Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Von der Leyen: Tradicionalne metode nisu dovoljne protiv ruskog hibridnog…

- - - - Potaknuti zajedničko djelovanje država članica EU-a u suočavanju s ruskim hibridnim ratom.
        
        Ojačati otpornost Europe na nove oblike prijetnji: cyber napade, dezinformacije, povrede zračnog prostora i energetske ucjene.
        
        Prepoznati da tradicionalne metode obrane više nisu dovoljne – potreba za novim pristupima i instrumentima zaštite.
        
        Očuvati suverenitet, stabilnost i sigurnost država članica.
    - - Glavni cilj Unije ostaje očuvanje mira i demokracije u Europi.
        
        Naglašava se važnost europske solidarnosti i kolektivne obrane.
        
        Osigurati da Unija ostane zajednica mira, slobode, demokracije i poštivanja ljudskih prava.
        
        Spriječiti širenje „sive zone nesigurnosti“ u Europi.
- - - - Europska komisija predlaže nove obrambene mjere (npr. projekt „zid protiv dronova“).
      - Europski parlament raspravlja i donosi odluke koje će oblikovati zajedničku sigurnosnu politiku.
      - Proces donošenja zakona uključuje više institucija – Komisiju, Vijeće i Parlament – što osigurava demokratsku kontrolu i transparentnost.
      - Odluke se temelje na raspravi, argumentima i konsenzusu, a ne na nametanju sile.
  - - - U raspravi sudjeluju i interesne skupine: obrambena industrija, sigurnosne agencije, nevladine organizacije i nacionalne vlade.
      - Njihov je cilj utjecati na način provođenja sigurnosne politike i raspodjelu sredstava.
      - Primjer: zemlje koje graniče s Rusijom (poput Poljske) lobiraju za veće financiranje vojne opreme i nadzora granica.
      - Lobiranje je priznati, ali i nadziran proces u EU-u – dio demokratskog pluralizma
  - - - Zastupnici su izabrani izravno od građana država članica – izbori daju legitimitet Parlamentu.
      - Rasprava o hibridnom ratu i prijedlozima obrane rezultat je tog izbornog procesa.
      - Zastupnici različitih političkih klubova (pučani, socijalisti, liberali, konzervativci) predstavljaju različite ideologije, ali raspravljaju u istom okviru.
      - Primjer: Europska pučka stranka podržava jačanje obrane, dok Zeleni i ljevica traže mirovna rješenja.
  - - - Iako se o europskoj obrani ne odlučuje referendumom, referendumi u državama članicama mogu potvrditi ili odbaciti određene politike (npr. članstvo u NATO-u, ulaganja u obranu).
      - Građani tako neposredno sudjeluju u političkom odlučivanju.
      - Primjer: Danska je održala referendum o ukidanju svoje iznimke iz obrambene politike EU-a – i građani su podržali veće sudjelovanje.
      - Time se pokazuje da neposredna demokracija također pridonosi političkoj legitimnosti Unije.
- - - - EU je međunarodna politička zajednica i savez država.
        
        Ima obilježja političkog subjekta:
        
        Djeluje kao samostalan akter u međunarodnim odnosima.
        
        Donosi odluke koje obvezuju sve članice
    - - Države članice zadržavaju svoj suverenitet, ali ga dijelom prenose na institucije EU-a.
        
        Sudjeluju u zajedničkom odlučivanju o sigurnosnim i obrambenim pitanjima.
        
        Zastupnici u Europskom parlamentu (npr. Željana Zovko, Tonino Picula) predstavljaju interese građana svojih država.
        
        Europski parlament djeluje kao predstavničko tijelo građana Unije.
        
        EU funkcionira kao višerazinski sustav vlasti – nacionalni i nadnacionalni politički subjekti zajedno oblikuju politiku.