Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Razvojno stablo živog svijeta, (bakterije), (protisti), (gljive),…
Razvojno stablo živog svijeta
DOMENA BAKTERIJA
u kakvim uvijetima žive
neke za život trebaju kisik
neke žive u anaerobnim uvjetima
neke žive na niskim temperaturama
neke žive na visokim temperaturama
bakterije sudjeluju u kruženju tvari energije u prirodi
gdje se nalaze
na predmetima
na živim organizmima
na mrtvim organizmima
u živim organizmima
u tlu
u zraku
u vodi
na tlu
AUTOTROFNE BAKTERIJE
autotrofne bakterije su:
cijanobakterije
dušikove bakterije
sumporne bakterije
same sebi stvaraju hranu iz spojeva u okolini
HETEROTROFNE BAKTERIJE
iz svoje okoline uzimaju hranjive tvari
mogu biti:
saprotrofske
razgrađuju uginule organizme
parazitske
uzrokuju različite bolesti
bakterijska palež na biljkama
bedrenica u životinja
tuberkuloza čovjeka
DOMENA ARHEJA
arheje su:
jednostanični organizmi
sličniji stanicama organizama koji pripadaju domeni eukariota nego stanicama bakterija
potomci najstarijih organizama na Zemlji
u kakvim uvjetima žive
na visokim temperaturama
pri visokim koncentracijama soli
gdje žive
u Mrtvom moru
u morima i oceanima
u podmorskim vulkanima i gejzirima
važne su u suživotu s drugim organizmima
s termitima
s protistima
DOMENA EUKARIOTI
PROTISTI
protisti su:
uglavnom jednostanični organizmi
neki su kolonijalni
manji broj su mnogostanični
većinom vodeni organizmi
ili žive na drugim organizmima kao nametnici
HETEROTROFNI PROTISTI
čime se hrane
drugim organizmima
heterotrofni protisti su:
jednostanični protisti
vidljivi mikroskopom
gdje žive
na vlažnom tlu
u slatkoj vodi
u morskoj vodi
AUTOTROFNI PROTISTI
procesom fotosinteze sami sebi stvaraju hranu
autotrofni protisti su:
jednostanični protisti
zeleni i svjetleći bičaši
alge
alge stvaraju veće količine kisika nego biljke
mogu biti:
jednostanične
kolonijalne
mnogostanične
žive na vodenim staništima
GLJIVE
gljive su:
neke su jednostanični organizmi
neke su mnogostanični organizmi
mogu biti:
paraziti
saprotrofi
saprotrofske gljive mogu biti:
jestive
otrovne
heterotrofni organizmi
LIŠAJEVI
lišaj je:
zajednica organizama
sastoji se od:
gljiva
gljive štite alge
svojim hifama crpe vodu i mineralne tvari
zelenih algi ili cijanobakterija
alge fotosintezom proizvode hranu koju koriste i gljive
gdje rastu
na mjestima gdje su otežani životni uvjeti
u polarnim krajevima
u pustinjama
na golim stijenama
na kori drveća
na mjestima gdje je zrak čist
te vrste lišajeva su:
dobri biološki pokazatelji stupnja onečišćenja zraka
1 more item...
što rade
razgrađuju stijene
stvaraju plodno tlo
zbog toga se zovu pioniri vegetacije
vrste lišajeva:
žuta zdjeličarka
islandski lišaj
BILJKE
biljke su:
mnogostanični organizmi
autotrofni organizmi
razvile su se od mnogostaničnih zelenih algi
današnje biljke
su se prilagodile životu na kopnu
ne kreću se aktivno
većinu života provode prirasle za podlogu
cijeli život rastu
stanice biljaka:
imaju stalan oblik
zbog čvrste stanične stijenke građene od celuloze
predstavnici biljaka su:
MAHOVINE
mahovine su:
najjednostavnije biljke
nemaju:
pravi korijen
stabljiku
listove
gdje žive
na vlažnim stijenama
na kori drveća
na tlu
su najčešće u busenastim nakupinama
u tijelu zadržavaju veće količine vode koja im treba za život
PAPRATNJAČE
papratnjače su:
uglavnom zeljaste biljke
nekad bile velike drvenaste biljke
činile su šume
imaju:
pravi korijen
stabljiku
listove
razvijene provodne žile
potrebna im je voda za život
SJEMENJAČE
sjemenjače su:
biljke koje stvaraju sjemenke
GOLOSJEMENJAČE
KRITOSJEMENJAČE
žive na svim područjima Zemlje
ŽIVOTINJE
životinje su:
mnogostanični organizmi
heterotrofni organizmi
hranu dobivaju hraneći se drugim organizmima
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE
spužve su:
najjednostavnije životinje
tijelo im je građeno od stanica
stanice se razlikuju prema ulozi
ne udružuju se u tkiva i organe
pričvršćene za podlogu
sjedilački organizmi
asimetričnog oblika
ŽARNJACI
gdje žive
u moru
imaju žarne stanice u tijelu
služe im za:
obranu
omamljivanje plijena
kako žive
slobodno plivajući
pričvršćeni za podlogu
imaju zrakaste simetrije tijela
PLOŠNJACI
kako žive
kao nametnici
metilj
trakavica
slobodno žive u čistim slatkim nogama
virnjaci
dvobočne simetrije tijela su
OBLIĆI
pripadaju skupini oblenjaka
neke vrste oblića:
bijela glistica
zavojita trihinela
dječja glista
MEKUŠCI
imaju mekano tijelo
gdje žive
u moru
u kopnenim vodama
na kopnu
puževi
imaju tijelo zaštićeno ljušturom
školjkaši
glavonošci su najrazvijeniji mekušci
KOLUTIĆAVCI
su građeni od niza kolutića
gdje žive
u moru
perjaničar
u kopnenim vodama
pijavica
na kopnu
gujavica
ČLANKONOŠCI
su najbrojnija skupina beskralježnjaka
imaju člankovite noge
gdje žive
u gotovo svim staništima
u njih ubrajamo:
pauke
škorpione
rakove
stonoge
kukce
BODLJIKAŠI
imaju peterozrakaste simetrije tijela
bodljikaši su:
polusjedilački organizmi
gdje žive
u morskom dnu
u njih ubrajamo:
trpovi
zvjezdače
ježinci
zmijače
SVITKOVCI
KRALJEŽNJACI
GMAZOVI
u njih ubrajamo:
prave kopnene kralježnjake
krokodile
kornjače
premosnike
LJUSKAŠI
gušteri
zmije
prstenaši
imaju:
ljuske po tijelu
gdje žive:
na kopnenim staništima
gmazovi su:
prilagođeni životu uz vodu ili u vodi
PTICE
ptice imaju:
perje po tijelu, krilima, kljunu
zajedničkog pretka sa gmazovima
ptice su:
prilagođene životu na tlu, vodi, u zraku
kralježnjaci koji mogu letjeti, trčati i skakati
VODOZEMCI
vodozemci su:
prvi kralježnjaci prilagođeni životu na kopnu
gdje žive
u vlažnim staništima
neki vodozemci cijeli život žive u vodi
BEZREPCI
žabe
REPAŠI
daždevnjaci
BEZNOŠCI
SISAVCI
sisavci su:
najrazvijeniji kralježnjaci
rasprostranjeni na svim staništima Zemlje
sisavci imaju:
tijelo prekriveno dlakama
u njih ubrajamo:
tobolčare
prave sisavce
jednootvore
RIBE
ribe su:
dvobočne simetrije tijela
prilagođene životu u vodi
najjednostavniji kralježnjaci
KOŠTUNJAČE
u njih ubrajamo:
šaran
štuka
tuna
srdela
HRSKAVIČNJAČE
u njih ubrajamo:
raža
morska mačka
bakterije
protisti
gljive
životinje
arheje
biljke
