Marko Tulije Ciceron ciceron

najveći rimski govorrnik, filozofski pisac i državnik

MLADOST I NAOBRAZBA

dolazi iz imućne obitelji plebejskog podrijetla

studirao filozofiju (u Ateni), retoriku i pravo

POLITIČKA DJELATNOST

  1. pr. Kr.

Početak; 75. pr.Kr.

kvestor na Siciliji

  1. pr. Kr.

Senat

izabran za pretora

izabran za konzula

Najveći uspjeh kao konzul: gušenje Katalinine urote

dobiva naslov pater patriae

naglašavao očuvanje unutarnjeg reda te sporazum plemstva i puka

DJELA I GOVORI

GOVORI

odvjetnički

politički

sačuvano ih je 58

govori, pjesme(epovi), priručnici, rasprave, ogledi pisma...

kraće vrijeme obnašao vojnu dužnost (nije volio rat i smatrao se više pjesnikom nego ratnikom)

iz govorništva se usavršavao na otoku Rodu

u Maloj Aziji se upoznaje s azijanizmom

ujedno početak političkog pada

dao je pogubiti urotnike te tako prekršio rimski zakon, zbog čega je prognan

nakon povratka vraća se političkom životu kao prokonzul

nakon formiranja 2. trijumvirata je smaknut, a njegova glava i ruke izložene su na govorničkom podiju rimskog foruma

nije raspolagao novcem i profesionalnom vojskom što mu je smanjivalo utjecaj

PJESNIŠTVO

Neki od najpoznatijih su: Za Seksta Roscija (Pro Sexto Roscio Amerino), protiv Vera( In Verrem), Protiv Katiline (In Catilinam), Filipike( In Marcum Antonium orationes Philippicae)...

manje značajno od govora

pisao epove o svom životu

prevodio ulomke Homerovih i Euripidovih djela

RASPRAVE I DIJALOZI

O državi, O zakonima, O govorniku...

PISMA

sačuvano ih je 864

dijele se na 4 zbirke

njegova djela se prevode na hrvatski u razdoblju humanizma

znatno utjecao na europsku književnu kulturu

antički je uzor za sva nadolazeća razdoblja