Društvena stratifikacija
poseban oblik društvene nejednakosti koji, još nazivamo društvenom slojevitošću, odnosi se na postojanje društvenih skupina koje su hijerarhijski rangirane
proizlazi iz nejednakosti kao što su:bogatsvo, moć, ugled, biološki čimbenici, geografski čimbenici itd.
Sociologe zanimaju širi obrasci nejednakosti: da je stratifikacija obilježje društva, a ne pojedinca, da postoje duboki razlozi raslojavanja, da je stratifikacija stabilna i postojana te da je posljedica povijesti, javljaju se vjerovanja i ideologije koji te podjele opravdavaju
Kastinski sustav-postoji 5 kasti brahmani, kšatrije, vajšije i šudre te najniže parije
Staleži-europski feudalizam--> viši slojevi svećenstvo i plemstvo, a niži seljaci-kmetovi
robovlasnički sustav-povlašteni sloj kupuje i prodaje druge pojedince
Klasni sustav-statusi pojedinaca određeni su društvenim okolnostima i postignućima
Gledišta o društvenoj stratifikaciji
konfliktna perspektiva je duboko kritična prema raslojenosti i tvrdi da se koristi samo u nekim društvima, a ne u svim skupinama. Tumači kako se razlike izražavaju kroz razlike u bogatstvu i moći, a deprivilegirani proživljavaju duboku otuđenost i bijedu
Postoje pozitivni i negativni učinci nejednakosti
Funkcionalistička perspektiva tvrdi da društvena nejednakost igra vitalnu ulogu u nesmetanome funkcioniranju društva, posebice njegov profesionalni ustroj. Najzahtijevniji poslovi zahtijevaju najviše nagrade kako bi se motivirali pojedinci i preuzeli ih.
Pozitivan učinak vidljiv je u tome da diferencirane nagrade daju poticaj pojedincima da naporno rade, ulažu i renoviraju
Negativan učinak odnosi se na razlike u nagradama koje nisu povezane s produktivnošću pojedinca.
Egalitarizam-ideja da se u ime pravednosti podjela položaja i nagrada temelji na načelu jednakosti
Društvena stratifikacija u Hrvatskoj
Društvena stratifikacija u modernim društvima
Socioekonomski položaj uključuje više različitih kriterija raslojavanja
Ekonomsko raslojavanje očituje se kroz razlike u vlasništvu, dohotku i standardu života
Društveni ugled označava različito vrednovanje pojedinih položaja na hijerarhijskoj ljestvici, od položaja niskoga ugleda do visokocijenjenih položaja
Moć se odnosi na mogućnost da se drugima nametnu vlastiti ciljevi ili namjere
Obrazovna stratifikacija je raslojenost na osnovu stupnja obrazovanja - skupine s osnovnim obrazovanjem do visokoobrazovanih skupina
Nepoklapanje bogatstva, moći, ugleda ili nekoga drugog obilježja stratifikacije u određenome društvenom položaju naziva se statusna nedosljednost
Društvena pokretljivost
Društvena pokretljivost odnosi se na pomicanje pojedinaca unutar ili između različitih društveno-ekonomskih položaja
Horizontalna pokretljivost-označava kretanje u prostoru, različite migracije
Vertikalna pokretljivost-pomicanje prema gore ili dolje na ljestvici društvene stratifikacije. Kretanje prema gore naziva se uzlazna, a kretanje prema dolje silazna pokretljivost
Ako uspoređujemo nečiji položaj s položajem njihovih roditelja to je međuenergetska mobilnost
Unutargeneracijska mobilnost ukazuje na mobilnost pojedinca tijekom njegovog/njezinog životnog i radnog vijeka
Hrvatska je tipično tranzicijsko društvo koje se transformiralo i stvorilo nove slojeve
Srednji slojevi-obrtnici i viši i niži profesionalci
Niži slojevi-radnička klasa, poljoprovrednici, nezaposleni, umirovljenici
Vladajuća politička i gospodarska elita-menadžerski sloj, politička nomenklatura