Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

UTJECAJ KATOLIČKE CRKVE NA POVIJEST HRVATA I HRVATSKIH PROSTORA - Coggle…

- - - - Progon stao početkom 4. st. (313.g.). Car Konstantin - Milanski edikt (dopustio slobodu vjere). Kršćanstvo postalo ravnopravna vjera u Rimskom Carstvu.
        
        Kršćanstvo postalo službena religija Rimskog Carstva 380. g. jer je car Teodozije ediktom u Solunu. Posljedica: sve druge religije potisnute, Crkva dobila sve veći utjecaj u društvu.
        
        Prve monaške zajednice su se počele pojavljivati u 3. st. u Egiptu jer su kršćani (pustinjaci) odlazili u pustinju radi molitve i posta. Sv. Antun Pustinjak kao osnivač.
- - - - Proces pokrštenja započeo u 7. st. i trajao je dugo. Provodilo ga je Bizantsko i Papinsko Carstvo. Najpoznatiji misionari su braća Ćiril i Metod koji su donijeli slavenski jezik i liturgiju. Hrvati su prihvatili Ćirila i Metoda jer su znali njihov jezik.
        
        Prve značajnije veze Hrvata sa Svetom Stolicom su se pojavile u 9. st. kada je knez Trpimir zatražio papinsko priznanje. Zbog djelovanja Ćirila i Metoda, Hrvatska je postala povezana s Papom. U 11. st., papa Grgur VII priznao neovisnost hrvatske crkve, ali mora slušati papu.
        
        Posljedica: zemlja povezana s europskom kulturom zbog kršćanske vjere i pisma, a crkvene zajednice i zgrade su postale mjesta obrazovanja. Također, Hrvatska je ojačala vezu s Papom te je omogućena veća neovisnost i stabilnost vladavine.
- - - - Širenje islama počelo je u 7. st. nakon smrti proroka Muhameda. Njegovi sljedbenici su brzo osvojili područja u Bliskom istoku, Sjevernoj Africi, a i u Europi (Španjolska), a na novoosvojenim prostorima je bio nametnut islam kao religija.
- - - - Viteški redovi su imali ulogu u križarskim ratovima i širenju kršćanske moći po Europi i Bliskom istoku. Tri najpoznatija reda: Templari, Hospitalleri (Joanikci) i Teutonski red.
        
        Grgurovska reforma se odvijala u 11. st. pod vodstvom pape Grgura VII. Cilj je bio osnažiti papinsku vlast i očistiti Crkvu od svjetovnih utjecaja. Neki dijelovi reforme su: celibat svećenika, neovisnost crkvenih vođa u izborima te borba protiv investiture (praksa u kojoj su vladari imenovali crkvene vođe).
        
        Inkvizicija -crkvena institucija koja je ispitivala i kažnjavala herezu (krivovjerje). Inkvizitori su sudili i koristili su mučenje kako bi prisilili optužene da priznaju svoje "krivovjerje". Imala je značajan utjecaj na društvo i Crkvu.
        
        Crkva je osnivala škole u samostanima i crkvama i omogućila razvoj znanosti. Prva europska sveučilišta osnovana su uz potporu Crkve, a time je postavila temelje obrazovanja.
        
        Dominikanci i franjevci imali su ključnu ulogu u srednjem vijeku. Dominikanci su poznati po propovijedanju i teološkom obrazovanju te ulozi u borbi protiv hereze, a franjevci su živjeli u siromaštvu i pomagali siromašnima i bolesnima.
- - - - Neki hrvatski gradovi, kao npr. Zadar i Dubrovnik, su postali centri renesansne kulture. Istaknuti hrvatski humanisti: Marko Marulić, Faust Vrančić i Petar Zoranić. Opasnost od islamizacije - prijetnja tijekom osmanskih osvajanja. Mnogi su strahovali da će muslimani potisnuti katoličanstvo. Posljedica: kršćanske, obrambene, akcije - ratovi, Sveta Liga i obrana granica (hrvatski prostor na granici)
- - - - Crkva je pokrenula misije i evangelizaciju među domorodačkim narodima u Americi, Africi i Aziji zbog novih geografskih otkrića. Franjevci, dominikanci i isusovci su širili kršćanstvo i gradili crkve, škole i bolnice. Cilj je bio preobratiti lokalno stanovništvo na kršćanstvo. Nažalost, neke metode su ponekad bile nasilne ili nametljive.
        
        Prosvjetiteljstvo je pokret 18. st. i naglašavao je razum, znanost i obrazovanje kao glavna sredstva napretka. Neka od glavnih obilježja: kritika Crkve i apsolutne vlasti, promicanje slobode i tolerancije i razvoj prirodnih znanosti i filozofije. Tražili su društvene promjene i poštivanje ljudskih prava.
        
        Prosvjetiteljstvo u Hrvata je u 18. st., a posebno u sklopu Habsburške Monarhije.
        Utjecalo je na razvoj škola, znanosti i kulture. Važni predstavnici: Ruđer Bošković (znanstvenik) i Matija Antun Relković (pisac i reformator).
        
        Hrvatski svećenici prihvaćaju prosvjetiteljske ideje i preuzimaju ulogu učitelja, znanstvenika i književnika. Spojaju vjeru i razum i zalagali su se za širenje obrazovanja i prosvjećivanje naroda.