Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Štetni programi i zaštita - Coggle Diagram
Štetni programi i zaštita
Vrste štetnih programa
Špijunski softver (Spyware)
Špijunski programi (engl. spyware) su štetni programi koji se tajno izvode na računalu.
Obično imaju za cilj praćenje i prodaju podataka o korištenju interneta, prikupljanje podataka o kreditnoj kartici ili bankovnom računu, prate podatke o prijavi i lozinci špijunirajući osjetljive podatke žrtve, a mogu dovesti i do krađe osobnog identiteta.
Reklamni softver (Adware)
Adware su štetni programi koji se koriste za prikupljanje podataka o korištenju računala i pružanje odgovarajućih oglasa za određenog korisnika.
Adware može preusmjeriti preglednik na nesigurna web-mjesta, a može sadržavati i trojanske konje i špijunske programe.
Trojanski konj (Trojans)
Ta vrsta programa maskira se i pritaji neko vrijeme u obliku uobičajenih programa, npr. uslužnih programa, igara, a ponekad čak i antivirusnih programa.
Trojanaci, trojanski konj ili trojanski virusi maskirani su u korisne računalne programe.
Crvi (Worms)
Računalni crvi su štetni programi koji iskorištavaju ranjivosti operativnog sustava.
Obično nanose štetu mrežama domaćina trošeći propusnost i preopterećujući web-poslužitelje.
Ransomware
Korisnici tada ne mogu pristupiti datotekama, bazama podataka ili aplikacijama, a da bi im se omogućio pristup, traži se otkupnina.
Ransomware je skup štetnih programa koji šifriraju kritične podatke korisnika, tvrtke ili ustanove.
Virusi
Računalni virusi su štetni programi koji se učitavaju na korisničko računalo bez znanja korisnika te izvršavaju zlonamjerne radnje.
Virus se sastoji od skupa uputa koji se veže za druge računalne programe (obično u operacijskom sustavu računala) i postaje dio njih.
Rootkit
Većina rootkit programa otvara backdoor na sustavima žrtava kako bi uvela zlonamjerne programe poput virusa, ransomware programa, programa za keylogger ili druge vrste zlonamjernog softvera.
Rootkit je skupina programskih alata koja bez dozvole vlasnika omogućuje daljinski pristup računalu ili drugom sustavu i nadzor nad njim.
Mjere zaštite od štetnih programa
Redovito ažuriranje softvera
To je proces instaliranja novih verzija programa, sigurnosnih zakrpa, ispravki bugova i nadogradnji funkcionalnosti.
Ažuriranja često zatvaraju sigurnosne rupe koje hakeri mogu iskoristiti, poboljšavaju stabilnost i performanse softvera te dodaju nove značajke.
Sigurno ponašanje na internetu
To su mjere i navike koje uspostavljaš tijekom korištenja interneta kako bi zaštitio svoje podatke, privatnost i uređaje.
Internet donosi rizike kao što su phishing, krađa identiteta, malver i napadi, pravilnim ponašanjem smanjuješ mogućnost da postaneš meta ili žrtva.
Firewall (Vatrozid)
U računarstvu, vatrozid (engl. firewall) ili sigurnosna zaštitna stijena mrežni je uređaj čija je namjena filtriranje prometa računalne mreže tako da se stvori sigurnosna zona.
Firewall služi kao barijera između “povjerljive” unutarnje mreže i nepovjerljivih vanjskih mreža (npr. interneta), sprječavajući neovlašten pristup.
Sigurnosne kopije podataka (Backup)
To je kopija tvojih podataka spremljena na drugu lokaciju (disk, cloud, mrežni uređaj) kako bi ih mogao vratiti ako originalni podaci nestanu, budu oštećeni ili napadnuti.
Sigurnosne kopije štite od gubitka podataka uzrokovanog hardverskim kvarom, ljudskom greškom, kibernetičkim napadima (npr. ransomwareom) ili prirodnim katastrofama.
Antivirusni programi
Djelovanje antivirusnih programa zasniva se na pretraživanju baze zlonamjernih programa i na traženju tih datoteka na računalu te na pretraživanju neobičnih kodova i neobičnog ponašanja programa i datoteka
Antivirusni programi su uslužni programi koji se koriste za skeniranje i uklanjanje virusa s računala.
Jake lozinke i dvofaktorska autentifikacija
To su lozinke koje su dovoljno duge i složene da ih je vrlo teško pogoditi ili probiti, obično sadrže barem 12 znakova, kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i simbola.
Dvofaktorska autentifikacija (2FA) je sigurnosna metoda koja uz lozinku traži još jedan “faktor” provjere, npr. kod poslan na mobitel, aplikaciju za autentifikaciju ili fizički sigurnosni ključ.
Sigurnosna zaštita
od štetnih programa obuhvaća instaliranje kvalitetnog antivirusnog programa i osobnu svijest o odgovornom korištenju računala i interneta.
Štetni
ili
zlonamjerni programi
računalni su programi osmišljeni da zaraze računalo korisnika i nanesu mu štetu.
