Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
BAROK I KLASICIZAM 0_4fA8tpD5Rp662y5c - Coggle Diagram
BAROK I KLASICIZAM 
KLASICIZAM
-
- Umjetnički stil druge polovice 18. st, obilježen jasnim, skladnim, simetričnim oblicima te prevlašću razuma nad osjećajima
- Klasično - djela trajne umjetničke vrijednosti
-
- Postupno nastaje od 1750.
- Beč - prijestolnica glazbene klasike (europsko kulturno i trgovačko središte)
- Varaždin - dobio naziv mali Beč
- Glavna obilježja klasicizma su jasan i skladan izraz te upravo prevlast razuma nad osjećajima
-
- Raste zanimanje za znanost, znatiželja i preispitivanje dogmi
- Stvaranje enciklopedije - riznica znanja
- Ideje prosvjetiteljstva uvelike su utjecale i na glazbuu koja je trebala oplemenjivati i odgajati građanstvo
- Dolazi do slobode umjetnika te se počinje formirati glazbena industrija
-
- U razdoblju bečke klasike procvat doživljavaju višestavačne instrumentalne vrste
- Sonata (glasovir, solo instrument + glasovir)
- Simfonija (simfonijski orkestar)
- Koncert (solo instrument + orkestar)
- Komorne vrste (raznovrsni sastavi, glazbala od 2 do 9 izvođača)
- Instrumentalne vrste bečke klasike imaju isti broj stavaka (3 ili 4) te raspored tempa i oblika
- stavak - brzi, sonatni oblik
- stavak - polagani, trodjelni oblik, tema s varijacijama, sonatni oblik
- stavak - umjereni, plesni, složeni trodijelni oblik
- stavak - brzi, rondo, sonatni oblik
- Za klasicističke instrumentalne vrste četverostavačnost je gotovo pravilo
-
- Najsavršeniji je instrumentalni oblik homofone glazbe, oblik jednog stavka
- Temelji se na suprotnosti dviju tema koje se izlažu i obrađuj kroz ekspoziciju, provedbu i reprizu
- U ekspoziciji se izlažu tema 1 i tema 2 koje su u različitim tonalitetima, u provedbi se javljaju modulacije i motivi dvije teme što povećava napetost i složenost skladbe, dok su u reprizi obje teme u osnovnom tonalitetu
- Bitne značajke sonatnog oblika su bitematičnost (dvije kontrastne teme) i trodijelnost
-
- Piše se uglavnom za glasovir
- Carl Phillip Emmanuel Bach - ustaljuje broj stavaka sonate na tri
- U užem smislu označuje glazbeno djelo za sologlazbalo, najčešće glasovir ili dva glazbala npr. violinuu i glasovir
- Višestavačna skladba od 3 ili 4 stavka
- Klasicistički rondo - oblik u kojemu se osnovna tema ponavlja najmanje triput uvijek u osnovnom tonalitetu
-
- U klasicizmu se primarno muziciralo u dvorskim dvoranama gdje su plemići često zapošljavali skladatelje i glazbenike za privatne izvedbe i svečanosti
- Također se muziciralo u privatnim salonima gdje je glazba često bila komorna
- Crkve su idalje bila važna mjesta glazbene izvedbe, posebno sakralne glazbe kao što su mise, moteti i oratoriji
Klasicistička simfonija (Joseph Haydn: Simfonija br. 104 u D-duru, Londonska)
- Najznačajnija vrsta orkestralne glazbe toga razdoblja
- Sastoji se od četiriju stavaka
- Haydn je ukupno skladao 106 simfonija, Mozart 56, a Beethoven 9.
- Potkraj klasicističkoga razdoblja simfonije postaju sve duže i traže sve veći orkestralni sastav
- Beethovenova Deveta simfonija traje gotovo 70 minuta
-
- Djelo za instrumentalnoga solista i orkestar
- Umjesto četiri stavka, koliko ima simfonija, koncerti imaju tri stavka brzi-polagani-brzi
- Koncerti nemaju plesni stavak (menuet ili scherzo) i najčešće traju od 20 do 40 minuta kao i simfonije
- U razdoblju bečke klasike najviše koncerata bilo je namijenjeno za glasovir, a zatim violinu,violončelo,rog,trubu,klarinet i fagot
- Sonatni oblik u solističkim koncertima ima dvije posebnosti: dvostruku ekspoziciju (prvu ekspoziciju donosi orkestar, dok drugu počinje solist) i solističku kadencu
- Najviše koncerata skladano je za solistička glazbala i orkestar, naglašavajući virtuozni karakter
- Osim solističkih koncerata, u ovome razdoblju nastaju i koncerti za dva ili više solističkih glazbala i orkestar
- Takve koncerte nazivamo dvostrukima, trostrukima i sl.. (Mozart: Koncert za flautu, harfu i orkestar u C-duru)
Gudački kvartet (Joseph Haydn: Gudački kvartet ,,Carski'')
- Može biti 1. sastav instrumenata ili 2. instrumentalna vrsta
- Instrumentalni sastav koje čine: dvije violine, viola, violončelo
- Joseph Haydn - utemeljitelj gudačkog kvarteta
-
-
- Gluckova operna reforma ima dva osnovna zahtjeva: 1. pojednostaviti libreto, 2. istaknuti jednostavnost i autentičnost glazbe
- Gluck je dao veću važnost zboru i orkestru
- Izbacuje pretjerane virtuozne ukrase jer su odvlačili pozornost od teksta (to je činio osobito u arijama)
- Tim promjenama, orkestar više nije samo pratnja pjevačima, već glazbom stvara ugođaj za dramsku radnju
- Cristoph Willibald Gluck zajedno s Mozartom se ističe kao jedan od najvećih skladatelja prema umjetničkoj vrijednosti 18. stoljeća
-
- Jan Krtitel Vanhal
-
- Leopold Ebner
-
BAROK
-
- Razdoblje (17. - 18. st, 1600. - 1750.)
- Dolazi do razvoja novih instrumentalnih glazbenih vrsta kao što su: koncert, sonata i suita kao i do pojave novih kompleksnijih glazbala poput orgulja i čembala
- Orgulje - kraljica među glazbalima jer ima mogućnost imitiranja svih glasova i tonova (dobra akustika, monumentalnost)
- U baroku dolazi do pojave virtuoznije glazbe kao i bogatijeg zvuka glazbala
-
- Barokna glazba izvodila se u crkvama i dvorovima
- U crkvama se izvodila liturgijska (bogoslužna) glazba, dok su se na dvorovima izvodili koncerti i slične glazbene izvedbe za plemićke obitelji
- Osim koncerata izvodile su se opere, baleti i plesovi
- U baroku dolazi do nastanka opere i gudaćih glazbala što dovodi i do pojave orkestra
Barokni kontrast - solo-tutti, tiho-glasno, polifonija-homofonija
GLAZBENE VRSTE BAROKA
-
-
-
Instrumentalne
-
- Trostavačna instrumentalna vrsta
- Dvije vrste koncerata: concerto grosso i solistički koncert
- Concerto grosso ili veliki koncert - 2 do 4 solista (U Bachovoj izvedbi 4 solista - truba, violina, oboa i flauta)
- U koncertu se ističe motoričnost stavka - dinamični stavci u baroknom koncertu
- Solistički koncert sastoji se od 1 solista i pratnju koja se prilagođava solistu
Suita (G.F Handel: Hornpipe - ukupno 20 stavaka (izvođači: truba, lutnja, oboa, rog, čembalist je dirigent)
- Najstarija višestavačna glazbena vrsta
- Pisana za različite instrumentalne sastave - od solističkih glazbala do komornih sastava i velikih orkestara
- Izvodila se na dvorskim svečanostima i na otvorenom
- Sastoji se od dvorskih, stiliziranih plesova i stavaka neplesnog karaktera
- Stavci se nižu na principu kontrasta, povezani istim tonalitetima
- Suita mora imati barem četiri osnovna stavka
-
- Allemande - njemački ples
- Courante - francuski ples
- Sarabande - španjolski ples
-
Barokna sonata (Arcangelo Corelli: Sonata da chiesa u d-molu, Sonata da camera u Es-duru)
- Smatra se jednom od najutjecajnijih instrumentalnih vrsta u povijesti glazbe
- Višestavačna skladba s rasporedom stavaka polagani - brzi - polagani - brzi
- Svoj nastanak duguje ranobaroknim kanconama za male sastave, na koje je utjecao razvoj novog glazbenog stila
- Srodna suiti bila je sonata da camera (dvorska sonata)
- Sonata da chiesa - crkvena sonata
- Skladba namjenjena manjoj skupini izvođača poput tria ili kvarteta
- Stavci kod sonate se nižu prema načelu kontrasta
- Solosonata - barokna sonata skladana za jednog izvođača
- Za dvoje solista uz pratnju bassa continua - triosonata
- Basso continuo - akordna pratnja zapisana u basovskoj dionici ispod koje se nalaze brojčane oznake za akorde
- Triosonatu izvode 4 glazbala - dva visoka glazbala (violina, flauta ili oboa) i dva glazbala za basso continuo (npr. čembalo)
-
-
-
- Najznačajniji i najsavršeniji polifoni oblik
- Monotematika - jedna tema, melodija
- Karakteristična, prepoznatljiva tema - provodi se postupkom imitacije
- Trodijelni oblik (tri provedbe) - ekspozicija, razvojni i završni dio
- provedba - ekspozicija, započinje jednoglasnim izlaganjem teme. Prvom se glasu postupno pridružuju ostali glasovi imitirajući temu u kvinti
- provedba - razvojni dio, nastupi teme u srodnim tonalitetima što pridodaje na napetosti i raznolikosti
- provedba - završni dio, tema se ponovno pojavljuje u osnovnim tonalitetima. Redoslijed i broj imitacija je slobodan
- Fuga je malokad samostalna skladba te joj radi toga često prethodi uvodni stavak poput preludija, fantazije, toccate ili passacaglie kojom se tvori barokni dvostavačni ciklus
-
PRETKLASICIZAM
-
- Galatni i osjećajni stil - međusobno se isprepleću
- Ističu se Bachovi sinovi koji odlikuju osjećajni stil - Carl Philip Emmanuel Bach i Johann Christian Bach
- Mannheim - poznati orkestar poznat po dojmljivom izvođenju crescenda i decrescenda, važan skladatelj Jan Vaclav Stamic
- Simfonija - najpopularniji instrumentalni oblik pretklasicizma
- Hrvatski predstavnici predklasicističke simfonije: Luka Sorkočević i Amando Ivančić
- Jednostavnija glazba za razliku od baroka
- Fagot - važan drveni puhači instrument, vrlo jednostavne građe s 4 tipke
- Georg Philip Telemann: Sonata za fagot i basso continuo u F-molu
- Domenico Scarlatti - briljantni virtuoz na čembalu, ukupno sastavio 555 sonata za čembalo
-
- Karakterizira je humoristična tema, često povezana s običnim ljudima i svakodnevnim situacijama
- Likovi su često karikirani popt bogatih trgovaca, sluga ili ljubavnika
- Glazba u operi obično lakša i ritmički življa, česte upotrebe recitativa uz duhovite arije i ansamble
- Popularna među nižim slojevima društva zbog svoje humoristične prirode
- Snažan utjecaj na razvoj kasnijih komičnih žanrova
-
- Ozbiljna i dramatična, tematika obično mitološka, povijesna ili herojska s naglaskom na ljubavne priče ili moralne dileme
- Likovi su često plemeniti ili mitološki junaci
- Glazba u operi obično kompleksnija, sadrži duge arije
- Popularna među višim slojevima društva zbog svoje raskoši i ozbiljnosti
- Snažan utjecaj na razvoj klasičnog opernog stila