Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Matematika srednjevekovne Evrope - Coggle Diagram
Matematika srednjevekovne Evrope
Opšti pregled
Astrologija — matematika često pogrešno korišćena u astrologiji.
Euklidova dela — slabo poznata do 11. veka, prevodila se s grčkog na latinski.
Quadrivium — četiri osnovne nauke: aritmetika, muzika, geometrija i astronomija.
Arapski uticaj — arapski učenjaci prenosili grčko znanje Evropi.
Srednji vek — često smatran razdobljem mraka bez naučnog napretka.
Domaći matematičari — pojavljuju se Fibonacci i Jordanus Nemorarius.
Značaj perioda — srednji vek je veza između stare i nove nauke.
Značajni matematičari
Boetije (480–524)
Rimski filozof i prevodilac grčkih dela.
Pisao o aritmetici i logici (osnova quadriviuma).
Preveo Aristotela i Platona.
Delo: De consolatione philosophiae.
Njegova Logica vetis bila glavno delo o logici do 12. veka.
Gerbert od Aurillaca (940–1003)
Prvi uveo arapske brojeve u Evropu.
Konstruisao veliki abakus za učenje računanja.
Razvio metodu za izračunavanje kateta trougla.
Postao papa Silvestar II — učenjak i reformator.
Gerard iz Cremone (1114–1187)
Preveo više od 80 naučnih dela sa arapskog i grčkog.
Preveo Alhvarizijevu Algebru i Euklidove Elemente.
Uveo termin „sinus“ u latinski jezik.
Zahvaljujući njemu, Evropa ponovo otkriva grčku matematiku.
Uticaj i prelaz ka novom veku
Arapi prenose zaboravljeno grčko znanje Evropi.
Stvoreni temelji za renesansu i novovekovnu matematiku.
Umetnici kao Leonardo da Vinci i Albrecht Dürer proučavaju geometriju.
Matematika se koristi u umetnosti, arhitekturi i nauci.
Period kao odskočna daska za modernu evropsku nauku.