Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Zaštita tijela životinja-sličnosti i razlike, cocošolja, metamorfoza…
Zaštita tijela životinja-sličnosti i razlike
Zaštita tijela beskralježnjaka
Žarnjaci
Sadrže žarnu nit i otrovnu tekućinu koje žarnjaci izbacuju na podražaj
U površinskom sloju stanica imaju žarne stanice-posebne strukture-žarnice
Žarna nit se omota ili zaljepi za neprijatelja, nakon čega ga otrov usmrćuje
Kontakt žarnjaka s ljudima može izazvati reakciju na njihov otrov poput otekline
Spužve
Najjednostavnije višestanične životinje
Stanice ne izgrađuju tkiva
Površinu tijela prekrivaju pokrovne stanice
Oblići i plošnjaci
Žive kao nametnici
Na površini tijela imaju sloj koji sprečava da ih razgrade probavni sokovi domaćina
Predstavnici plošnjaka na tijelu imaju prijanjalke i kukice
Mekušci
Puževi i školjkaši imaju mekano tijelo-zaštićeno vapnenačkom ljuštrom
Kod puževa jednodijelna-kućica, kod školjkaša dvodijelna-školjka
Sluz koju luče žlijezde u površinskom sloju tijela štiti od isušivanja i oštećenja
Mekušci se ne moraju presvlačiti jer njihovo tijelo nadograđuje ljušturu
Glavonošci
(sipe, lignje, hobotnice) površinski sloj tijela sadrži mnogo stanica pa obojenost tijela mogu prilagoditi okolišu
Člankonošci
Kukci pauci i rakovi na površini tijela imaju hitinski pokrov- štiti tijelo od isušivanja i vanjskih utjecaja
Obojenost člankonožaca je raznolika, uloga je zaštitna, upozoravajuća
Svi beskralježnjaci imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu
Zaštita tijela kralježnjaka
Ptice
Najznačajnije vanjsko obilježje ptica je perje. Razlikujemo veliko i čvrsto vanjsko perje te mekano perje uz kožu.
Unutarnje mekano perje, zajedno sa slojem masnog tkiva ispod kože, sudjeluje u održavanju stalne tjelesne temperature.
Ptica jednom ili dva puta godišnje mijenjaju perje-mitarenje. Ptice prilikom mitarenja gubi perje postupno.
Koža ptice je tanka i suha, deblja koža obilježje je samo vodenih ptica. Jedina žlijezda u koži ptica je trtična žlijezda. Trtična žlijezda izlučuje mast koju ptice pomoću kljuna razmazuju po perju. Tako njeguju i održavaju perje.
Sisavci
Prepoznatljive su po tome što je koža prekrivena dlakom, koja najčešće izgrađuje krzno. Izuzetak su kitovi i dupini čija je koža bez dlaka, što je prilagodba životu u vodi.
Nježnije dlake se nalaze uz kožu i imaju ulogu toplinskog izolatora. Oštrije i veće dlake čine vanjski sloj i zadaća je zaštita površine tijela od štetnih vanjskih utjecaja.
Dlaka na tijelu sisavca sudjeluje u održavanju stalne tjelesne temperature. Mnogi sisavci prije zime dobivaju gušću i deblju dlaku. Zrak između dlaka, kao toplinski izolator, sprečava gubitak topline iz tijela. Mijenjanje dlake sisavaca, najčešće dva puta godišnje, nazivamo linjanje.
Sisavci često prilikom linjanja, mijenjaju i boju dlake kako bi se što bolje stopili s okolišem. Ispod kože sisavaca nalazi se sloj masnog tkiva koji je bitan za održavanje stalne tjelesne temperature. To je važno kod životinja polarnih područja i morskih sisavaca.
Kod nekih sisavaca, dlake na leđnoj strani tijela preobrazile su se u koplje koje služe za obranu od neprijatelja. Osim dlaka, pandže, rogovi, kopita, pandže štite vrhove prstiju.
U koži sisavaca nalaze se žlijezde. Žlijezde znojnice i lojnice imaju istu ulogu kao i kod čovjeka. Lojnice su važne kod morskih sisavaca. U koži često imaju mirisne žlijezde koje omogućuju komunikaciju između jedinki iste vrste.
Gmazovi
U potpunosti su se prilagodili kopnenom načinu života Gmazovi imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu koja ovisi o temperaturi okoliša. Obojanost tijela gmazova je zaštitna, može biti i upozoravajuća.
Imaju pokrov koji sprečava isušivanje tijela. Koža je suha jer ne sadrži žlijezde
Kod zmija i guštera prekrivena je gusto zbijenim ljuskama, dok kornjače i krokodili imaju kožu prekrivenu pločicama
Pokrov gmazova nije živa struktura pa ne može rasti s tijelom. Moraju se povremeno presvlačiti što podrazumijeva ljuštenje gornjeg, starog sloja kože.
Vodozemci
Osim zaštite ima ulogu primanja vode te izmjene plinova u disanju. Vlažnost osiguravaju brojne žijezde koje izlučuju sluz. Služ štiti vodozemce od bakterija i gljivica
Kod nekih vodozemaca koža sadrži otrovne žijezde, služi za obranu od neprijatelja, imaju živu obojanost tijela
Imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu
Ribe
Prilagođeni životu u vodi, koža je prekrivena ljuskama. Koža im sadrži žijezde koje izlučuju sluz, ima promjenjivu tjelesnu temperaturu
