Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PELEPONESKI RAT (431. g. pr. Kr. - 404. g. pr. Kr.) - Coggle Diagram
PELEPONESKI RAT
(431. g. pr. Kr. - 404. g. pr. Kr.)
POVOD
Sparta je aristokratski grad na Peleponezu
Atena je podupirala spartanski demos u borbi protiv aristokracije te je tako smanjivala utjecaj Sparte na Peleponezu
povod ratu je također bio je Atenska potpora Korkiri
Korkira je bila u sukobu s matičnim gradom Korintom, koji je bio dio Peleponeskog saveza
Atena je natojala proširiti utjecaj u čitavoj Grčkoj te je sve više svoje saveznike stavljala u podređen položaj
mnogi polisi traže zaštitu od Sparte, povećanje napetosti između Atenskog pomorskog saveza i Peleponeskog saveza
UZROCI
pomorska i gospodarska hegemonija i snaga Atene u Periklovo doba
širenje atenskog saveza, nakon perzijskih ratova prema zapadu, zabrinjavalo je Spartu i ugrožavalo je njezine trgovačke i političke interese
Atena je poticala razvoj demokracije među polisima na Peleponezu od čega je Sparta strahovala
(parola Atene: "Sloboda za sve Grke!")
otvoreno suparništvo između dva polisa i njehovih saveznica
FAZE RATA
ARHIDAMOV RAT (431. g. pr. Kr. - 421. g. pr. Kr.)
dobio je naziv po spartanskom kralju Arhidamu
obje strane koriste svoje vojne prednosti:
Sparta - hopliti, Atena - mornarica
Atena je izbjegavala kopnenu bitku, pa je flotom napala obalu
stanovnici Atike su se sklonili unutar zidina grada, a hranu i žito su dopremali iz kolonija
zbog brojnih izbjeglica i prenapučenosti, u Ateni je izbila zaraza od koje je umrla trećina stanovništva uključujući i Perikla
sklopljen Nikijin mir na 50 godina (421. g. pr. Kr.)
AKLIBIJAD:
atenski državnik i vojskovođa
periklov rođak, Sokratov učenik, jedna od najznamenitijih osoba stare grčke povijesti
političko djelovanje započinje u vrijeme Peleponeskog rata
SICILIJSKA EKSPEDICIJA (415. g. pr. Kr. - 413. g. pr. Kr.)
obje strane ne poštuju primirje, potiču pobune u protivničkom savezu i vrbuju prebjege
u Ateni je zagovornik nastavka rata Aklibijad koji je Ekleziji predložio napad na Sirakuzu (spartanska koloniju na Siciliji)
atenska flota je krenula, ali pohod je opozvan jer ne slušaju narebu ipak su nastavili prema siciliji
Aklibijad je pobjegao u Spartu i odao atenski plan
Atenjani bezuspješno opsjedali Sirakuzu
(414. g. pr. Kr. - 413. g. pr. Kr.)
Spartanci predvođeni Gilipijem uništili su atensku flotu 413. g. pr. Kr.
oko 7 000 mornara poslano u rudnike kao roblje
ubijeni su vojskovođe Nikija i Demosten
Atena ostala bez flote, započeli su politički sukobi i obračuni (teško razdoblje)
--> SICILIJANSKA KATASTROFA
DEKELEJSKI RAT (413. g. pr. Kr. - 404. g. pr. Kr.)
Spartanski kralj Agis, nakon usjeha na Siciliji, na nagovor Aklibijada obnovio je rat na Atici
Spartanci su zauzeli uporište Dekeleju (22km od Atene)
stavili su Atenu pod opsadu: kriza, glad, politički sukobi oligarha i demokrata...
dosjekli su vezu Atene s kopnenim polisima i rudnicima
Aklibijad je predložio da uz pomoć Perizje Sparta sagradi ratnu flotu, pa su tako ratne operacije prebačene na Egejske otoke i tjesnace
BITKA KOD EGOSPOTAMA (DARDANELI) (405. g. pr. Kr.):
Spartanski vojskovođa Lisandar uspio je poraziti atensku flotu (zarobio je 170 brodova i 3 000 mornara)
Atena je mjesec dana bila pod opsadom sa kopnai mora, pruđala je otpor
POSLJEDICE
g. pr. Kr. Atena je priznala poraz
(izgubila slobodu, savez, flotu, demokraciju..)
srušene atenske duge zidine
ukinuta demokracija, podređeni su Sparti
vlast je u rukama 30 tiranina (oligarhija) - na čelu se nalazi Kritija
nakon predaje grada, Spartanci su pobili tisuće demokrata, masovne smrtne kazne
slabost i razdjeljenost grčkog svijeta - sumrak polisa