Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
UTJECAJ KATOLIČKE CRKVE NA POVIJEST HRVATA I HRVATSKIH PROSTORA - Coggle…
UTJECAJ KATOLIČKE CRKVE NA POVIJEST HRVATA I HRVATSKIH PROSTORA
KRŠĆANSTVO U ANTICI
ŠIRENJE KRŠĆANSTVA U ANTICI U antičko doba, kršćanstvo se počelo širiti na hrvatskom prostoru. Prvi tragovi kršćanstva u Hrvatskoj datiraju još u 4. stoljeću. Tijekom tog razdoblja, kršćanske zajednice su se formirale, a kršćanske crkve su se gradile. Utjecaj kršćanstva se postupno širio među lokalnim stanovništvom, a kasnije su se osnovali i biskupijski centri. Kršćanstvo je postalo dominantna religija na hrvatskom prostoru i ostavilo je dubok trag u povijesti i kulturi Hrvata.
PROGONI I PRESTANAK PROGONA Kršćanstvo je bilo podvrgnuto progonima na prostoru koji danas čini Hrvatsku. Rimski vladari su provodili progonstva protiv kršćana. S vremenom su se progoni postupno smanjivali. Prestanak progona kršćanstva u Hrvatskoj dogodio se nakon usvajanja Milanskog edikta 313. godine kojim je car Konstantin Veliki proglasio slobodu vjeroispovijesti. Od tada se kršćanstvo počelo širiti.
KRŠĆANSTVO SLUŽBENA RELIGIJA RIMSKOG CARSTVA,
NASTANAK PRVIH MONAŠKIH ZAJEDNICA
Kršćanstvo je postala službena religija Rimskog carstva u 4. stoljeću za vrijeme vladavine cara Teodozija I. On ju je proglasio kao jedinu dozvoljenu religiju. Prve monaške zajednice nastale su u ranom kršćanstvu kao odgovor na želju nekih pojedinaca da se posvete duhovnom životu i povuku se iz svijeta, povukli bi se u pustinje kako bi se posvetili molitvi .
POKRŠTENJE HRVATA
Dolazak Hrvata na područje današnje Hrvatske datira u 7. stoljeće. Prije dolaska Hrvata postojala su razna vjerovanja i kultovi kao slovenska pogana vjerovanja koja su obuhvaćala različite bogove. Proces pokrštenja Hrvata započeo je u 9. stoljeću pod vodstvom kneza Branimira. Tada je do prihvaćanja kršćanstva kao službene religije. Knez Branimir je bio pokršten i priznao je papinsku vlast. Nakon toga, kršćanstvo se postupno širilo među Hrvatima. K
Prve veze Hrvata sa Svetom Stolicom datiraju još od 9. stoljeća kada je knez Branimir priznao papinsku vlast i postao pokršten
KULTURNE I POLITIČKE POSLJEDICE POKRŠTENJA HRVATA
Kršćanska vjera je postala temelj hrvatske umjetnosti, glazbe i književnosti, politički je donijelo veze s europskim državama
RANI SREDNJI VIJEK (500-1000 g.n. Kr):
propast Rimskog carstva -bio je dug proces koji se dogodio tijekom nekoliko stoljeća. Postoje mnogi čimbenici koji su pridonijeli propasti , kao što su unutarnji sukobi, ekonomski problemi, invazije barbari, korupcija i politička nestabilnost
DJELOVANJE BENEDIKTINACA
Djelovanje benediktinaca ima bogatu povijest i značajan utjecaj na kršćansku vjeru i kulturu. Benediktinci su red monaha koji slijede pravila svetog Benedikta. Oni su se posvetili molitvi, kontemplaciji, radu i služenju zajednici
ŠIRENJE ISLAMA
Širenje islama je donijelo promjene u društvima koja su prihvatila tu vjeru. Uz religijske promjene, islam je također donio nove oblike umjetnosti, arhitekture, znanosti i obrazovanja.
RAZVIJENI SREDNJI VIJEK (od 1000. do 1300. n. Kr.):
crkveni raskol
Crkveni raskol koji se dogodio u srednjem vijeku bio je jedan od najznačajnijih događaja u povijesti kršćanstva. Raskol je rezultat sukoba između katoličke crkve na Zapadu i Pravoslavne na Istoku. Glavni uzroci su bili razlike u teologiji, liturgiji i praksi te politici
Križarski ratovi su bili vojni pohodi koje su organizirale kršćanske vojske tijekom srednjeg vijeka. Cilj tih ratova bio je oslobađanje Svete zemlje (današnji Izrael i Palestina) od muslimanske vlasti - započeli su u 11. stoljeću i trajali su nekoliko stoljeća. Viteški ratovi su također bili dio srednjovjekovnog razdoblja. Vitezovi su bili pripadnici ratničke elite i često su se borili u ime plemića i kraljeva.
grgurovska reforma i laička investitura su dva važna pojma iz povijesti Crkve. Grgurovska reforma odnosi se na reforme koje je proveo papa Grgur VII. u 11. st. cilj reforme bio je smanjiti svjetovnu vlast nad Crkvom i uspostaviti veću kontrolu pape nad biskupima i svećenicima. To je dovelo do sukoba između pape i svjetovnih vladara. posebno rimskih careva.
Laička investitura se odnosi na praksu u kojoj svjetovni vladari imaju pravo postavljati biskupe i svećenike. Ova praksa je bila u sukobu s Grgurovskom reformom koja je željela osigurati da samo Crkva ima pravo na imenovanje crkvenih dužnosnika.
Inkvizicija je osnovana kao kao odgovor na širenje hereze i druge krivovjere.
Dominikanci i franjevci su se isticali svojom asketskom i siromašnom životnom stilu, te su se posvetili služenju siromašnima i propovijedanju .
Crkva je imala značajan doprinos u razvoju školstva, znanosti i sveučilišta tijekom razvijenog srednjeg vijeka. U to vrijeme, mnoge su škole bile pod upravom crkve, a sveučilišta su osnovana kao centri znanja i obrazovanja.
KASNI SREDNJI VIJEK (od 1300. do 1500. n. Kr.):
Crna kuga poznata i kao kuga ili crna smrt, bila je pandemija kuge koja je pogodila Europu u 14. stoljeću. Bila je jedna od najsmrtonosnijih pandemija u povijesti i uzrokovala je veliki broj smrtnih slučajeva.
Pojava i obilježja humanizma - doprinos Hrvata humanizmu i renesansi - pokret je naglašavao važnost ljudskog dostojanstva, razuma, obrazovanja i umjetnosti, jedno od glavnih obilježja humanizma bilo je usmjerenje na čovjeka kao središte svijeta i naglasak na njegove sposobnosti i potencijale.
Novi vijek (od 1492. do 1918.)
U vrijeme novoga vijeka , velika geografska otkrića dovela su do širenja europskih misija i evangelizacije u novi svijet.
Pad Carigrada 1453. godine bio je ključni događaj koji označava kraj Vizantijskog Carstva i osvajanje grada od strane Osmanskog Carstva.
Protestantizam je kršćanski pokret koji je nastao u 16. stoljeću kao reakcija na određene prakse i doktrine Katoličke crkve. Glavna obilježja su vjerovanje u spasenje po vjeri , autoritet biblije i naglasak na odnosu s Bogom
Isusovci također poznati kao Družba Isusova, bili su jedan od glavnih nositelja obnove u katoličkoj crkvi
Prosvjetiteljstvo je intelektualni pokret koji se pojavio u 18. stoljeću. Obilježilo ga je vjerovanje u snagu razuma, znanost i obrazovanje kao sredstva za napredak društva. U Hrvatskoj, prosvjetiteljstvo je također imalo snažan utjecaj. Hrvatski svećenici-prosvjetitelji, poput Antuna Kanižlica i Jurja Ratkajca, bili su ključni u širenju obrazovanja i kulture među hrvatima.
