Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
DRŽAVE PRVIH CIVILIZACIJA - Coggle Diagram
DRŽAVE PRVIH CIVILIZACIJA
DRŽAVE MEZOPOTAMIJE
Zemlja između rijeka Eufrat i Tigris
Južni dio poznat je od 3. tisućljeća pr. Kr. u izvorima kao
Sumer
Tijekom 4. tisućljeća pr. Kr. razvijale su se
teokratske države
Gradovi su bili središta manjih država kojima su vladali kraljevi kao božji predstavnici (
lugal
i
ensi
).
Središte moći je bio hram boga zaštitinika sa skladištima
Važna sumerska središta:
Ur, Uruk, Nipur, Lagaš, Kiš, Umma, Eridu, Larsa, Isin.
Zemlja i voda su bili stalni izbori sukoba među gradovima.
Gradovi su bili utvrđeni zidinama.
Novi vladar grada Kiša
Sargon I.
širio je vlast i utemeljio
Akadsku državu
.
Akadski vladari imali su mnogobrojnu i stalnu vojsku, a u osvojenim zemljama uspostavljali su kontrolu vlasti s mnoštvom činovnika.
Nakon sloma Akadske države, krajem 3. tisućljeća pr. Kr. obnovljena je
samostalnost sumerskih gradova
.
Na sjeveru Mezopotamije početkom 2. tisućljeća pr. Kr. uzdiže se novo središte
Ašur
O prodoru novih skupina naroda iz Sirijske pustinje, poslije nazvanih Amorićanima, sumerski izvori govore kao o ljudima koji ne poznaju žito.
Amorićani su osnovali grad
Babilon
na rijeci Eufrat u središnjem dijelu Mezopotamije.
Novobabilonsko Carstvo
utemeljili su Kaldejci, plemena semitske jezične skupine
Oni su ponovno uzdigli moć Babilona od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora
Najmoćniji vladar bio je
Nabukodonosor II.
za čije je vladavine Babilon i svojim izgledom pokazivao moć svojeg vladara, trostrukim zidinama, kraljevskom palačom i hramovima
Perzijski vladar
Kir II.
osvojio je Babilon 539.g. pr. Kr. i proširio teritorij
Perzijskog Carstva
od rijeke Inda na Istoku do obale Sredozemnog mora
Najvažniji vladar amorićanske dinastije je bio
Hamurabi
Širio je svoju vlast osvajanjima, a Babilon je izgradio u novo središte vlasti Mezopotamije
Ašur je postao ishodište jačanja
Asirske države
od 16. st. pr. Kr.
Osvajanjima su stvorili moćno
Asirsko Carstvo
U 7. st. pr. Kr. nova prijestolnica Asirskog Carstva je postala
Niniva
Konačni
kraj Asirskog Carstva
bio je poraz asirske i egipatske vojske u
Bitci kod Karkemiša 605.g. pr. Kr.
, a doživili su ga u
sukobu s babilonskom vojskome
Ceste
su pridonosile nadzoru osvojenih teritorija, a gradili su ih i održavali ratni zarobljenici
Pokoreno je stanovništvo prisilno preseljavano u Asiriju zbog
plaćanja danka