Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu - Coggle Diagram
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Hrvati su ratovali na strani Austro-Ugarske
od cenzure tiska do zabrane djelovanja pojedinih udruga i novina
sastavu austrougarske vojske ratovali protiv Srba i Crnogoraca na Balkanu
Rusa u Galiciji (danas zapadna Ukrajina) i Talijana u dolini Soče
na talijanskom bojištu austrougarskog i njemačkog proboja kod Kobarida
domobranska pješačka divizija.-najznačajnija ratna postrojba hrvatskog domobranstva
˝Lav sa Soče˝
maršal Svetozar Borojević iz Hrvatske
Među visokim časnicima austrougarske vojske
Svetozar Borojević stekao je nadimak Lav sa Soče.
Ratna svakodnevica
Dolazak prvih ranjenika potaknuo je humanitarne i karitativne nosti u pozadini bojišnice
ratne bolnice otvarale su se i u školskim zgradama
Dadoh zlato za željezo -pomoć u kojoj su se prikupljala sredstva za obitelji poginulih vojnika
Zeleni kalendar-odbjeglih vojnika iz austrougarske vojske koji su svoje skrovište od vlasti pronašli u šumama
Hrvatske ratne nedoumice
Tijekom rata hrvatski su političari razmatrali različite mogućnosti o statusu hrvatskih zemalja u slučaju pobjede jedne ili druge zaraćene strane.
1915.-u Londonu sklopljen tajni ugovor kojim je Antanta namjeravalanin prepustiti Italiji znatan dio Dalmacije s Istrom i većinom otoka u istočnom Jadranu
dvije političke inicijative koje su nudile rješenje položaja hrvatskih zemalja nakon rata
Jedna od njih zalagala se za razbijanje Austro--Ugarske i stvaranje jugoslavenske države, a druga, nasuprot tomu, za njezino očuvanje i preustroj
Jugoslavenski odbor i jugoslavenski klub
Hrvatski političari koji su bili naklonjeni jugoslavenskoj ideji izbjegli su na početku rata iz Austro-Ugarske te osnovali Jugoslavenski odbor
Za predsjednika izabran je Ante Trumbić, uz kojeg je osobit ugled uživao još jedan hrvatski političar, Frano Supilo
Vodili su se idejom da južni Slaveni iz Austro-Ugarske osnuju vlastitu nezavisnu državu, koja bi se potom na ravnopravnoj osnovi ujedinila sa Srbijom i Crnom Gorom
Kada je 1916, u Beču umro austrougarski car Franjo Josip, njegov je nasljednik Karlo odlučio poduzeti nužne reforme koje su uključivale i ravnopravnost svih naroda Monarhije
Zajedno su 1917. osnovali svoj zastupnički klub koji su nazvali Jugoslavenski klub
Iste su godine spomenuti zastupnici objavili Svibanjsku deklaraciju u kojoj su se izjasnili za ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba na temelju narodnog načela i hrvatskog državnog prava pod žezlom Habsburgovaca
Bio je to pokušaj trijalizma, tj. očuvanja i preustrojstva Austro-Ugarske u trojnu državu
