Društvena stratifikacija

poseban oblik društvene nejednakosti koji, još nazivamo društvenom slojevitošću, odnosi se na postojanje društvenih skupina koje su hijerarhijski rangirane

proizlazi iz nejednakosti kao što su:bogatsvo, moć, ugled, biološki čimbenici, geografski čimbenici itd.

Sociologe zanimaju širi obrasci nejednakosti: da je stratifikacija obilježje društva, a ne pojedinca, da postoje duboki razlozi raslojavanja, da je stratifikacija stabilna i postojana te da je posljedica povijesti, javljaju se vjerovanja i ideologije koji te podjele opravdavaju

Kastinski sustav-postoji 5 kasti brahmani, kšatrije, vajšije i šudre te najniže parije

Staleži-europski feudalizam--> viši slojevi svećenstvo i plemstvo, a niži seljaci-kmetovi

robovlasnički sustav-povlašteni sloj kupuje i prodaje druge pojedince

Klasni sustav-statusi pojedinaca određeni su društvenim okolnostima i postignućima

Gledišta o društvenoj stratifikaciji

konfliktna perspektiva je duboko kritična prema raslojenosti i tvrdi da se koristi samo u nekim društvima, a ne u svim skupinama. Tumači kako se razlike izražavaju kroz razlike u bogatstvu i moći, a deprivilegirani proživljavaju duboku otuđenost i bijedu

Postoje pozitivni i negativni učinci nejednakosti

Funkcionalistička perspektiva tvrdi da društvena nejednakost igra vitalnu ulogu u nesmetanome funkcioniranju društva, posebice njegov profesionalni ustroj. Najzahtijevniji poslovi zahtijevaju najviše nagrade kako bi se motivirali pojedinci i preuzeli ih.

Pozitivan učinak vidljiv je u tome da diferencirane nagrade daju poticaj pojedincima da naporno rade, ulažu i renoviraju

Negativan učinak odnosi se na razlike u nagradama koje nisu povezane s produktivnošću pojedinca.

Egalitarizam-ideja da se u ime pravednosti podjela položaja i nagrada temelji na načelu jednakosti

Društvena stratifikacija u Hrvatskoj

Društvena stratifikacija u modernim društvima

Socioekonomski položaj uključuje više različitih kriterija raslojavanja

Ekonomsko raslojavanje očituje se kroz razlike u vlasništvu, dohotku i standardu života

Društveni ugled označava različito vrednovanje pojedinih položaja na hijerarhijskoj ljestvici, od položaja niskoga ugleda do visokocijenjenih položaja

Moć se odnosi na mogućnost da se drugima nametnu vlastiti ciljevi ili namjere

Obrazovna stratifikacija je raslojenost na osnovu stupnja obrazovanja - skupine s osnovnim obrazovanjem do visokoobrazovanih skupina

Nepoklapanje bogatstva, moći, ugleda ili nekoga drugog obilježja stratifikacije u određenome društvenom položaju naziva se statusna nedosljednost

Društvena pokretljivost

Društvena pokretljivost odnosi se na pomicanje pojedinaca unutar ili između različitih društveno-ekonomskih položaja

Horizontalna pokretljivost-označava kretanje u prostoru, različite migracije

Vertikalna pokretljivost-pomicanje prema gore ili dolje na ljestvici društvene stratifikacije. Kretanje prema gore naziva se uzlazna, a kretanje prema dolje silazna pokretljivost

Ako uspoređujemo nečiji položaj s položajem njihovih roditelja to je međuenergetska mobilnost

Unutargeneracijska mobilnost ukazuje na mobilnost pojedinca tijekom njegovog/njezinog životnog i radnog vijeka

Hrvatska je tipično tranzicijsko društvo koje se transformiralo i stvorilo nove slojeve

Srednji slojevi-obrtnici i viši i niži profesionalci

Niži slojevi-radnička klasa, poljoprovrednici, nezaposleni, umirovljenici

Vladajuća politička i gospodarska elita-menadžerski sloj, politička nomenklatura