Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAČUNALO, Računala, protokoli - Coggle Diagram
RAČUNALO
Niko Zrno
Programi
Softveri
sustavni softver
aplikacijski softver
Web preglednici (web browser)
Web preglednici omogućavaju pregledavanje i interakciju na World Wide Webu.
Programi za rad s elektroničkom poštom primarno omogućavaju primanje i slanje poruka elektroničke pošte.
Najpopularniji programi ove vrste su Microsoft Outlook Express
Programi za izradu prezentacija
Ovi programi omogućavaju izradu niza slika (slajdova) koji tvore prezentaciju.
Operacijski sustav
Operacijski je sustav najvažniji program koji se izvršava na nekom računalu.
Glavni operacijski sustavi su : Windows, Linux i Mac-OS
čine ga operacijski sustav, upravljački programi i niz drugih programa koji olakšavaju rad na računalu.
Obuhvaća programe koji omogućavaju rad na računalu
AUTORSKA PRAVA
Što je autorsko pravo?
-Autorsko pravo je zakonska zaštita koju autor dobiva čim stvori svoje djelo.
-Ono omogućava autoru da kontrolira kako će se njegovo djelo koristiti.
Što se štiti autorskim pravom?
-Autorsko pravo štiti originalne oblike izražavanja, a ne same ideje Štite se : Književnost, Umjetnost, Glazba, Računalni Programi itd…
Autorska prava razlikuju se od zemlje do zemlje
Svaka zemlja ima svoje zakone o zaštiti autorskih prava. No, postoje i međunarodni standardi uglavnom temeljeni na Bernskoj konvenciji.
Iva
ULAZNE JEDINICE
ULAZNI UREĐAJI
unos podataka u računalo
vrste:
tipkovnica
unos podataka ili informacija u računalo i zadavanje naredbi
Prije nastanka miša bila je osnovni uređaj za unos podataka
pet vrsta tipki:
alfanumeričke
čine slovne, brojčane, interpunkcijske i tipke simbola
funkcijske
obično su označene s F1 do F12
navigacijske
služe za pomicanje pokazivača na ekranu, unutar dokumenta ili internetskih stranica
brojčane
kontrolne.
rasporedu tipaka -Qwertz ili Qwerty, te Dvorakova tipkovnica
Kontrolne tipke CTRL, ALT, SHIFT
koriste se samostalno ili češće u kombinaciji kako bi se izvršila određena radnja
miš
standardni ulazni uređaj koji se počeo koristiti istodobno s operacijskim sustavima koji koriste grafičko sućelje
izumio ga Douglas Engelbart 1963.
vrste:
elektromehanički
optički
laserski
povezivanje žično i bežično
skener
ulazni uređaj kojim se različiti slikovni zapisi u papirnatom obliku mogu izravno unijeti u računalo u digitalnom obliku
skener se najčešće s računalom spaja preko USB sučelja
vrste:
ručni skener
rotacijski skener
stolni ili plošni skener
1 more item...
osjetilna ploha
uređaj koji po funkcijama može zamijeniti miša na prijenosnim računalima
mikrofon
služi za unos zvuka u računalo, a s računalom je spojen preko zvučne kartice
digitalni fotoaparat i kamera
služe za unos fotografija ili video zapisa u digitalnom obliku radi daljnje obrade
rezolucije današnjih digitalnih fotoaparata dosežu do 24 MP (engl. megapixels), a omogućuju i snimanje videa u HD rezoluciji, te se sve češće koriste za snimanje videa
grafička ploča
uređaj namijenjen izradi i unosu crteža u računalo
Posebnom olovkom korisnik piše i crta po ravnoj površini, a rezultat njegova rada u svakom je trenutku vidljiv na zaslonu monitora
razni dodatci za igranje (joystick, gamepad, volani i sl.)
joystick
Mnoge igre zahtijevaju joystick za pravilno igranje.
Postoji mnogo različitih tipova, a najprofinjeniji omogućuju kretanja u 3 osna smjera, i imaju nekoliko gumbića.
Kao i kod većine stvari u životu, koliko platite za joystick, toliko i dobijete
web kamera
Tea
Izlazne jedinice
Monitor
prikazuje podatke sa računala
podjela monitora
Monitore s katodnom cijevi
Monitore s tekućim kristalima
Monitore s plinskom plazmom
Elektroluminiscentne monitore
CRT(katodni)
Prednosti
visoka razlučivost
dobra pouzdanost
umjerena cijena
Nedostatci
veličina
oblik
LCD(monitor)
Prednosti
male dimenzije
mala potrošnja energije
malo štetno zračenje
Nedostaci
ima ograničen vidni kut
PISAČ
izlazni uređaj koji tekst ili računalno stvorenu sliku ispisuje na papir ili drugi medij, primjerice prozirnu foliju.
razlikuju se po tehnologiji ispisa, brzini i kvaliteti ispisa, cijeni, namjeni.
CRTALO
Namijenjeno crtanju tehničkih crteža i postera visoke kvalitete i velikih dimenzija.
Crta pomoću pera različitih boja ili noža (za oblike, naljepnice).
Povezuje se s računalom putem USB-a
Matrični ili iglični pisači
Tekst i sliku na papiru stvaraju udaranjem iglica po papiru
Iglice su smještene u glavi pisača, a njihov je broj najčešće 9 ili 24. Veći broj iglica rezultira većom brzinom i kvalitetom ispisa
Da bi iglice na papiru ostavile trag, između glave i papira smještena je traka natopljena bojom (ribbon) koja je obično crne, crvene ili plave boje
Matrični pisači koriste se u uredima za ispis obrazaca u više kopija u jednom prolazu
Tintni pisač
Sliku na papiru stvaraju štrcanjem tankog mlaza tinte
Prednosti
niska cijena, kvaliteta ispisa u više boja
Nedostatci
skupo održavanje (punjenje bojom)
Laserski pisač
Glavni dio: fotoelektrostatički bubanj
Bubanj se puni negativnim nabojem i prolazi pored tonera (prah)
Toner se hvata na pozitivne točke bubnja i prenosi na papir
Može ispisivati crno-bijelo ili u boji
Prednosti: brz, kvalitetan ispis, niska cijena po stranici.
Nedostatak: slabija kvaliteta ispisa u boji.
3D pisači
ispisuju 3D modele nastale u računalu
koriste se za brzu izradu prototipa (engl. Rapid prototyping)
model se reže u tanke slojeve i ispisuje sloj po sloj
vezivna tekućina lijepi čestice praha u model, dok višak praha služi kao potpora i nakon ispisa se uklanja
PROJEKTOR
Prikazuje podatke s računala na zid ili platno.
Najčešće se koristi LCD projektor
ZVUČNICI
Reproduciraju zvuk iz računala
Spajaju se na zvučnu karticu, kao i mikrofon
Zvučnici se spajaju preko audiokabela u zeleni ili crni konektor. U plavi konektor priključuje se linijski ulaz, a u crveni mikrofon.
Niko M
Umjetna inteligencija
Podjela
Uska (slaba) umjetna
inteligencija
To je najčešća i jedina prisutna danas
Specijaliziran je za jedan konkretan zadatak i ne može se raditi izvan tog područja.
Nema svijesti ni razumijevanje – ona samo izvršava ono za što je programirana ili za što je trenirana.
Opća (jaka) umjetna inteligencija
AI koja bi imala razinu sposobnosti u usporedbi s čovjekom .
Mogu se učiti, razumjeti, rješavati probleme i prilagoditi se u različitim područjima , a ne samo u jednom.
Za sada ne postoji – još je u fazi teorije i istraživanja.
Superinteligencija
Hipotetska buduća razina u kojoj bi AI nadmašio ljudsku inteligenciju u svim područjima – kreativnosti, znanosti, društvenim odnosima, donošenju odluka.
Mogla bi stvarati nova znanja i tehnologije izvan našeg dosega.
Ne postoji – više je tema za filozofiju, etiku i znanstvenu fantastiku nego za praksu.
Područje računarstva koje se bavi razvojem sustava i programa sposobnih obavljati zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju.
Ti zadaci uključuju:
učenje (prilagodba na temelju iskustva),
rasuđivanje (zaključivanje na temelju podataka i pravila),
prepoznavanje uzoraka (npr. prepoznavanje lica ili govora),
razumijevanje jezika (prirodni jezik, prevođenje),
rješavanje problema i donošenje odluka,
planiranje i predviđanje,
autonomno djelovanje (npr. samovozeća vozila, roboti).
Današnja primjena
U svakodnevnom životu
Pametni asistenti (Siri, Alexa, Google Assistant, ChatGPT) – odgovaraju na pitanja, podsjećaju, daju informacije.
Prevođenje jezika (Google Translate, Deepl).
U poslovanju
Chatbotovi i korisnička podrška – automatski odgovaraju na upite kupaca.
Analiza podataka – tvrtke koriste AI za otkrivanje trendova i predviđanje potreba kupaca.
U zdravstvu
Dijagnostika bolesti pomoću analize medicinskih slika (npr. otkrivanje tumora na rendgenskim snimcima).
Razvoj lijekova uz pomoć simulacije i analize velikih baza podataka.
U prometu
Pametni semafori i sustavi za upravljanje prometom.
Navigacija (Google Maps, Waze) – predviđaju gužve i nude alternativne rute.
U obrazovanju
Personalizirano učenje – alati koji se prilagođavaju brzini i načinu učenja učenika.
Automatsko upravljanje testova i zadataka .
Isabel
OSNOVNI POJMOVI IKT-a, VRSTE RAČUNALA, KUĆIŠTE
Osnovni pojmovi IKT
Pojam je skup znakova međusobno povezanih u cjelinu
Podatak je skup pojmova i po potrebi dodanih znakova.
Informacija je podatak koji daje neko novo saznanje
Računalo je stroj koji može pomoću zadanih uputa prihvatiti i pohraniti podatke
sastoje se od sklopovlja i programa
Informatika se može opisati kao znanost koja se bavi znanjima i vještinama
IKT - Informacijsko - komunikacijska tehnologija je opći naziv i odnosi se na upotrebu računala, interneta i sl.
VRSTE RAČUNALA
superračunala – najsnažnija računala koja postoje u nekom trenutku, obično se upotrebljavaju za složene znanstvene i inženjerske proračune
velika računala - mogu posluživati istovremeno nekoliko stotina, pa i tisuća korisnika
mini računala - snaga obrade podataka manja od velikih računala, a mogu posluživati istovremeno 4-100 korisnika
radne stanice – najčešće za obradu grafičkih podataka, namijenjena za jednog korisnika
osobna računala – mogu obavljati različite poslove, namijenjena za jednog korisnika
Podjela računala prema proizvođačkom standardu:
BM standard (IBM PC)
Apple standard (Apple MAC)
Podjela računala prema prenosivosti:
prijenosna (Transportable, Portable) – predviđena za česte transporte
stolna (Desktop) – predviđena za smještaj na jednom mjestu
Podjela prijenosnih računala prema dimenzijama:
Laptop
Notebook (nastao smanjivanjem laptopa)
Palmtop
PDA (Personal Digital Assistant)
Tablet
Mobilni telefoni
INFORMACIJSKI SUSTAV
INFORMACIJSKI SUSTAV je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje, i isporučuje potrebne informacije
FUNKCIJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA su:
Prikupljanje podataka
Obrada podataka
Pohranjivanje podataka i informacija
Dostavljanje podataka i informacija korisnicima
ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA :
sklopovlje (hardaware, hardver)- materijalna osnova računala.
programi (software, softver) - predstavlja nematerijalne elemente
ljudi (Lifeware) - kadrovi, odnosno ekipe stručnjaka, analitičara ili programera
organizacija (Orgware) - organizacijski postupci, metode i načini povezivanja
mreže računala (Netware) - komunikacijsko povezivanje elemenata
baza podataka (Dataware).
SKLOPOVLJE
Sklopovlje računala su svi električni, elektronički i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo.
današnja računala su najčešće građena po von Neumannovom modelu građe
John von Neumann (1903. – 1957.) – mađarski matematičar
Računala se dijele na
CPU - Središnju jedinicu za obradu podataka
Memorije
Ulazne jedinice
izlazne jedinice
KUĆIŠTE
KUĆIŠTE
služi smještaju elektoničkih komponenti računala u cjelovit proizvod
napravljena su od aluminija, čelika ili plastike
VRSTE KUĆIŠTA
desktop (položena, vodoravna standardne visine)
tower (uspravna, okomita standardne širine)
slim (uža i manja vodoravna ili okomita kućišta)
MATIČNA PLOČA
procesor
glavni spremnik (socket, slot)
trajni spremnik namijenjen čuvanju podataka
brze komunikacijske veze
sistemski sat
spajanje ostalih dijelova računala koji se nalaze unutar sistemske jedinice
danas i za često rabljene periferne uređaje: tipkovnicu i miš, ali i monitor, zvučnike itd
univerzalni priključci za spajanje raznih drugih uređaja
GRAFIČKA KARTICA
služi za prikazivanje slike na zaslonu monitora
zaslužna je za ono što vidimo na zaslonu, bio to tekst, program ili igra
može biti integrirana na matičnoj ploči ili dolazi kao zaseban dio
ZVUČNAKARTICA
omogućava računalu da primi zvuk kao ulaz ili ju računalo koristi za stvaranje zvuka.
CPU
obrađuje podatke, upravlja protokom podataka između dijelova sustava, usklađuje i nadzire rad cijelog sustava
CPU je sastavljen od:
aritmetičko –logičke jedinica
ALU je sklop koji vrši osnovne aritmetičke operacije , logičke operacije i uspoređivanje nad podatcima.
upravljačka jedinice
Nadgleda i upravlja radom svih pojedinih dijelova računala
dodatnih dijelova
Registri su interne memorije procesora vrlo malog kapaciteta (nekoliko bajtova) i najveće brzine u računalnom sustavu.
BRZINA PROCESORA
često se iskazuje kao broj instrukcija koje računalo može izvesti u jednoj sekundi - MIPS (Milion Instructions Per Second)
Uz brzinu, važna je i duljina registara u koje se smještaju podatci, a danas je uobičajena duljina od 64 bita.
Ana
MREŽE RAČUNALA
MREŽA RAČUNALA je skup međusobno povezanih računala koji omogućuju brzu razmjenu podataka neovisno o njihovoj udaljenosti.
Koncentrator (Hub) - Uređaj na koji se priključuju računala u LAN-u, te im omogućuje da komuniciraju međusobno
Preklopnik (Switch) - Ista funkcija kao i koncentrator, ali daje mogućnost da podatke istovremeno šalje više računala
Usmjernik (Router) - Povezuje različite vrste mreža (LAN i Internet)
Računala se standardno fizički povezuju u mrežu pomoću mrežnog kabela tako da se jedna strana kabela priključuje na mrežnu karticu. Druga se priključuje na mrežni uređaj.Kabel se ne koristi kod bežičnog povezivanja. Tada mrežna kartica (wireless kartica) mora imati antenu putem koje se bežično povezuje s mrežnim uređajem.
OSNOVNI POJMOVI O MREŽAMA RAČUNALA
Računalnu mrežu čini :
mediji za prijenos podataka
uređaji za povezivanje i upravljanje komunikacijom
Vrste mreža prema udaljenosti računala :
PAN – osobna (kućna) mreža
LAN - lokalna mreža - mreža računala koja su povezana u nekom relativno malom, ograničenom prostoru, npr. ustanova, zgrada, industrijski pogon, školska učionica i slično. Računala se povezuju ili fizički, odgovarajućim mrežnim kablovima, ili bežično (Wireless) pomoću valova odgovarajuće frekvencije.
MAN - gradska mreža - mreža računala povezanih u nekom gradskom ili širem području i najčešće je skup povezanih lokalnih mreža. Način povezivanja sličan je povezivanju u lokalnim mrežama.
WAN - široko rasprostranjena mreža (internet) - složen je sustav područnih i lokalnih mreža koji povezuje velika i udaljena područja. Na načelima spajanja WAN mreža nastaje internet kao najsloženiji oblik spajanja računala u „mrežu svih mreža“.
Osnovni elementi za povezivanje u LAN :
Mrežna kartica -Omogućava računalu da prima i šalje podatke drugim računalima u lokalnoj mreži
Mediji za prijenos podataka - kroz njega putuju podaci od jednog do drugog računala
Uređaj za međusobno povezivanje računala u mrežu
MREŽNI PROTOKOLI
Mrežni protokoli mogu se definirati kao skup općeprihvaćenih standardiziranih pravila koja se primjenjuju kod elektroničkog prijenosa podataka između računala i računalnih mreža, a služe nesmetanom prijenosu informacija između računala s različitim operacijskim sustavima i korisničkim programima.
Viša razina – TCP upravlja usitnjavanjem poruke u manje pakete koji se šalju preko interneta i primaju u računalo čiji TCP spaja pakete u izvornu poruku.
Niža razina – IP upravlja i nadzire adrese unutar paketa da bi paketi nesmetano stigli na pravo odredište. Danas su u uporabi IPv4 i IPv6.
POP – protokol za dolaznu elektroničku poštu (engl. Post Office Protocol). Uglavnom se koristi POP3 protokol. To je jednosmjeran protokol kojim program za e-poštu skida poruke sa servera i pohranjuje u računalo.
IMAP – protokol za dolaznu elektroničku poštu (engl. Internet Message Transfer Protocol). To je dvosmjeran protokol. Omogućuje čitanje poruka neposredno na serveru.
SMTP – protokol za odlaznu elektroničku poštu (engl. Simple Mail Transfer Protocol).
TELNET – omogućuje pristup udaljenom računalu ili čvoru (engl. TELecommunications NETwork). To je mrežni protokol koji pripada grupi IP protokola. Koristi se i u lokalnim mrežama i na internetu. TELNET protokol treba osigurati pristup korisniku jednog računala na sučelje drugog računala.
HTTP – protokol za prijenos hipertekstualnih datoteka (engl. Hyper Text Transfer Protocol). To je mrežni protokol kojim se izmjenjuju gotovo sve vrste datoteka i ostalih podataka (resursa) na World Wide Webu. Koriste se inačice HTTP 1.0 i HTTP 1.1, kao poboljšanje odnosno nadskup prethodne inačice.
HTTPS – protokol za prijenos hipertekstualnih datoteka (engl. Hypertext Transfer Protocol over Secure Socket Layer), ali preko uspostavljene sigurne veze koja koristi dodatnu zaštitu (prijavu i enkripciju) korisničkih podataka koji se razmjenjuju između web-preglednika i web-poslužitelja te koriste različite ulaze od standardnih (TCP port).
FTP – mrežni protokol za prijenos podataka - datoteka između čvorova (engl. File Transfer Protocol), putem mreže.
NFS – omogućuje dijeljenje diskova i podataka na njima među umreženim računalima (engl. Network File System).
INTERNET
Razvoj interneta
Internet je skup svih mreža odnosno najsloženija svjetska mreža sastavljena od regionalnih mreža koje su povezane raznim vrstama veza (koaksijalnim, optičkim, satelitskim…). Često se za internet upotrebljava izraz mreža svih mreža. Podatci se na internetu razmjenjuju poštujući određene protokole i koristeći odgovarajuće programe.
deja interneta počela se razvijati u doba „hladnog rata“ krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, a mreža je trebala služiti za slučaj nuklearnog udara kada bi se njome mogli prenositi podatci neovisno o eventualno uništenoj telefonskoj infrastrukturi. Ta mreža, nazvana ARPAnet (Advanced Research Projects Agency), razvila se pod pokroviteljstvom američkog ministarstva obrane i nekih sveučilišta, tako da se uz vojnu razvija i znanstvena komponenta mreže pa uskoro nastaje i NSFnet (National Science Foundation Network). Na mrežu se priključuje sve veći broj sveučilišta i gradova i pojavljuje se pojam internet (International Network). Krajem osamdesetih godina 20. st. nestaje ARPAnet, uvode se neke nove tehnologije i usluge, a pojam internet ostaje u uporabi.
Obilježja interneta:
javan - dostupan svima
decentraliziran - ne postoji institucija koja bi vodila cijeli internet
nema kontrole njegovih sadržaja
međunarodan
nema prirodnih državnih granica
podložan čestim promjenama
radi na načelu klijentsko-poslužiteljske tehnologije
neograničene mogućnosti
Internet i internetske usluge
CARNet (Croatian Academic and Research Network) je računalna mreža s kojom su povezane škole, instituti, fakulteti i ostale znanstvene i školske ustanove s ciljem promicanja računalnih tehnologija i njihovih mogućnosti u svijetu znanosti i obrazovanja. CARNet djeluje pod okriljem Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Office 365 je usluga koja omogućuje obrazovnim institucijama i njenim zaposlenicima, učiteljima, nastavnicima i učenicima besplatan pristup Office365 alatima sa
AAI@EDU
korisničkim računom na skole.hr domeni. Office 365 nudi mnogo usluga koje se mogu koristiti s vašeg računala, mobilnog telefona ili sa školskog računala. Najveća prednost je što se može instalirati Microsoft Office na računalo i koristiti ga kada ne postoji veza na Internet.
Internetske usluge
Za svaku od usluga koju računalo želi koristiti na internetu, mora u računalu postojati ugrađena programska podrška (softver). Na internetu danas postoji veliki broj usluga i svakog dana pojavljuje ih se sve više.
Važniji su servisi na internetu
-WWW, e-mail,Diskusijske skupine, Internetska telefonija, Videokonferencije, Blogovi, FTP, Telnet, WAP, Chat – IRC, Društvene mreže,
Među aktivnosti na internetu ubrajaju se i učenje na daljinu (e-learning) te elektroničko poslovanje (e-commerce) koje obuhvaća elektroničku trgovinu i bankarstvo.
Lana
Memorije
Memorije – pohranjuju podatke I programe te ih stavlja na raspolaganje sustavu.
Sve vrste memorija imaju zajedničke opće karakteristike:
kapacitet – količina podataka koje memorija može pohraniti
brzina – vrijeme koje je potrebno da se pronađe neki sadržaj u memoriji i prenese do željenog mjesta
vrijeme pristupa podatcima – vrijeme od trenutka kad je poznata adresa memorijske lokacije do trenutka kad je sadržaj pronađen
MJERNE JEDINICE
Osnovna jedinica za kapacitet memorije je 1 byte (B) – bajt
Vrste memorije
Memorije se prema čuvanju podataka nakon nestanka napajanja dijele na:
Radne memorije
Dijeli se u dvije osnovne grupe: ROM i RAM.
Te dvije glavne vrste radne memorije se dijele na podvrste.
ROM ima manji kapacitet od RAM-a, nije dostupan korisniku i obično se ne prikazuje u veličini memorije.
VRSTE
a.) RAM
Služi za brz upis i čitanje podataka i programa
lako mijenjanje sadržaja, sadržaj se gubi bez napajanja
Označava se kao R/W (čita/piše), a izrađuje se kao statička (SRAM) i dinamička (DRAM).
b.) ROM
Omogućuju samo čitanje tvornički upisanih podataka.
Nakon izrade nisu promjenjive, skupe su i koriste se u masovnoj proizvodnji.
Sadrže ASCII kod, instrukcije jezičnog procesora ili BOOTSTRAP program za učitavanje operativnog sustava u RAM.
c.) PROM
Memorije slične ROM-u, ali se sadržaj puni posebnim uređajem nakon izrade.
Jednom upisani sadržaj ne može se mijenjati ni brisati, izvodi se prekidanjem veza taljenjem ili elektro-kemijskim postupkom.
e.) EEROM
Preciznije EEPROM, imaju ista svojstva kao EPROM, ali je brisanje električnim putem.
Koriste se za upis promjenjivih postavki sustava kao datum, vrijeme, vrstu diska i diskete i drugo.
f.) EAROM
Sadržaj im se mijenja električnim putem, ali se reprogramiranje može izvršiti samo djelomično.
Proces reprogramiranja traje dosta dugo.
d.) EPROM
Trajne memorije koje se mogu više puta puniti i brisati, punjenje se vrši posebnim uređajima
Brisanje ultraljubičastim ili rendgenskim zračenjem; nekad su se često koristile za BIOS.
g.) FLASHROM
Memorije koje se mogu reprogramirati posebnim programom.
Često se koriste za ugrađivanje poboljšane verzije firmwarea, npr. za BIOS, modeme, CD, DVD i slično.
Trajne (vanjske) memorije
Trajne memorije prema tehnologija zapisa podataka:
MAGNETSKE MEMORIJE
Bilježe podatke na površinama s magnetskim materijalom nanesenim na ne magnetsku podlogu (aluminij, plastika i sl.).
Podaci se upisuju električnom strujom kroz magnetsku glavu koja stvara magnetsko polje i magnetizira površinu na odgovarajućem mjestu.
Magnetske memorije čine magnetni diskovi - tvrdi disk i diskete, te magnetske trake i magnetske kartice.
Tvrdi disk
Sastoji se od metalnih ploča koje se vrte oko osi pomoću elektromotora, smještenih u čvrstom kućištu.
Glave diska nalaze se na ručici čije kretanje regulira aktuator, pozicionirajući ih iznad staze s traženim podacima.
Magnetske glave s obje strane diskova čitaju i upisuju podatke.
Tvrdi disk nije prenosiv medij, gusto sprema podatke i velikog je kapaciteta, koji se danas za PC mjeri u terabajtima (TB).
Disketa
Uglavnom se više ne koriste
Poznata pod imenom Floppy disk
Uređaj za spremanje podataka sastoji se od savitljive okrugle pločice s magnetskim slojem unutar kvadratne plastične omotnice.
Kapacitet zadnje korištenih disketa je : 1,44 MB
Magnetska kartica
Za pohranu male količine podataka
Svojstva su joj: niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba
POLUVODIČKE MEMORIJE
Poluvodičke (flash) memorije
Najčešće se koriste USB flash diskovi i flash kartice (u digitalnim fotoaparatima i mobitelima).
Ova vrsta vanjskih memorija brzo je postala popularna zbog malih dimenzija, velikog kapaciteta, mogućnosti čitanja i pisanja te prihvatljive cijene.
SSD (engl. Solid State Disk) diskovi
Kao zamjena tvrdim diskovima
Ubrajamo ih u poluvodičke memorije
Sastavljeni su od memorijskih čipova bez mehaničkih dijelova, što omogućava veću brzinu i manju osjetljivost na udarce i vibracije.
OPTIČKE MEMORIJE
Podatci se čitaju i zapisuju laserskom zrakom, gdje udubljenja označavaju nulu, a ravna površina jedinicu.
Postoje tri osnovna tipa optičkih medija:
CD (engl. Compact Disc),
DVD (engl. Digital Versatile/Video Disc)
BD (engl. Blu-ray Disc)
Kompaktni disk izumljen je 1980-ih godina u tvrtkama Sony i Philips, a 1982. uveden je za zapisivanje zvuka.
CD-ROM
Uz DVD, najrašireniji optički disk je CD.
Promjer mu je 12 cm ili 8 cm, a vrijeme pristupa znatno duže od tvrdog diska.
Kapacitet CD-ROM diska najčešće je od 650 do 700 MB.
CD mediji promjera 80 mm najčešće su kapaciteta 180 MB ili 210 MB.
DVD-ROM
Kapacitet DVD-a je nekoliko puta veći od CD-a
Mjeri se u gigabajtima (4,7 GB) i ovisi o dimenzijama
Zapisu s jedne (9 GB) ili obje strane (10-18 GB) te višestrukim razinama zapisa.
Veći kapacitet postignut je gušćim zapisom jer su spirale bliže jedna drugoj.
Podatci su zapisani u obliku udubina i izbočina.
Blu-ray disk
Nasljednik DVD-a
Omogućava pohranu 25 GB (jednoslojni) ili 50 GB (dvoslojni) podataka.
Promjer diska također je 120 mm, ali ima veću gostoću zapisa, a time i veći kapacitet
Ema
Virusi
Sami se šire, najčešće uzrokuju štetu korisniku ili sustavu
Zlonamjerni programi koji dolaze bez znanja korisnika
Osnovne su vrste virusa
Crvi
Samostalno se širi, ne inficira druge programe
Makro virusi
Šire se putem dokumenata s makro naredbama (npr. Word)
Trojanski konj
Prikriven kao koristan program, uzrokuje štetu i krade podatke
Špijunski softver (Spyware)
Tajno preuzima kontrolu nad računalom bez dopuštenja
Adware
Prikazuje neželjene oglase i skočne prozore
Scareware
Zastrašuje korisnika lažnim upozorenjima, bez stvarne štete
Ransomware
Šifrira datoteke i traži otkupninu za otključavanje
Softver za zaštitu
Vatrozid (Firewall)
Blokira neovlašteni pristup računalu
Tvrtke koje proizvode taj sustav su Microsoft, Cisco Systems, Fortinet...
Antivirusni program
Otkriva i uklanja viruse, štiti u stvarnom vremenu
Tvrtke koje proizvode taj sustav su Avast Antivirus, AVG Antivirus...
Windows Defende
Štiti od špijunskih i neželjenih programa
Tvrtka Microsoft Corporation
Automatska ažuriranja
Redovno nadograđuje sustav radi sigurnosti
Računala
protokoli
