Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Četiri hrvatske makroregije - Coggle Diagram
Četiri hrvatske makroregije
Zagrebačka makroregija
Zagrebačka regija je najveća u Hrvatskoj, bilježi porast broja stanovnika, a intenzitet središnjih funkcija je izražen u gradskoj okolici, posebice u satelitskim gradovima.
Karlovac je drugi najveći grad u Središnjoj Hrvatskoj, središte Karlovačke regije, koja obuhvaća prostor srednjeg Pokuplja, Korduna i južnog dijela Žumberačkog kraja.
Središnja Hrvatska je ključna regija u demografskom, gospodarskom i funkcionalnom smislu, s naglaskom na Zagrebu kao njezinom središtu.
Varaždin je središte sjevernog dijela Hrvatskog zagorja, Gornje Podravine i Međimurja, te ima značajnu regionalnu i makroregionalnu ulogu, posebice u radnoj funkciji.
Bjelovar je manje regionalno središte u Središnjoj Hrvatskoj, dijeleći funkciju s Koprivnicom i Viroviticom, koja su također važna u regiji, iako su sva tri središta nižeg stupnja centraliteta.
.
Zelena- Zagrebačka makroregija Crvena- Riječka makroregija Ljubičasta- Osječka makroregija Plava- Splitska makroregija
Splitska makroregija
Split je regionalno središte za Splitsko-dalmatinsku županiju s subregionalnim središtima poput Trogira, Omiša, Makarske, Sinja i Imotskog.
Utjecaj Splita slabi u sjevernoj Dalmaciji, gdje regionalno značenje preuzima Zadar, jedino središte koje ne bilježi depopulaciju.
Splitska makroregija obuhvaća Split i regionalna središta Zadar, Šibenik i Dubrovnik na Južnom hrvatskom primorju.
Glavno središte sjeverne Dalmacije je Zadar, a subregionalna središta su Biograd, Benkovac, Obrovac i Gračac.
Riječka makroregija
Rijeka je makroregionalno središte koje utječe na Sjeverno hrvatsko primorje i Gorsku Hrvatsku, s Opatijom i Crikvenicom kao bliskim subregionalnim središtima.
Senj i subregionalna središta na Kvarneru, poput Malog Lošinja, Raba i Krka, gube centralnu ulogu u korist Rijeke.
U Gorskoj Hrvatskoj, Gospić i Ogulin su važna središta koja se isprepliću s regionalnim utjecajima Rijeke, Zadra i Karlovca.
Pula se ističe kao glavno središte Istre s velikim utjecajem, dok su Umag, Rovinj i Poreč značajna turistička središta na zapadnoj obali Istre. Pazin i Labin su važna središta unutrašnje Istre.
Osječka makroregija
Osijek se suočava s brzim smanjenjem broja stanovnika, što ga diskvalificira kao makroregionalno središte, jačajući utjecaj drugih središta na istoku Hrvatske.
Slavonski Brod je najveće regionalno središte, dok se Požega ističe kao subregionalno središte u Slavonsko-brodskoj regiji.
Osječka makroregija obuhvaća Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem te je doživjela depopulaciju, smanjujući udio stanovništva na 17,3%.
Vinkovci i Vukovar imaju ulogu dvojnog regionalnog središta, pri čemu je Vukovar zadržao upravnu funkciju nakon Domovinskog rata. Županja i Ilok su važna subregionalna središta.
