Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Ekosustavi - Coggle Diagram
Ekosustavi
kruženje tvari u prirodi
organizmi uzimaju tvari potrebne za zivot iz okoline preko povrsine svojeg tijela
mnogi organizmi imaju vrlo sprecijalizirano izgradene dijelove tijela za unos hranjivih tvari, minerala i vode
zivotinje hranu cesto usitnjavaju i razgraduju do manjih sastavnica koje zatim unose u krv preko povrsine svojih crijeva
gljive potrebne tvari vecinom unose preko hifa, duguljastih tvorbi koje su razgranate u tlu
stanica amebe okruzena je membranom koja ju odjeljuje od njezine okoloine, preko koje izmjenjuje plinove, hrani se, upija vodu i izbacuje otpadne tvari
ucinkovitost izmjene tvari izmedu stanica i njezina neposrednoga okolisa bolja je ako je stanica manjeg volumena
organizmi ili njihovi dijelovi tijela koji imaju povecanu povrsinu, proporcionalno su izlozeniji okolini,a izmjena tvari je uvecana
mnoga tkiva i organi razlicitih organizama razgranatoga su oblika, imaju mnoga uvrnuca ili izbocenja upravo zbog uvecane povrsine preko koje je omogucen brzi unos tvari
u vrucim i susnijim podrucjima preko velike povrsine tijela lakse se gubi voda
toplinska energija
tijekom svake pretvorbe kemijske energije hrane u energiju potrebnu za obavljanje zivotnih procesa dio se energije oslobada iz sustava u obliku topline
protjecanje toplinske energije,kao i izmjena tvari, odvija se preko povrsine tijela
brzina protjecanja topline proporcionalna je temperaturnoj razlici tijela i okoline, iz tog nacina protjecanja energije proizlazi nekoliko prilagodbi
duljina tjelesnih nastavaka
npr uski
preko njihove uvecane povrsine oslobada se toplina u okolis, stoga organizmi koji zive u hladnijim podrucjima imaju krace uske od svojih srodnika u toplijim podrucijam
mnoge ce zivotinje tijekom hladnijih razdoblja pokusati smanjiti povrsinu preko koje gube toplinu tako da se prigrle drugim jedinkama u populaciji ili da dugacedk tjelesne nastavke prekriju svojjim tijelom
velicina tijela
organizmi koji zive u hladnijim podrucjima cesce su veci od svojih srodnika koje zive u toplim podrucjima jer imaju manji omjer povrsine i volumena
mali organizmi imaju brzi metabolizam od velikih
brzi metabolizam znaci oslobadanje vise energije u jednakome vremenu, sto je u skladu s njezinom visokom potrosnjom
organizam iz hrane ne dobiva samo energiju, vec i molekule koje mogu posluziti pri izgradnji vlastiog organizma
npr sivi medvjed hraneci se bjelancevinama iz misica lososa moze iskoristiti njegove aminokiseline za izgradnju vlastitih bjelancevina
tvari neprestano kruze, a energija protjece izmedu zive i nezive prirode
biogeokemijski ciklus- kruzenje atoma kemijskih elemenata i njihovih spojeva u prirodi tako da neziva tvar postaje sastavni dio zivih bica , a oni nako smrti postaju sastavni dio nezive prirode
kruzenje ugljika
istice se kao jedan od najvaznijih kemijskih elemenata ciji atome dolaze u sastavu zivih bica
veci dio ugljika koji kruzi unutar biokemijskih ciklusa vezan je u molekuli CO2, a izmjenjuje se izmedu atmosfere i hidrosfere
fotosintetski organzimi mogu CO2 iskoristavati za stvaranje hrane- ujedno su i glavni izvor ugljika za potrosace i razlagace
ugljik ugraden u biomolekule uginulih organizama razlagaci ce opet ugraditi u CO2 koji moze ponovno uci u proces fotosinteze, u dubljim ce se slojevima zemlje odvijati proces pougljenjivanja pa ce nastati fosilna goriva, izgaranjem fosilnih goriva nastaje golema kolicina CO2 koja odlazi u atmosferu
zimi biljke manje fotosentiziraju- u atmosferi ima mnogo CO2
kruzenje dusika
jedan od iznimno vaznih elemenata koji grade ziva bica, neizostavan je dio bjelancevina i nukleinskih kiselina
u zraku ga ima oko 78% plinovito,ali u tom stanju je zivim bicima neiskoristiv
dostupnim ga cine nitrofiksacijske (dusikove) bakterije koje imaju sposobnost fiksacije dusika- vezanja dusika iz atmosfere te ga pretvaraju u oblik u koje ga mnoge biljke mogu iskoristiti, to su nitrati ili amonijevi ioni
te bakterije obicno zive u simbiozi s korijenjem biljaka mahunarki, ali mogu biti u suziovti i s johom, vodenom paprati, tropskim travama, a neke zive slobodno u tlu
daljnoj pretvorbi amonijevih iona u nitrate pomaze posebna vrsta bakterija- nitrifikacijske (dusicne) bakterije
vecina se biljaka kao izvorom dusika koristi nittratima, a samo neke mogu koristiti amonijeve ione
biljke-vazan izvor dusika za vse biljojede- izvor dusika za mesojede
dusik se iz organskih spojeva s pomocu bakterija razlagaca ponovno pretvara u molekule dusika procesom denitrifikacije i kao takav odlazi u atmosferu
kruzenje fosfora
vazan je sastavni dio molekula fosfolipida od kojih su izgradene stanicne membrane zivih bica, a dolazi i kao vazan sastojak u nukleinskim kiselinama
najvise fosfora je u stijenama koje ispiranjem dospijeva u tlo, stoga je u obliku fosfata dostupan bijkama
biljojedi ga nadoknaduju uzimajuci biljnu hranu, a u tlo se vraca izmetom i truljenjem uginulih organizama
u vodenim ekosustavima upijaju ga cijanobakterije, alge i vise biljke kojima se hrane biljojedi
razlaganjem uginulih org. u vodi tijekom milijuna godina dolazi do postupnog nastajanja sedimentnih stijena koje sadrze fosfor
kruzenje vode
sastavni je dio svakoga organizma i presudna jd za normalno obavljanje svakodnevnih zivotnih funkcija
mnogi org. zive iskljucibo u vodenim stanistima
97% vode je u oceanima
isparavanjem voda prelazi u atmosferu gdje se ponovno vraca u tekuce stanje i pada na tlo u obliku oborina
tu vodu iz tla biljke crpe korijenjem, voda iz biljaka ponovo transpiracijom prelazi u atmosferu
isparivanje vode iz raznih izvora na zemlji i vracanje na zelju u obliku oborina dogada se kontinuirano u ciklusima- hidroloski ciklus
raznolikost ekosustava
odredena je vrstama stanista i pripadajucim zivotnim zajednicama koje ih nastanjuju
tipovi stanista odredeni su i djelovanjem reljefa, sto moze rezultirati nastajanjem podrucja specificnih za pojedinu zemlju, a njih nastanjuju organizmi s posebnim potrebama
točilo-poseban tip stanista koji nastaje na strmim podrucjima s mnogo sljunka i odlomljenih dijelova stijena, a ispod takve mase jest tlo bogato vlagom, npr. krsko podrucje Velebita i Učke
sirenje nametnika na drvenastim biljkama šumske zajednice moze dovesti do njihova isusivanja i propadanja
raznolikost ekosustava uvjeetovana je interakcijama okolisa i jedinki koje u njima zive- rezultat je velika brojnost razlicitih tipova ekosustava na svijetu
vodeni ekosustavi
stabilni sustavi žive i nezive prirode u kojima je voda prevladavajuci cimbenik
morski- oceani, duboka mora, koraljni grebeni
slatkovodni- jezera, rijeke, potoci, močvare
voda je u takvim sustavima: vazan temperaturno stabilan medij i neophodna je za životne funkcije org. jer je osnova svakog metabolizma u svakome zivome bicu
voda- izuzetno otapalo koje omogucuje slobodno kretanje i interakciju mnogih molekula poput enzima, ugljikohidrata i otopljenih soli
morski ekosustavi
od slatkovodnih se razlikuju po kolicini otopljene soli
ulogu autotrofnih oblika zivota imaju mikroskopski vidljivi organizmi, kao sto su fitoplankton i makroskopske alge
morski autotrofi provode fotosintezu u vecoj mjeri nego kopneni
makroskopski proizvodaci u moru pripadaju skupinama zelenih, smedih i crvenih algi, obavljaju fotosintezu cijelim tijelom, nisu u moru ispod dubine 200m
bentos- zivotna zajednica koja nastanjuje morsko dno, os9m algi nastanjuju ga brojne zivotinje koje zive sjedilackim nacinom poput spuzava, koralja i školjkasa - pricvrsceni za morsk dno i hrane se filtriranjem organskih tvari u vodi
slobodnopokretne zivotinje bentosa su rakovi, puzevi, zvjezdace, trpovi i jezinci koji se aktivno krecu po morskome dnu
bijela riba poput zubatca, škarpine i modrilja živi samotnjačkim životom u bentosu
koraljni grebeni- primjer bentoskih ekosustava velike primarne proizvodnje i bioraznolikosti, nastali su dugotrajnim talozenjem mineralnih ostataka uginulih koralja
u dubokomorskim podrucjima nalazimo bića koja su prilagodena na iznimno visok tlak i potpun nedostatak svjetla- cine biocenozu abisala, malo dostupne hrane, a temp. je stalnna i niska
bioluminiscencija- proces kojim zivotinje koje zive u dubokomorskim podrucjima stvaraju svjetlo, privalce time tt i plijen
proizvodaci dubokomorskih biocenoza su kemoautotrofne bakterije, nastanjuju se oko hidrotermalnih izvora na oceanskome dnu koji u morski vodu ispustaju obilje plinova i minerala koji pogoduju razvitku tih bakterija
pelagijal- zivotnaa zajednica u otvorenome moru udaljenom od obale, odnosno na pučini, vecinu org. cini plankton , ledbe u moru noseni morskim strujama i valovimAa
zooplankton uglavnom cine račići koji se hrane fitoplanktonom te meduze i licinke brojnih drugih organizama
u tom podrucju zivi plava riba poput tune i srdele i plovama ili jatima
nekton- zivotnije koje se aktivno krecu u vodi
dio morskih biocenoza su i brojne ptice koje se hrane organizmima tik uz povrsinu mora
slatkovodni ekosustavi
ekosustavi kopnenih voda, za razliku od morskih imaju manje otopljene soli i manjeg su volumena
stajaćice
voda se ne krece
jezera, mocvare, bare i lokve
temperatura vode je promjenjiva tijekom godine
ljeti se zagrijava vise nego mnoga mora, a zimi cesto zamrzava
pri vecim dubinama temp. je uglavnom stalna i zimi na dnu iznosi 4 stupnja
primarni proizvođači- fitoplankton i poneke biljne vrste poput lopoča i lokvanja
tipicni stanovnici: ribe poput štuke, soma i šarana te zmije poput bjelouski, mnogobrojni vodomzemci, kukci i ptice
sto je u njoj vise primarnih proizvodaca bogatija je zivotom,ali siromasnija kisikom koji se trosi u velikoj mjeri
zbog nedostatka kisika mnogi mikrobioloski stanovnici prilagodeni su anaerobnom nacinu zivota
mocvare su bogat izvor hrane za mmnoge zivotinje koje o njima ovise
tekućice
odlikuju se stalnim protokom vode
temp. voda vecinom niza nego u stajacicama
kretanje vode je brze, stoga je takva voda bogatija kisikom
primarni proizvođači- fitoplankton i biljke koje su pricvrscene na dno korita
tipicni stanovnici: pastrve, šarani
neke ribe migiraju iz morskih stanista u slatkovodna stanista tekucica poput lososa ili obrnuto poput jegulja
zivot mnogih vrsta rakova, vodozemaca i kukaca takoder je usko povezan s tekucicama
kopneni ekosustavi
velika raznolikost uvjeta koji ih odreduju
razlike u temperaturi i kolicini vlage u zraku najvazniji su cimbenici koji utjecu prvenstveno na vegetaciju pojedine vrste ekosustava
glavni kopneni ekosustavi: tropske kišne šume, travnjake, pustinje, šume umjerenog pojasa, tajge, tundre i polarne krajeve
tropske kišne šume
kopneni prostor oko ekvatora- ne podlijezu promjenama godisnjih doba
temperature su visoke tijekom cijele godine, kolicina vlage je vrlo velika, a obilne i dugotrajn e kise cesta su pojava
ti klimatski uvjeti uzrok su najvece bioraznolikosti na Zemlji- porjecje Amazone, u sredisnjoj Africi i u Indoneziji
kišne su sume ekosustavi najvece primarne proizvodnje na kopnu, vecinom gusto rasporedeno tropsko bilje velike povrsine listova
krosnje su toliko guste da ne propustaju svijetlo, vegetacija na tlo je vrlo rijetka
tipicni kraljeznjaci u tropima Južne Amerike su tapiri, jaguari,pume,velike zmije poput anakonde,kajmani, brojni primati i otrovne zabe
u sredisnjoj Africi: covjekoliki majmuni, gorile i cimpanze, mandrili, krokodili, pitoni i kameleoni
u azijskim tropima: azijski tapir,tigar,orangutan i panda
travnjaci
prevladava vegetacija trave i niskog raslinja
manja kolicina mineralnih tvari u tlu
temp. moze biti visoka kao u africkim savanam ili umjerena kao u stepama, pampasima i prerijama
padaline i vlage u zraku mnogo je manje nego u tropskim sumama
primarna jw proizvodnja manja nego u sumskim ekosustavima, a osim trava i niskog raslinja u vegetaciji mozemo naci i fijetke grmove i stabls
africke savane: biljojedi poput africkih slonova, bijeloga i crnog nosoroga,nilskog konja, zirafa, zebri, gnuova, noja i gazela, predatori su lavovi, leopardi, hijene i gepardi
europske stepe su prirodno staniste divljim konjima, caglju i jaku
juznoamericki pampasi: ljama, ptica nando, pasanac i oposum
sjevernoamericke prerije: bizon, čegrtuše, kojti, kondori
vecina travnjaka presuhih je klimatksih uvjeta za zivot vodozemaca
u hrv. vecina travnjaka nastala je antropogenim djelovanjem zbog sjece suma, pozara..., takvi se travnjaci odrzavaju kosnjom- livade košanice ili ispasom- pašnjaci
prirodni travnjaci u hrv.: planinski predjeli i nizinski
biljke koje rastu na travnjacima prirpadaju biljnoj porodici trava koje imaju sposobnost brzog rasta i obnavljanja
zakonom zasticene vrste: obična kockavica, livadni procjepak
uspravni ovsik i srednji trupac, runjavi zecji trn i ovsenica pahovka
zivotnjiski svijet: brojni kukci, pauci, puzevi, ptice, mali glodavci i gmazoiv
sume umjerenog pojasa
pretezno na sjevernoj Zemiljnoj polutki s izmjenama godisnjih doba
temp. i vlaga u skladu sa sezonskim klimatskim uvjetima
primarna proizvodnja: velika, sumska vegetacija uglavnom nacinjena od bjelogoricnih stabala bukve, hrasta i graba te crnogoricnih jele i smreke
fauna: velike zvijeri poput smedeg medvjeda, risa i vuka, brojni biljojedi poput srndaca, jelena, dabra te razlicite vrste ptica poput djetlica, fazana, sjenice i crvendaca
sume su vazno staniste za kukce poput jelenaka, gubara,hrusteva,potkornjaka, mrava...
sume u RH- 37% ukupne povrsine, gorski krajevi- sume bukve i jele, primorski dijelovi- hrast crnika, kontinentalno podrucje. uz rijeku vrbe i topole, viša područja hrast grab....
sume stite od erozije tla, stabiliziraju klimatske uvjete, velikim dijelom sudjeluju ustvarnju kisika i u trosenju CO2, vazna stanista mnogih organizama
tajge
vegetacija vecinom od crnogoricnih stabala koja su uz lisaje i mahovine primarni proizvodaci
stanista niske temp. smjestena na sjevernim predjelima americkog i euroazijskog kontinenta
velik dio Aljaske, Kanade, Skandinavije i Rusije
fauna je slicna sumama umjerenog pojasa: medvjedi,vukovi,risovi,sjeverni jeleni,losovi,sibirski tigar i gorska kuna
hladne zime i kratka ljeta ogranicavaju raznolikost vodozemca i gmazova, sumske zabe uspjele su se prilagoditi-stanicde zabe pojacano primaju glukozu koja djeluje kao antifriz
tundre
niske tempreratura i vlaga te vrlo oskudna primarna proizvodnja
vegetacija: mahovina, lisaji i nisko raslinje(samo ljetni mjeseci)
fauna: polarna lisica, polarni medvjed, leminzi, polarni zecevi, arkticka sova, mufloni i sob
polarni krajevi
vjecni led i vrlo niske temp
u arktickim morima zive kitovi narvali i beluge,polarni mjedvjedi, morzevi i polarne lisice
pingvini su samo juzno od ekvatora, galapagoska vrsta-uz sam ekvator, carski i kraljevski pingni- Antarktik
podzemni ekosustavi
ispod povrsine tla, špilje,jame i podzemne vode
uvjeti bez svjetla u kojima nema primarne proizvodnje, o hrani ovise o nadzemnim ekosustavima
organizmi koji tamo zive vecinom su male tjelsne mase jer nema puno hrane, hrane se organskom tvari poput biljnih ostataka, izmeta sismisa i zalutalih zivotinja iz nadzemnih podrucja
temp je stalna
obiljezja faune: slab vid i nedostatak pigmenta u kozi, miris i dodir su jace razvijeni
cesto endemske vrste, covjeca ribica
stanovnici: brojne gljive, kukci,stomoge, vodozemci, sismisi, hrv,fauna: endemska spuzva,ogulinska spiljska spuzvica
utjecaj covjeka na ekosustave
veliko izumiranje organizama- glavni uzrok covjek
unistavanje stanista
jedno od vodecih smanjenja biorazolikosti
covjek nepovratno unistava prostor biljaka i zivotinja: isusivanjem mocvara i nekontroliranom sjecom suma kako bi izgradio stambene zgrade i prenamjena prirodnih stanista u poljoprivredne
uredivanje rijeka koje tada vise ne mogu stvarati nova vlazna stanista na kojima obitavaju ptice mocvarice i zbog gradnji brana, zbog ega se prijeci prirodna migracija nekih riba
izgradnja cestovnih prometnica i zeljeznickih pruga- fragmentacija stanista ( stvaranjem umjetnih granica se dijeli staniste na manje dijelove
prilikom gradnja autocesta grade se zeleni mostovi za divlje zivotinje
pretjerani lov
pretjeranim izlovom zivotinja istrijebljene su neke vrste zivotinja, odnosno sabiranjem biljaka
u hrv. je izlovljen ris, ali se dogodilo reintrodukcija-postupak kojim neku regionalno izumrlu vrstu covjek vrati na podrucje s kojeg je izumrla
unos stranih vrsta
covjek na odredena podrucja unosi i strane(alohtone vrste koje nikad prije nisu zivjle na tim podrucjima
indijski mungos
azijska bozja ovcica-jos jedna vrsta koja je namjerno unesena u europu
unos stranih vrsta moze biti i slucajan- alga kaulerpa, brzo se prosiruje pa potiskuje domace(autohtone) vrste
invazivne vrste- vrste koje na unesenome podrucju nemaju prirodnih neprijatelja, a brzo se rasprostranjuju i potiskuju domace vrste
unos invazivnih vrsta moze imati i izravan utjecaj na covjekovo zdravlje- tigrasti komarac
monokulture
uzgoj monokultura- uzgoj samo jedne biljne vrste na veilokoj povrsini( npr samo jedna vrsta voca ili zitarica)
poticu sirenje raznih patogenih organizama jer uzrocnici bolesti na jednome podrucju nalaze velik broj biljaka domacina- zato se koristi pesticidima, ali imaju one los ujtecaj na sva ziva bica
covjek oneciscuje zrak
najveci zagadivaci zraka- promet, industrija i termoelektrane
izgaranjem fosilnih goriva nastaju plinovi
jedna od posljedica zagadenja zraka sumpornim i dusikovim oksidima jest nastanak kiselih kisa, koje ostecuju sume, uzrokuju ugibanje i deformacije organizama koji zive u slatkim vodama,a ostecuju i spomenike te gradevine
ozonske rupe- jos jedna posljedica oneciscenja atmosfere, do smanjenja ozonskog sloja dovela je uporaba plinova koje nazivamo freoni
Montrealski protokol kojim su se drzave potpisnice obvezale smanjiti emisiju plinova koji unistavaju ozonski sloj
covjek oneciscuje vodene ekosustave
stetan utjecaj na vodene ekosustave imaju otpadne vode iz industrije i domacinstava te mineralna gnojiva i pesticidi koji se upotrebljavaju u poljoprivredi, a kise ih mogu isprati u rijeke i jezera
najveca oneciscenja mora- izllijevanje nafte do kojih moze doci zbog puknuca naftovoda, nesreca na naftnim busotinama ili tankerima koji prevoze naftu, uzrokuje smanjenje kisika,a stradavaju i ptice slijepljenoga perja
covjek oneciscuje tlo
uporabom mineralnih gnojiva i pesticda covejk oneciscuje i tlo mijenjau njegov kemijski sastav
tlo je dom brojnim korisnim mikroorganizmima,gljivama,licinkama brojnih beskraljeznjaka, iblicima...
domacinstva tlo mjacesce zagaduju odlganjem raznog otpada koji moze sadrzavati plastiku i druge tvari koje se tesko i dugo razgraduju
velike kolicine plastike dospijeevaju u slatke vode, mora i oceane gdje takoder ugrozavaju zivi svijet
jedan od nacina smanjenja kolicine plasticnog otpada jest reciklitranje
prekomjerna sjeca suma dovodi do erozije(povlacenja) tla jer se biljke svojim cvrstim korijenom sprecavaje povlacenja tla do kojeg dolazi djelovanjem vode i vjetra
eorzija tla se moze sprjeciti posumljavanjem koje provodi covjek
jedan od nacina ocuvanja tla jest promjena obrade tla
kao alternativa umjetnih gnojivima moze se upotrijebiti zelena gnojidba- prirodan nacin obogacivanja tla mineralnim tvarima, pogotovo dusikovim spojevima, sadnjom biljka mahunarki koje se zatim ukopavaju u tlo prije sadnje biljaka koje zelimo uzogjiti
covjek zagrijava zemlju
globalno zatopljenje. povecanje prosjecnih vrijednosti tempretare na zemlji, a uzrokovano je efektom staklneika
prirodni efekt staklenika je normalna pojava koju omogucuju staklenicki plinovi: CO2 CH4 NO2 O3 vodena para i freon
prevelika kolicina staklenackih plinova nastala je izgaranjem fosilnih goriva, ali i drugim ljudskim djelatnostima moput masovnog uzgpja stoke
posljedica globalnog zatopljenja: otapanje ledenjaka-povecanje razine mora
na sj europe su ceste obilne kise koje dovode do poplava, a na sredozemlju su sve cesce suse i sumski pozari
globalna promjena klime olaksava sirenje stranih invazivnih vrste koje poput komaraca sa sobom nose i razne zarazne bolesti
mnoge su vrste biljaka i zovitnija zbog globalnog zatopljenja suocene s nestankom stanista
pariski sporazum- 2015
oneciscenjem okolisa mozemo narusiti vlastito zdravlje
plinovi ilebdece cestice koje oneciscuju zrak prvo utjecu na disni sustav
pojacano UV zracenje zbog nastanka ozonskih rupa znacajno povecava rizik od pojave raka koze u ljudi, a stetno je i za vid
odrzivost ekosustava
organizmi unutar stanista natjecu se za hranu,resurse...
ekoloska nisa-mjesto pojedine vrste u ekosustavu, ona opisuje cime se ta vrsta moze hraniti i gdje se hrani, ali i kako ona utjece na populacije drugih vrsta u istome stanistu
ogranicena je i uvjetima u okolisu, sto znaci da ima i prostorne granice
sto je vrsta specijaliziranija na tip prehrane,njezina je ekoloska niša uža
ekolosku nišu neke vrste odreduje i utjecaj te vrste na ostale clanove ekosustava
uravnotezeno stanje ekosustava
uravnotezen je ako su hranidbene mreze u njemu stabilne
velicina pojedine populacije u hranidbenoj mrezi ovisi ponajvise o kolicini dostupne hrane
svi su clanovi u mrezi ovisni jedan o drugome
neke vrste utjecu na stabilnost ekosustava vise od drugih i mogu poremetiti uravnotezeno stanje ekosustava
dabrovi granjom brana mijenjaju uvjete u svome stanistu
uravnotezeno stanje u ekosustavu nikad nije staticno
homeostaza- proces odrzavanja uravnotezenoga stanja u prirodi
nekad su promjene unutar ekosustava ipak prevelike da se stanje vrati u pocetno stanje ravniteze
najcesci uzroci gubitka homeostaze su prirodne katastrofe
dugorocni uzroci su vecinom klimatske promjene ili utjecaj covjeka
sto je veca bioraznolikost nekoga ekosustava, veca je njegova sposobnost uspostavljanja uravnotezeenoga stanja
bioraznolikost je najvazniji cimbenik u odrzavanju zdravih i uravnotezenih ekosustava
promjene u ekosustavu
nakon mnogih prirodnih katastrofa staniste postaje djelomicno ili popuno opustoseno, ono moze biti naseljeno novim vrstama
nakon vulkanske erupcije ogoljelo ce tlo prvo nastaniti pionirske vrste biljaka kao sto su trave, lisajevi i brojni mikroorganizmi, to su vrste prilagodene ogoljelim stanistima koje s vremenom obogacuju tlo mineralnim tvarima potrebnimam za rast ostalih biljnih vrsta
sukcesije- dugotrajni procesi uspostavljanja uravnotezenoga stanja
ako se dogada na potpuno ogoljelome podrucju kao sto je tlo nastalo izlijevanjel lave, zove se primarna sukcesija
sekundarna sukcesija- na tlu na kojemu je vec pristuna vegetacija,ali je reducirana zbog pozara, poplave, krcenja...
sukcesija zavrsava kad se ekosustav vrati u pocetno stanje
eutrofikacija- promjne u ekosustavu uzrokovane povecanom kolicinom fosfatnih ili nitratnih spojeva u vodenome stanistu, povecana kolicina tih nutrijenata pogodna je za razvoj i razmnozavanje planktonskih algi i cijanobakterija koje u kratkom vremenu prekriju povrsinu vode i onemugucuju fotosintezu zaklonjenih algi koje zive pri dnu
takvo pretjetano razmnozaavanje fitoplanktona naziva se cvjetanje vode
cesto se dogada zbog izlijevanja kanalizacije, topadnih voda koje sadrze deterdžente i umjetnih gnojiva u mora ili kopnene vode
prehrambeni odnosi organizama u ekosustavu
ekosustav prije svega odreduju klimatski uvjeti podrucja na kojima se nalaze
svakome organizmu je potrebna hrana da bi prezivio, koristi mu kao izvor energije i izvor hranjivih tvari i minerala nuznih za rast,razvoj i razmnozavanje
organizmi s obzirom na nacin prehrane
autotrofni ili autotrofi
proizvode vlastitu hranu poput biljaka i algi
osnova svakog ekosustava i njegova hranidbena lanca
primarna proizvodnja- proces gdje oni uzimaju energiju iz okolisa i koriste se njome za proizvodnju organskih spojeva bogatih energijom, njime nastaju hranjive tvari potrebne za zivot svih organizama, a autotrofi koje je provode nazivamo proizvodacima
fotoautotrofi- obavljaju primarnu proizvodnju fotosintezom
kemoautotrofi
do energije za primaru proizvodnju dolaze razgradnjom anorganskih kemijskih spojeva poput NH3 , uglavom bakterije i arheje koje zive uz hidrotermalne izvore
heterotrofni ili heterotrofi
ne mogu proizvoditi vlastitu hranu,a hrane se drugimm organzimima
sume su najproduktivniji kopneni ekosustavi
hranidbeni lanac i mreza
procesom fotosinteze energija pohranjena u organskim spojevima ugradena je u tkivo autotrofnih organizama kojim se mogu hraniti heterotrofni organizmi koje zovemo potrosaci
proizvnodaci i potrosaci povezani su u hranidbeni lanac koji prikazuje slijed kruzenja tvari i protijecanja energije
biljkama se hrane biljojedi koje zovemo primarni potrosaci ili potrsaci prvog reda
zatim se biljojedima hrane mesojedi koje zovemo potrosacima drugog red kojima se zatim mogu hraniti potrosaci treceg reda
zivotinje koje su na kraju hranidbenog lanca zovu se vrhunski grabezljivci, u svojem ekosustavu ni jednoj zivotinji nisu plijen
jedna skupina heterotrofnih organizama naziva se razlagaci jer se hrani mrtvim ostacima drugih organizama te tako potpomaze razgrugradnju mrtve organske tbari, vecinom gljive i bakterije
strvinari- neki potrosaci koji se hrane mrtvim zivotinjama koje nisu sami ulovili
hranidbena mreza prikazuje mnogo zorniji prikaz prehrambenih odnosna izmedu jednog ekousstvaa, prehrambeni odnosi u njoj mogu biti umrezeni
protjecanje energije
energija u ekosustav ulazi preko primarnih proizvodaca i putem hranidbenog lanca protjece iz organizma u organizam
uobicajeno je da je kod svakog protjecanja energije iz jedne karike u drugu ocuvano samo oko 10% energije, velik dio preostale enegije utrosise na kretanje i metabolizam tijekom koje se pretvara u toplinu, a mnogi orgazizmi uopce i ne budu pojedeni te njihova mrtva tijela iskoristavaju strvinari i razlagaci za svoje potrebe
biljke neergiju dobivaju od sunca, a zivotinje hraneci se drugim biljkama ili zivotinjama
ukupna masa jedinki unutar pojedine karike, odnosno njiohva biomasa u pravila ne moze biti veca od biomase organizama u prethodnoj karici
odnosi iskoristavanja energije organizama u ekosustavu i velicina njihovih biomasa prikazuju slikovito hranidbene piramide