Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HISTOLOGIJA, Snimka zaslona 2024-11-10 215952, Snimka zaslona 2024-11-10…
HISTOLOGIJA
staničje ili tkivo
– skup istovrsnih stanica koje obavljaju jednu ili više funkcija u organizmu
morfološki i uglavnom fiziološki istovrsne
razlikujemo dvije glavne vrste staničja
1.) tvorna staničja (meristemi)
velika diobena aktivnost
2.) trajna staničja
diobeno neaktivna
1.) TVORNA STANIČJA (MERISTEMI)
prema porijeklu razlikujemo
a) primarni meristem
dio vršnih dijelova biljaka
vegetacijski vrh izdanka
vegetacijski vrh korijena
vršni dijelovi biljaka su veličine oko 3 mm
primarni meristemi su vršni ili apikalni meristemi
iz primarnih meristema nastaju primarna tkiva i organi --> biljka raste!
b) sekundarni meristem
sekundarni meristemi nastaju iz trajnog staničja (tu se i nalaze!)
trajna staničja mogu obnoviti svoju diobenu aktivnost
sekundarni meristemi (kambiji) se dijele:
žilni kambij (fascikularni)
međužilni kambij (interfascikularni)
perikambij (pericikl)
plutni kambij (felogen)
iz sekundarnih meristema nastaju sekundarna staničja i organi
biljka raste i deblja
sekundarni meristemi većinom su bočni ili postrani (lateralni) meristemi
značajke sekundarnih meristema
veće stanice od apikalnih meristema
sadrže vakuole
2.) TRAJNA STANIČJA
značajke trajnih staničja
većinom izgubile sposobnost diobe
veće od tvornih stanica
stanice različitih vrsta trajnih staničja se međusobno znatno razlikuju
velikih vakuola
sadrže intercelulare
intercelular je međustanični prostor u trajnom staničju koji sadrži zrak
postanak:
odvajanjem staničnih stijenki
razgradnjom stanica ili kompleksa stanica
trganjem čitavih tkiva uslijed nejednolikog rasta
često nežive stanice
prema
funkciji
razlikujemo
temeljno staničje ili parenhim
zauzima veći dio biljnog organizma
najmanje specijalizirano staničje
sastoji se od parenhimskih stanica - velike stanice, tankih staničnih stijenaka
funkcija
: različita, često se i preklapa
prema
strukturi i funkciji
može se razlikovati:
klorenhim
sadrži kloroplaste
možemo ga podijeliti na:
1.)
asimilacijski
ili palisadni (stupasti) parenhim
stanice okomite na površinu lista
sadrže puno kloroplasta
2.)
transpiracijski
ili spužvasti parenhim
sadrži puno intercelulara
nepravilne stanice s malo kloroplasta
aerenhim
parenhim za prozračivanje”
sadrži do 70% intercelulara
čest kod vodenih biljaka - npr. krocanj (Myriophyllum)
hidrenhim
„parenhim za spremanje vode”
velike stanice ( 0,5 mm) koje sadrže ekstremno velike vakuole (voda!)
čest kod biljaka suhih staništa, odnosno sukulenata --> npr. žednjak (Sedum)
spremišni parenhim
sadrži mnogo spremišnih (rezervnih) tvari: škrobove, proteine, ulja i sl.
često dolazi u gomoljima, lukovicama, sjemenkama, stabljikama, korijenu i dr.
kožno staničje
primarno kožno staničje
a) epiderma
kožno staničje nadzemnih organa
funkcija:
prvenstveno zaštita unutarnjih tkiva i organa
u pravilu jedan sloj stanica na površini organa
značajke
epidermskih stanica:
mnogokutne pločaste stanice
tankih staničnih stijenki (osim vanjske)
nema intercelulara
većinom sadrži leukoplaste i kromoplaste (nema kloroplasta!)
vakuole često sadrže boje
može sadržavati: mineraliziranu vanjsku staničnu stijenku, kutikulu, epikutikularni vosak, papile, dlake, puči, puči vodenice
puči
nalaze se većinom na površini listova ili zelenih stabljika
može se reći da su puči
idioblasti
(stanice koje oblikom i funkcijom odstupaju od staničja u kojem se nalaze)
funkcija
: izlučivanje vode u obliku vodene pare (transpiracija) i izmjena plinova
građa puči
otvor (porus)
stanice zapornice
(kloroplasti u stanicama zapornicama važni u funkcioniranju puči)
prema obliku stanica zapornica razlikuje se:
2 more items...
stanice pomoćnice
puč ili stomatalni aparat
stoma - usta
puči vodenice (hidatode)
slične građe kao i obične puči
otvor puči se ne mijenja (ne povećava se, niti se ne smanjuje)
funkcija homologna običnim pučima, tj. izlučivanje vode u obliku kapljica (gutacija)
b) rizoderma ili epiblem
kožno staničje korijena
značajke rizoderme
sadrži korijenove dlačice
funkcija
korijenovih dlačica : primanje vode i mineralnih tvari,
učvršćivanje biljke u tlu
značajke
korijenovih dlačica : tankih staničnih stijenki
nema kutikulu
ne sadrži puči
primarno kožno staničje nastaje iz primarnih meristema
vegetacijski vrh izdanka i vegetacijski vrh korijena
sekundarno kožno staničje
c) periderma
na površini organa koji odrvenjavaju (sekundarna građa!)
(kod stabljike je dio kore)
sastoji se od
pluto
(nekoliko slojeva stanica)
stanične stijenke pluta suberiniziraju (taloži se suberin), pa su stanice manje propusne za vodu i zrak, s vremenom postaje neživo staničje čije su stanice ispunjene zrakom, lagano i elastično tkivo
plutni kambij ili felogen
(većinom jedan sloj stanica)
feloderma
(većinom jedan sloj stanica i može izostati i lesto sandrže kloroplaste)
funkcija
: izolator (toplina, zračenje)
zaštita (od gubitka vode, ali i od insekata, gljiva)
lenticela
lećasti otvor na peridermi stabljika, korijena, gomolja
na mjestu lenticele plutni kambij ne stvara pluto već okruglaste, žive stanice s mnogo intercelulara
funkcija = analogna pučima
sekundarno kožno staničje nastaje iz sekundarnog meristema - plutnog kambija ili felogena
mehaničko staničje
funkcija
: uvršćuje pojedine dijelove biljnih organa i zaštićuje biljne organe
dijeli se na:
a) kolenhim
živo mehaničko staničje rastućih i zeljastih biljnih dijelova
značajke kolenhimskih stanica: celulozne stanične stijenke
stanične stijenke su lokalno, tj. nejednoliko debljale
b) sklerenhim
s vremenom postaje neživo mehaničko staničje
karakteristično za biljne dijelove koji su završili sa rastom
npr. u kori drvenastog bilja, u tvrdim dijelovima mnogih plodova
značajke
: stanične stijenke su jednoliko i jako zadobljena
razlikuju se dvije forme sklerenhimskih stanica:
I.) sklereide
značajke
jako lignificiranih (odrvenjelih) staničnih stijenaka
odebljala je sekundarna stanična stijenka
sekundarna stanična stijenka izrazito slojevita
izodijametrične stanice
II.) sklerenhimska vlakna
značajke
prozenhimske stanice dugačke 1-2 mm
stanične stijenke mogu biti lignificirane ili ne
provodno ili žilno staničje
specijalizirano staničje za provodnju
funkcija
: transport vode te organskih i anorganskih tvari
tipično za vaskularne biljke
vaskularne biljke su papratnjače (paprati) i sjemenjače
dijeli se na
1.)ksilem
traheje i traheide obavljaju transport vode i anorganskih spojeva: nežive stanice, debelih, lignificiranih staničnih stijenaka
ubrzo po postanku postaju nežive stanice
stanične stijenke odrvenjele
poprečne stanične stijenke više ili manje razgrađene
uzdužne stanične stijenke sadrže jažice i različita lignificirana odebljanja
jažice omogućuju transport između stanica
odebljanja sprečavaju kolaps stanica
a) traheja
: velika stanica – zapravo fuzija više stanica
promjera od 10 do preko 400 µm
b) traheida
: u usporedbi s trahejom manjeg promjera - oko 30 µm
produžena stanica, pri vrhovima ušiljena
2.)floem
sitaste cijevi i stanice pratilice obavljaju transport vode i organskih spojeva: žive stanice i tankih, celuloznih staničnih stijenaka
a) sitaste cijevi
sitaste cijevi nemaju jezgru
sadrže malo mitohondrija
poprečne stanične stijenke sitastih cijevi su “probušene”
zapravo su to povećane plazmodezme
b) stanice pratilice
su male stanice uz sitaste cijevi
sadrže jezgru i puno mitohondrija
žila
provodna ili žilna staničja koncentrirana su u korijenu, stabljici i listovima u žilama
u stabljici i listovima žile čine mrežu
korijen ima samo jednu - radijalnu žilu
prema rasporedu floema i ksilema:
koncentrična žila
ksilem u sredini žile, floem okolo ksilema (npr. paprati)
floem u sredini žile, ksilem okolo floema (npr. neke jednosupnice)
kolateralna žila
najčešći tip
sastoji se od ksilema i floema koji se dotiču jednom stranom
u stabljikama - ksilem prema unutrašnjosti stabljike
u listovima - ksilem prema gornjoj strani lista
a) zatvorena kolateralna žila
sastoji se od ksilema i floema
sklerenhim obavija floem i ksilem
karakteristična za stabljike jednosupnica
također i u listovima jednosupnica i dvosupnica
b) otvorena kolateralna žila
sastoji se od ksilema, floema i žilnog kambija
sklerenhim obavija floem i ksilem
karakteristična za stabljike dvosupnica i golosjemenjača
bikolateralna žila
sastoji se od dva floema između kojih je ksilem i žilni kambij
npr. fam. Solanaceae (pomoćnice), Cucurbitaceae (tikve)
radijalna žila
karakteristična za korijen
sastoji se od više odvojenih ksilema i floema koji su zrakasto poredani
uvijek isti broj ksilema i floema!
ksilem i floem su odvojeni jednoslojnim ili višeslojnim parenhimom
radijalna žile može sadržavati dva ili više ksilema i floema
veći broj ksilema i floema → jednosupnice
manji broj ksilema i floema → dvosupnice
žljezdaste stanice i žljezdasto staničje
žljezdaste stanice sadrže sekrete, odnosno ekskrete
ekskreti – otpadni produkti metabolizma i ostale nekorisne tvari
sekreti – produkti metabolizma koji za razliku od ekskreta imaju određenu funkciju
funkcija
ekskreta/sekreta = vrlo različita
zaštita biljke (npr. alkaloidi, glikozidi)
privlačenje životinja (npr. eterična ulja)
izlučivanje viška (npr. soli)
u biljkama većinom dolaze žljezdaste stanice
rijetko više žljezdanih stanica tvori žljezdasto staničje
tipovi žljezdastih stanica
mliječne cijevi
smolenice
uljenice
glavičaste dlake
nektariji i dr.
prema
porijeklu
razlikujemo
primarna trajna staničja
nastaju iz primarnih meristema
sekundarna trajna staničja
nastaju iz sekundarnih meristema: kambija, perikambija i plutnog kambija
