Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POSLIJERATNI SVIJET. DRUŠTVENI POKRETI U DRUGOJ POLOVICI XX.STOLJEĆA -…
POSLIJERATNI SVIJET. DRUŠTVENI POKRETI U DRUGOJ POLOVICI XX.STOLJEĆA
ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA
Ujedinjeni narodi je bio naziv za Saveznike koji su se u Drugome svjetskom ratu borili protiv Trojnog pakta.
Saveznici se dogovaraju kako će nakon njegova završetka utemeljiti međunarodnu organizaciju istog naziva, čija bi glavna zadaća bila očuvanje mira u svijetu.
Predstavnici 50. zemalja sastali su se u travnju 1945. u San Franciscu i prihvatili Povelju Ujedinjenih naroda.
Isto tako imali su zadaću i poboljšanje ljudskih prava, bez obzira na rasu, spol ili vjeru, te razvijanje prijateljskih odnosa među narodima.
Povelja 24. listopada 1945. stupa na snagu kao temeljni dokument UN-a.
Najvažnija tijela UN su Opća skupština, Vijeće sigurnosti i Tajništvo.
Opću skupštinu čine predstavnici svih država članica, a sastaje se u pravilu jedanput u godini.
Vijeće sigurnosti je uže tijelo sastavljeno od predstavnika 15 država, a dužnost im je istražiti uzroke svakoga sukoba, predložiti mirno rješenje, a prema potrebi i prisiliti pojedinu zemlju na provedbu odluke Vijeća.
Tajništvo je tijelo UN- a zaduženo za vođenje njegovih poslova, a na čelu im je glavni tajnik koji se bira na 5 godina.
Sjedište im je u New Yorku.
POSLIJERATNO DRUŠTVO
U državama zapadnog bloka nastavila se razvijati i višestranačka demokracija.
Države Istočnoga bloka slijedile su sovjetski uzor i uvele jednostranački sustav.
Sličan privid demokracije postojao je i na području ljudskih i građanskih prava.
Zatirane su sloboda mišljenja i govora jer se svaka kritika vlasti tumačila kao protudržavna djelatnost.
Ugrožene su bile i vjerske slobode.
Komunizam se temeljio na ateizmu pa je Crkva smatrana političkim neprijateljem, te je zato Crkvi oduzimana imovina, a svećenici su zatvarani. :
Nakon smrti Staljina u SSSR-u vlast je preuzeo Nikita Hruščov koji prestaje s masovnim progonima političkih protivnika.
Političkim životom u SAD-u dominiralo je 50-tih i 60-tih godina XX. stoljeća pitanje građanskih prava.
Ona su se uskraćivala Afroamerikancima.
Živjeli su u izdvojenim četvrtima, a kao žrtve mnogih predrasuda nisu imali jednake mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja.
Američka je propaganda uzvraćala kritizirajući loše gospodarstvo stanje i nepostojanje temeljnih građanskih sloboda u zemljama Istočnoga bloka.
Stanje je bilo posebno teško na američkome jugu.
https://youtu.be/APmaP_ltgHA?si=ebHePH1Hun7tDxq_
