Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Utjecaj Katoličke Crkve na povijest Hrvata - Coggle Diagram

- - - - Uloga apostola, posebno Pavla u širenju kršćanstva
      - Misionarski rad širom antičkog svijeta
  - - - Rimski progoni kršćana zbog odbijanja štovanja rimskih bogova.
      - Mučenja, pogubljenja i zatvaranja kršćana
  - - - Milanski edikt (313. godina) Konstantina Velikog.
      - Deklaracija slobode vjeroispovijesti za kršćane
  - - - Razvoj monaškog života u Egiptu.
      - Osnivanje prvih monaških zajednica, kao što su ona svetog Antuna i Pahomija.
  - - - Proglašenje kršćanstva zvaničnom religijom od strane Theodosiusa I (391. godina).
      - Ukidanje ostalih kultova i religijskih praksi.
  - - - Pojavljivanje kršćanstva
        
        Prvi kršćani kao učenici Isusa
        
        Isus Krist i njegova propovijed.
- - - - Hrvati su prvobitno prakticirali slavensko pagansko vjerovanje.
      - Kult prirode, šumskih bogova, i povezanost s prirodom.
  - - - Početak 9. stoljeća.
      - Metoda pokrštavanja putem misija, uvođenje kršćanskih običaja i liturgije.
  - - - Povezanost s Papom u Rimu kao centru kršćanstva.
      - Dobivanje nezavisnosti Crkve u Hrvatskoj.
      - Misija svetog Ćirila i Metoda, braće iz Soluna, imala je ključnu
        ulogu u pokrštavanju Slavena.
        Priznavanje Rimokatoličke crkve i povezanost s Papom.
  - - - Jačanje veza s europskim kršćanskim društvima.
      - Utjecaj Crkve na političke odluke i organizaciju društva.
- - - - Unutarnji razlozi:
      - Politika: Korupcija, nestabilnost u političkom sustavu, česte promjene vlasti.
      - Gospodarstvo: Ekonomska kriza, porezi, inflacija.
      - Vojska: Slabljenje vojne moći, plaćenički vojnici, neprijateljski napadi.
      - Vanjski razlozi:
      - Migracije i invazije: Udari germanskih i azijskih naroda (Vizigoti, Huni, Vandali) na zapadne provincije.
      - Podjela carstva: Dioklecijanova i Konstantinova podjela
    - - Osnivač: Sveti Benedikt iz Nursije (oko 480. - oko 547.).
      - Red Benediktinaca: Benediktinsko pravilo, smiren život, rad i molitva.
      - Benediktinci su osnivali samostane koji su postali centri obrazovanja, čuvanja knjiga, poljoprivredne proizvodnje i kopiranja tekstova.
      - Utjecaj na kulturu: Sačuvali su znanje iz antičkog razdoblja, pridonijeli očuvanju i prijenosu književnosti i umjetnosti.
    - - Nakon smrti Proroka Muhameda, kalifat je uspostavljen kao vjersko-političko vodstvo muslimanske zajednice
      - Osvajački ratovi rezultirali su širenjem islamskog carstva.
      - Razdoblje od 8. do 14. stoljeća karakterizirano je procvatom znanosti, filozofije, umjetnosti i arhitekture u islamskom svijetu.
      - Osmanski Turci su osvojili Konstantinopol 1453. godine, završavajući Rimsko Carstvo
- - - - Veliki raskol između Rimskog katoličkog i Pravoslavnog kršćanstva.
      - Nesuglasice: Različita tumačenja vjerskih dogmi, liturgijske prakse i pitanja autoriteta (papinska nadležnost).
      - Križarski ratovi i Viteški redovi:
      - Križarski ratovi (1096.-1291.): Serija vojnih pohoda kršćanskih zapadnih europskih sila protiv muslimanskog osmansko-arapskog svijeta.
      - Viteški redovi: Redovi poput Templara, Hospitalaca i Teutonskog reda osnovani su kako bi štitili hodočasnike, ali su također sudjelovali u vojnim akcijama tijekom križarskih ratova.
    - - Papa Grgur VII. (1073.-1085.): Pokušaj jačanja autoriteta Crkve.
      - Investitura: Spor između pape i svjetovnih vladara oko prava imenovanja i ustoličavanja crkvenih dužnosnika (biskupa).
    - - stoljeće: Osnivanje inkvizicije kako bi se suprotstavila herezi.
      - Postupci: Ispitivanje, suđenje i kažnjavanje onih koji su bili optuženi za herezu.
      - Dvije vrste: Papinska inkvizicija (crkvena) i kraljevska inkvizicija (svjetovna).
    - - Prva sveučilišta poput Bologne (1088.), Pariza (1150.) i Oxforda (1167.) osnovana su pod pokroviteljstvom Crkve.
        
        Srednji vijek: Crkva je bila ključni pokrovitelj obrazovanja i znanosti.
        
        Širenje kršćanstva, briga za siromašne, kulturni i obrazovni rad.
        
        Doprinos Crkve razvoju školstva, znanosti i sveučilišta:
        
        Dominikanci (osnovani 1216.): Sveti Dominik, propovijedanje i borba protiv hereze.
        
        Franjo Asiški, asketski život, briga za siromašne.
      - Samostani su bili čuvari znanja, često kopirajući i čuvajući antičke tekstove.
- - - - i 15. stoljeće.
      - Epidemija kuge koja je uzrokovana bakterijom Yersinia pestis.
      - Veliki broj smrtnih slučajeva, gubitak stanovništva, društvena i ekonomska destabilizacija.
    - - Kulturni, filozofski i obrazovni pokret koji se fokusira na proučavanje antike, naglašava ljudsku osobnost, individualnost i razvoj znanja.
      - Juraj Dragišić, Marko Marulić i druge ličnosti iz 15. i 16. stoljeća pridonijele su razvoju humanističkih ideja u Hrvatskoj.
    - - Hrvatski humanisti bavili su se prevoditeljskim radom, proučavanjem antike, filozofijom i književnošću.
      - : Tijekom osmanskih osvajanja na Balkanu, Hrvatska je bila izložena opasnosti od islamizacije, što je utjecalo na političke i društvene prilike.
    - - Johannes Gutenberg: Oko 1440. godine izumio je pokretno tiskarsko slovo.
      - Olakšao reprodukciju knjiga, omogućio širenje znanja, potaknuo razvoj obrazovanja i intelektualnu razmjenu.
      - Povećao dostupnost klasičnih tekstova, potičući time intelektualnu revoluciju i širenje humanističkih ideja.
- - - - Osnovani od strane Ignacija Loyole 1534. godine.
      - Ciljevi: Obnova katoličanstva, borba protiv hereze, obrazovanje i misijski rad.
      - Obnova putem obrazovanja: Isusovci su pridonijeli obrazovanju, posebno kroz sustav škola i sveučilišta.