Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
II. ETIKA - PLURALIZAM PRISTUPA MORALU - Coggle Diagram
II. ETIKA - PLURALIZAM PRISTUPA MORALU
MORALNA I ETIČKA REFLEKSIJA
ETIČKA REFLEKSIJA
svjesno promišljanje o moralu
teorijski objašnjava moralni fenomen i time ima teoretsku zadaću (tzv.
teorija morala
)
MORALNA REFLEKSIJA
svjesno promišljanje o moralnosti
konstruira moralni fenomen i time ima praktičnu zadaću (tzv.
praksa morala
)
MORALNE DILEME
MORALNA DILEMA
ona JEST dilema zbog određene vrste konflikta između ispravnosti i neispravnosti djelovanje te između dobrih ili loših posljedica djelovanja
to je situacija koja često uključuje očiti mentalni konflikt između moralnih imperativa (odnosno moralnih normi kojih se držimo), u kojoj da bismo slijedili jedan moralni imprativ, moramo prekršiti drugi
ETIČKI PARADOKS
neugodna situacija u kojoj je potrebno izabrati između dvije alternative koje su podjednako neugodne i što god da odaberemo, dogodit će se nešto loše
takva situacija sa sobom donosi
osjećaje bespomoćnosti i mentalnog pritiska
Koncept moralne dileme
ili činjenje onoga što je moralno ISPRAVNO rezultira lošim ishodima ili lošim učincima,
ili činjenje onoga što je moralno NEISPRAVNO rezultira dobrim ili barem boljim učincima.
činitelj osuđen na moralni neuspjeh bez obzira što da učini, učinit će nešto krivo
tijekom svakodnevnog života javljaju se raznovrsne životne dvojbe i izbori pri odlučivanju između dobra i zla
na čovjeku je
nužnost izvbora između dobra i zla
Što je moralna dilema?
DILEMA = dvojba, nedoumica
Primjeri moralnih dilema
primjer čamca za spašavanje:
neki moraju biti bačeni van čamca da bi na taj način bili spašeni ostali
primjer debelog čovjeka u pećini
debeo čovjek, zaglavljen na ulazu, mora biti ubijen da bi bili spašeni ostali
"Sofijin izbor"
Spfija je prisiljena izabrati i
želi spasiti život svom sinu
ili svojoj kćeri
primjer
neprihvatljivih
izbora
moralne dileme mogu biti
konstruirane i sa zlim namjerama
Kako razriješiti moralnu dilemu?
za riješenje potrebna
snaga odluke, dobra analitička sposobnost te samoostvarenje
samo je jedan način razriješenja:
izabiranje jedne od situacija
u
3 koraka
:
Razmislite o posljedicama
("Tko će sve imati koristi?"; "Tko će sve biti oštećen?"; "Koje su sve pogodnosti?"; "Koje su sve štete?") te ih potom i odvagnite
Uzmite u obzir
najkorisniji ili najpraktičniji
tijek djelovanja
(te pritom razmislite koje ste principe spremni prekršiti, a koje ne biste nikada otpustili, i zašto)
Donesite odluku
sa minimalnom štetom za vaše moralne principe
Zaključak
ono što mi doista želimo znati te pto doznajemo proučavajući moralne dileme je
kakva neka osoba jest u moralnom smislu
, odnosno kakav je njen karakter i kakve su joj namjere
TIPOVI ETIČKIH TEORIJA I VRSTE ETIKE
Što bismo trebali uzeti u obzir pri razlučivanju moralno ispravnog od moralno neispravnog?
KONZEKVENCIJALISTIČKE TEORIJE
(lat
consequentia
= posljedica)
beki postupak sam po sebi nije ni ispravan ni neispravan, već moralna ispravnost ovisi o njegevim
posljedicama
(ishodu)
vrste etike koje se ovdje ubrajaju
utilitarizam
etički egoizam
DEONTOLOŠKE TEORIJE
(grč.
deon
= ono pto obvezuje; dužnost)
moralna ispravnost postupka ne ovisi o njegovim posljedicama, već se isključivo promatra moralna ispravnost ili neispravnost samog
čina
(postupka)
trebamo postupati moralno ispravno zato što imamo dužnost da tako postupamo
vrste etike koje se ovdje ubrajaju
etika prava
Kantova etika dužnosti
ARETAIČKE TEORIJE
(grč.
arete
= vrlina, krepost, izvrsnost)
pažnja nije usmjerena niti na posljedice niti na postupke već na
činitelja samog
sugeriraju kakvi trebamo biri pa je u središtu tih teorija određena predodžba vrlina
vrste etike koje se ovdje ubrajaju
etika karaktera
etika vrlina (aretaička etika)
3. ARETAIČKE ETIKE:
Aristotel (384. - 322.
)
Aristotelova etika
Aristotel
je na temelju onoga što je proučavao i u što je vjerovao
realist
, za razliku od njegova učitalje
Platona
koji je
idealist
najveće dobro je
SREĆA
ili
BLAŽENSTVO
MORALNI STAV
svrstava etiku u dio
praktične filozofije
da bismo bili sretni, vrline trebaju postati našim navikama
uvjet su naše sreće
Nikomahova etika
Aristotelova psiologija
LJUDSKA DUŠA
razumni dio
DIANOETIČKE VRLINE
nerazumni dio
vegetativni dio
moralno irelevantne aktivnosti
nagonski dio
ETIČKE VRLINE
Aristotelovo učenje o vrlinama
DIANOETIČKE VRLINE
"što više, to bolje
mudrost
rasudnost
razboritost
ETIČKE VRLINE
"zlatna sredina
za etičko djelovanje odlučujuća je samo razboriost
Aristotelovo poimanje pravednosti
PRAVEDNOST
najvažnija vrlina za Aristotela
pojedinačna vrlina
"savršena krepost
ili
cjelovita vrlina
zajednica je važnija od pojedinca
Temeljno moralno načelo aretaičke etike
ARETAIČKE ETIKE
ne oblikuju nikakvo načelo
prema kojem bismo trebali postupati već nam
govore kakvi bismo trebali biti
kao osobe
dobar je svaki onaj postupak koji bi učinila dobra osoba
Kako razriješiti moralnu dilemu pomoću aretaičke etike?
ova teorija nije od pomoći pri ovome
4. KONZEKVENCIJALISTIČKE ETIKE: UTILITARIZAM
Poteškoće s utilitarizmom
gleda isključivo posljedice
nekog postupka,
a ne i sam postupak
utilitarističko načelo dopušta postupke koji su sami po sebi u najmanju ruku moralno dvojbeni, što je ozbiljna poteškoća takve etičke teorije
dodatna poteškoća: mi često ni ne možemo posve predvidjeti niti pak posve kontrolirati posljedice svog djelovanja
Značajke utilitarizma
UTILITARIZAM
(lat.
utilitas
= korist)
"dobro je ono što je korisno"
Jeremy Bentham
John Stuart Mill
najveća moguća sreća najvećeg broja ljudi
Hednonistički račun
količinu koristi i štete kojom će postupak rezultirati
=> Bentham preko jedinica ugode i neugode
5. DEONTOLOŠKE ETIKE: PRAVA I DUŽNOSTI
ETIKA PRAVA: John Locke
U
prirodnom stanju
ljude obavezuje
prirodni
, odnosno
moralni zakon
nigdje nije zapisan niti objavljen, ali je "očigledan" ljudskom razumu
Odredbe prirodnog moralnog zakona
Prava stečena rođenjem
JEDNAKOST ljudskih prava
UROĐENOST ljudskih prava
NEOTUĐIVOST ljudskih prava
prirodna prava proizlaze iz prirodnog zakona
pravo na život
pravo na slobodu
pravo na imetak
Lockeova teorija moralnih prava
trebamo djelovati tako da svojim postupcima ne ugrožavamo tuđi život, slobodu ni imetak
temeljni nedostatak teorije moralnih prava je da
zahtijeva premalo
6. ETIKA DUŽNOSTI: Immanuel Kant
dužnost
samo postupci motivirani dužnošću, koji su učinjeni iz poštivanja moralnog zakona, mogu biti
moralno ispravni
postupci koji nisu učinjeni iz dužnosti, već motivirani emocijama ili naklonostima, mogu u najboljem slučaju biti legalni
kategorički imperativ
bezuvjetna zapovijed našeg uma da postupimo na određen nalin
OPĆI KATEGORIČKI IMPERATIV
Djeluj samo prema onoj maksimi za koju možeš htjeti da postane opći zakon
predstavlja test za prihvatljivost osobnih moralnih načela
PRAKTIČNI KATEGORIČKI IMPERATIV
Postupaj tako da druge ljude nikada ne tretiraš kao puko sredstvo
druge nikada ne iskorištavati za ostvarenje vlastitih ciljeva
PRIGOVORI
UOPĆE
ne uzima u obzir kakve će posljedice imati neki postupak po sreću i dobrobit onih na koje se odnosi