Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Tkiva u ljudskom organizmu, 350px-Illu_connective_tissues_1, 400px-Illu…
Tkiva u ljudskom organizmu
VEZIVNO TKIVO
povezuje stanice, tkiva i organe dajući im oblik i mehaničku potporu, služi u obrani organizama i prehrani organa
nastaje iz mezenhima te ektoderma neutralnog grebena na području glave i vrata
Podjela vezivnog tkiva:
Embrionalno
Mezenhim
zvjezdolike, pluripotentne stanice koje su povezane svojim izdancima u trodimenzionalnu mrežu
Potporno
hrskavično
koštano
Tkivo u užem smislu
Rijetko vezivno tkivo
više stanica, manje međustanične tvari (vlakna)
nježna građa, savitljivost
Gusto vezivno tkivo
manje stanica, više međustaničnih tvari
čvrsto i otpornije
Neformirano
snopovi kolagenih vlakana raštrkani u međustaničnoj tvari bez pravilnog rasporeda
Formirano
pravilno raspoređena kolagena vlakna
Tkivo s posebnim svojstvima
elastično
masno
masne stanice koje u svojoj citoplazmi sadrže kapljice neutralnih masi
retikularno
pigmentno
sluzavo
u pupčanom tračku, mehanička zaštita krvnih žila koje sadrži
Krv i limfa
Stanice
Fibroblasti
aktivna stanica, sadrži blijedu jezgru, hrapavi endoplazmatski retikulum, mitohondrije itd.
Miofibroblasti
omogućuju kontrakciju rane prilikom cijeljenja
Makrofazi
nastaju od monocita krvi
sadrže hrapavi endoplazmatski retikulum, mitohondrije i lizosome
stanice mononuklearnog fagocitnog sustava -> mastaju od stanica koštane srži
Mastociti
metakromatske stanice
Masne stanice
u bijelom masnom tkivu i smeđem masnom tkivu
Međustanična tvar vezivnog tkiva
Čine:
Amorfna osnovna tvar i tkivna tekućina
Glikozaminoglikani
ravni polisaharidni lanci sastavljeni od disaharidnih jedinica
dermatan-sulfat (koža)
hondroitin-sulfat (hijalina hrskavica)
keratan-sulfat (rožnica)
heparan-sulfat (aorta)
hijaluronska kiselina (sluzavo tkivo-pupkov tačak)
Vlakna
dugi tanki polimeri bjelančevina
kolagena vlakna -> najrasprostanjenija u tijelu
tipovi kolagena
kolagen tipa I
kolagen tipa III
kolagen tipa II
kolagen tipa IV
kolagen tipa V
retikulinska vlakna
prostorna mreža, sastoje se od kolagena tipa III
elastična vlakna
MIŠIĆNO TKIVO
Mišići
aktivni pokretači našeg tijela
zajedno s kostima pokreću ljudsko tijelo, čine sustav organa za kretanje
opuštanjem i stezanjem pokreću kosti
Vrste mišića
mišiće izgrađuje mišično tkivo koje može biti:
Poprečnoprugasto mišično vlakno
tvorba nastala nepotpunom diobom mišičnih stanica -> poprečne pruge i više jezgara
od njega građeni mišići vezani uz kosti
Srčano mišićno tkivo
poprečnoprugasto uzdužno povezano
ujednačeni srčani ritan -> kontrolira autonomni živčani sustav i hormoni
Glatko mišićno tkivo
kontrolirano autonomnim živčanim sustavom ili hormonima
građeno
vretenaste stanice s jednom jezgrom
Građa mišića
mišićna vlakna se spajaju u snopiće -> obavija ovojnica od vezivnog tkiva
snopićima hranu i kisik donosee sitne žilice (kapilare)
manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića
svaki mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva
nadovezuje se čvrsta i savitljiva tetiva vlakna
tetive vežu mišiće uz kosti
Bolesti
Mišićna distrofija
smanjuje mišično tkivo, a zamjenjuju ga masti i ožiljci
POKROVNO TKIVO
Pokrovno (epitelno) tkivo
EPITEL
tanko, plošno prostrto tkivo
pokriva unutrašnje i vanjske površine nekog organizma
sastavljeno od tijesno priljubljene stanice -> gusto zbijene i čvrsto povezane
Epitelne stanice
Pločaste stanice
Kubične stanice
stijenke:
Bazalna stijenka
ima sloj izvanstanične tvari -> bazalna lamina
sastoji se od mreže tankih vlakanaca -> lamina densa
bazalna membrana -> sastoji se od dvije ili jedne bazalne laminei retukularne lamine
Lateralna stijenka
Pričvrsni spojevi
Zonula adherens
intermedijarni spoj
sadrži ploču guste tvari na citoplamatskoj strani spojnog dijela membrane
Dezmosom
ovalna tvorba smještena nasuprot jednakoj tvorbina susjednoj stanici -> membrane malo razmaknute
Nepropusni spojevi
čvrsti spojevi, membrane susjednih stanica su se stopile
na vrhu stanice
Komunikacijski spojevi
tijesni spoj, čine susjedne stanilčne membrane koje povezuju bjelančevine s hidrofobnim središtem
u jetri, leći i srčanom mišiću
Slobodna stijenka (površina)
čini apikalni pol, a razlikuje se ovisno o funkciji stanice
tvorbe koje upućuju na njenu funkciju:
Mikrovili
kratki ili dugi, prstoliki izdanci citoplazme pokriveni staničnom membranom i povećavaju slobodnu površinu stanice
Stereocilije
dugi, nepokretni, razgranati mikrovili
Trepetljike
izduženi, pokretljivi izdanci na slobodnoj površini epitelnih stanica
Bičevi
istog sastava kao i trepeljike, ali još duži
Vrste epitela:
Pokrovni epitel
tkiva u kojima su stanice poredane u slojeve i pokrivaju površinu tijela ili unutrašnjost organa
zaštita površine na kojoj se nalazi
Jednoslojni epitel
Pločasti
jedan sloj pločastih stanica spljoštenih jezgara, paralelne s bazalnom laminom
npr. unutanje uho, oko
Cilindrični
jedan sloj uskih i visokih cilindričnih stanica
prekriva unutrašnju površinu želuca, tankog i debelog cirjeva, žučnog mjehura itd.
Višeredni cilindrični
jedan sloj cilindričnih stanica nejednake visine
prekriva provodne cijevi u dišnom sustavu i neke kanale u spolnom sustavu muškaraca
Kubični
jedan sloj višekutnih stanica -> tri dimenzije podjednake
na prednjoj površini leće, prekriva površinu jajnika itd.
Mnogoslojni epitel
Dvoslojni kubični
dva sloja višekutnih stranica
npr. žlijezde slinovnice
Dvoslojni cilindrični
dva sloja stanica
oblaže ductus epididymidis u spolnom sustavu muškaraca
Mnogoslojni pločasti oroženi
na površini - sloj mrtvih stanica -> impregnirane keratinom
površina kože
Mnogoslojni pločasti neoroženi
mnogo slojeva stanica
npr. usna šupljina, jednjak, rodnica itd.
Mnogoslojni cilindrični
Prijelazni epitel
sposobnost mijenjanje oblika površinskih stanica
Žljezdani epitel
izgrađuje stanice koje proizvode sekret, pohranjen u sekretnim zrncima
Podjela žlijezda:
prema broju žljezdanih stanica
jednostanične
višestanične
prema mjestu izlučivanja sekreta
endokrine
egzokrine
prema razgranjenosti odvodnog kanala
jednostavne
složene
prema obliku sekrecijskog dijela
alveolarne
tubulusne
prema načinu izlučivanja sekreta
merokrine
apokrine
holokrine
s obzirom na karakteristike sekreta
serozna
mukozna
mješovita
Osjetni epitel
ŽIVČANO TKIVO
omogućava kontrolu i koordinaciju svih tjelesnih aktivnosti
omogućava organizmu da registrira i primjereno odgovori na svaku promjenu unutar ili izvan tijela
Bijela i siva tvar
supstance, na presjeku živčanog tkiva
prisutne u središnjem živčanom sustavu
leđna moždina
bijela tvar -> periferno
siva tvar -> centralno
mozak
raspored tvari obrnut u odnosu na leđnu moždinu
Stanice živčanog tkiva
Neuroni (živčane stanice)
strukturna i funkcionalna jedinica živčanog tkiva
možemo podijeliti na:
unipolarne stanice (jedan akson)
bipolarne stanice (1 akson i 1 dendrit)
pseudounipolarne stanice
multipolarne stanice
prema funkciji dijelimo na:
motoričke
osjetne
interneurone
Sinapsa
mjesto na kojem se impuls prenosi s jedne stanice na drugu
dijelimo na:
kemijske
električne
ekscitirajuće
inhibirajuće
Glija (potporne stanice)
potporne stanice živčanog tkiva
u centralnom živčanom sustavu nalaze se:
astrociti
oligodendrociti
mikroglija
ependimske stanice
u perifernom živčanom sustavu nalaze se:
Schwanove stanice
Amficiti (satelitske stanice)
Živčano tkivo pojedinih organa
Leđna moždina
sadrži sivu tvar -> oko centarlog kanala
Mali mozak
kora malog mozga sastoji se od tri sloja:
molekularni sloj
površinski sloj, mali broj košarastih i zvjezdastih stanica
sloj Purkinjeovih stanica
drugi sloj, red velikih kruškolikih Purkinjeovih stanica
zrnati sloj
treći sloj, gusto složene jezge stanica
Veliki mozak
građen od šest slojeva:
Lamina molecularis
Lamina granularis eksterna
Lamina piramidalis eksterna
Lamina granularis interna
Lamina piramidalis interna
Lamina multiformis
Spinalni ganglij
građeni od trupova pseudounipolarnih živčanih stanica
Vegetativni ganglij
mogu biti simpatički i parasimpatički
građeni od trupova multipolarnih živčanih stanica
