Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Poslijeratovni svijet društveni pokreti u drugoj polovici XX. stoljeća -…
Poslijeratovni svijet društveni pokreti u drugoj polovici XX. stoljeća
Umjetnost i popularna kultura
Popularnost špijunskih filmova: James Bond
Organizacija ujedinjenih naroda
Tijekom rata
Saveznici
su se dogovorili da će nakon njegova završetka utemeljiti međunarodnu organizaciju istog naziva, čija bi glav- na zadaća bila očuvanje mira u svijetu.
Zadatci
UN-a
, uz očuvanje mira u svijetu, jesu i poboljšanje ljudskih prava, bez obzira na
rasu, spol ili vjeru
, te razvijanje prijateljskih odnosa među narodima, zasnovanih na načelu ravnopravnosti.
Vijeće sigurnosti uže je tijelo sastavljeno od predstavnika
15
država. Pet su stalni članovi -
SAD
,
Rusija
,
Ujedinjeno Kraljevstvo
,
Francuska
i
Kina
dok se preostalih deset članova bira na dvije godine.
Dužnost je Vijeća sigurnosti istražiti uzroke svako- ga sukoba, predložiti mirno rješenje, a prema potrebi i prisiliti pojedinu zemlju na provedbu odluke Vijeća.
Poslijeratovno društvo
Promjene u razvoju društva zbog blokovske podjele
U državama
Zapadnoga bloka
nastavila se razvijati višestranačka demokracija. To je podrazumijevalo trodiobu vlasti i jačanje pravne države u kojoj se poštuju ljudska i građanska prava.
Političkim životom u SAD-u dominiralo je 50-ih i 60-ih godina
XX
. stoljeća pitanje građanskih prava. Ona su se uskraćivala
Afroamerikancima
.
U gradovima su živjeli u izdvojenim četvrtima, a kao žrtve mnogih predrasuda nisu imali jednake mogućnosti
obrazovanja
i
zapošljavanja
. U nekim su im državama uskraćivana i
biračka prava
.To je potaknulo brojne prosvjede koji su, među ostalim, rezultirali i donošenjem zakona koji su štitili rasnu ravnopravnost.
Države
Istočnoga bloka
slijedile su sovjetski uzor i uvele jednostranački sustav. Izbori su se održavali, ali na njima se moglo glasati samo za pripadnike jedne stranke (
komunističke
).Pripadnost toj stranci bio je jedan od glavnih preduvjeta za napredak u karijeri, a mnogi poslovi uopće nisu bili dostupni nečlanovima komunističke partije
Zatirane su sloboda mišljenja i govora jer se svaka kritika vlasti tumačila kao
protudržavna djelatnost.
novac
se ulaže u
tajnu policiju
,
sigurnosne službe
i velik broj doušnika.
Crkva
se smatrala političkim neprijateljem
Doduše, nakon
Staljinove
smrti stanje u
SSSR-u
počelo se poboljšavati. Vlast u zemlji prigrabio je
Nikita Hruščov
, koji prestaje s masovnim progonima političkih protivnika.
