Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
INSTRUMENTALNE GLAZBENE VRSTE - Coggle Diagram
INSTRUMENTALNE GLAZBENE VRSTE
Koncert
Felix Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestar u e-molu br. 2, op. 64
Sonatni oblik
ekspozicija - provedba - solistička kadenca - repriza - coda
Petar Iljič Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar u b-molu op. 23.
često se upotrebljavaju disonantni i alterirani akordi te brze promjene tonaliteta (modulacije)
Koncert za sologlazbalo
u romantizmu zadržava klasicističku trostavačnost s uobičajenim odnosom tempa i ugođaja stavaka brzi-polagani-brzi
uloga: istaknuti solista i pokazati njegov virtuozitet
novosti: duže trajanje i ravnopravniji dijalog između solista i orkestra
Romantička suita
Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe, suita za glasovir
doživjela "renesansu" u doba romantizma
stavci više nisu samo plesovi i nisu obavezno svi u istom tonalitetu
većina stavaka ima naslove ili programe
Robert Schumann: Karneval
Camille Saint-Säens: Karneval životinja
Koncertna uvertira
uvertira: instrumentalni uvod za glazbeno-scensko djelo
ponekad se izvode samostalno na koncertima
Vatroslav Lisinski: Bellona
Hector Berlioz: Rimski karneval
Johannes Brahms: Svečana akademska uvertira
Sonata
Sonata za klavir br. 14 u cis-molu
Sonatni oblik s vanjskim proširenjima
uvod (grave) - ekspozicija - provedba - repriza - coda
Beethovenove sonate
namijenjena klaviru ili dvama glazbalima
3 ili 4 stavka
skladatelji nerijetko proširuju trajanje stavaka
slobodnije biraju tempo, karakter i oblik svakog stavka
Simfonija
glavna vrsta orkestralne glazbe romantizma
romantička simfonija postaje sadržajno bogatija i duža
skladatelji mijenjaju uobičajeni broj i raspored stavaka te proširuju građu pojedinog stavka
koriste se istom temom u nekoliko stavaka
Ludwig van Beethoven: Simfonija br. 6 u F-duru, op. 68, Pastoralna
Beethoven je želio postići jedinstvo među stavcima -> ponekad je naredni stavak spojen glazbenim mostom s prethodnim ili slijedi bez stanke (attacca)
uključuje pikolo flautu, trombon i kontrafagot
Gustav Mahler: Simfonija br. 2 u c-molu, Uskrsnuće
Scherzo
složeni trodijelni oblik (aba)
REPETICIJA - neposredno ponavljanje, bilježi se znakom ponavljanja
REPRIZA - ponavljanje početnog dijela skladbe
brži tempo u odnosu na menuet
Sonatni oblik
ekspozicija - provedba - repriza - coda
Komorne vrste
prirodni i ventilni rog
Aleksandar Borodin: Gudački kvartet br. 2 u D-duru, 3. stavak, Nocturne
skladatelji proširuju o slobodnije primjenjuju nasljeđe klasicističkih komornih vrsta, istražuju različite kombinacije glazbala i glazbenih boja, mijenjaju broj stavaka i redoslijede tempa, pojedinim stavcima produžuju trajanje ispunjavajući ih različitim osjećajima
profinjenost komorne glazbe obraća se svakomu slušatelju osobno kao prijatelju
Simfonijska pjesma
jednostavačno programsko orkestralno djelo
oblik: slobodan
skladatelji opisuju tijek skladbe ovisno o izvanglazbenome sadržaju kojeg žele opisati
inspiracije: književna djela, legende, povijesni događaji, likovna djela, priroda, autobiografski motivi
naziv dao Franz Liszt
Camille Saint-Säens: Dance macabre, op. 40.
Bedřich Smetana: ciklus simfonijskih pjesama Moja domovina
Programska glazba
instrumentalna glazba koja glazbenim jezikom opisuje izvanglazbene sadržaje
program - sadržaj koji je naznačen naslovom ili objašnjen popratnim tekstom
nadahnuće: priroda, vlastiti život skladatelja, povijesni događaji, umjetničke slike i književna djela
Hector Berlioz: Fantastična simfonija u C-duru, Epizoda iz života jednoga umjetnika, op. 14
Scenska suita
nastale spajanjem najzanimljivijih ulomaka glazbe za scenska djela (drama, balet, opera)
Georges Bizet: Carmen i Arležanka
Edward Grieg: Peer Gynt