Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Inflacija - Coggle Diagram
Inflacija
Pojmovno određenje inflacije, klasifikacija, mjerenje i učinci
-
Stopa inflacije predstavlja postotnu promjenu opće razine cijena dobara i usluga u gospodarstvu tijekom određenog vremenskog razdoblja, često mjerenog putem indeksa potrošačkih cijena (CPI). Izražava se postotkom i koristi se kako bi se analizirao tempo rasta ili opadanja cijena u ekonomiji
Stagflacija je situacija u kojoj se istovremeno javlja stagnacija ekonomske aktivnosti, povećanje nezaposlenosti i visoka inflacija
-
Razina cijena odnosi se na prosječnu vrijednost novčane jedinice u odnosu na količinu dobara i usluga koju možete kupiti, odražavajući opću razinu inflacije ili deflacije u gospodarstvu
Deflacija je ekonomska pojava koja označava opću stopu smanjenja cijena dobara i usluga, što može dovesti do smanjenja potrošnje jer potrošači očekuju daljnji pad cijena
Indeks cijena je statistički mjerni instrument koji prati promjene u cijenama određenog skupa dobara i usluga tijekom vremena, pružajući uvid u promjene u ukupnoj razini potrošačkih troškova.
Indeks maloprodajnih cijena mjerni je alat koji prati promjene cijena proizvoda i usluga na maloprodajnom tržištu, pružajući uvid u promjene troškova kupnje za krajnje potrošače
Inflacija može utjecati na redistribuciju dohotka i bogatstva jer mijenja stvarnu vrijednost novca, što može favorizirati ili oštetiti određene skupine, ovisno o njihovom položaju u gospodarstvu i sposobnosti prilagodbe na promjene cijena
U očekivanoj inflaciji, pojedinci i tvrtke mogu prilagoditi svoje ponašanje kako bi ublažili utjecaj na redistribuciju dohotka, dok neočekivana inflacija može izazvati nepredvidljive promjene u raspodjeli dohotka s nepovoljnim posljedicama za određene skupine društva
Inflacija kroz povijest
Obilježja inflacije kroz povijest obuhvaćaju varijacije u uzrocima, razini i trajanju. Uključuju situacije poput ratnih inflacija, potražnih i troškovnih uzroka, hiperinflacija (ekstremno visoke stope inflacije), te različite politike i ekonomske okolnosti koje su utjecale na dinamiku inflacije u različitim vremenskim razdobljima.
-
Teorija inflacije
Inercijska stopa inflacije odnosi se na postojanu i gotovo automatsku tendenciju rasta cijena u gospodarstvu, često uzrokovanu očekivanjima dionika na tržištu, institucionalnim faktorima ili ugrađenim navikama, unatoč promjenama u stvarnim uvjetima ponude i potražnje
Uzrok inflacije može biti višestruk, ali temeljni čimbenici uključuju povećanje potražnje za dobrima i uslugama u odnosu na njihovu ponudu, povećanje troškova proizvodnje, povećanje novčane mase u optjecaju i drugi ekonomski faktori koji utječu na dinamiku cijena.
Rast cijena može utjecati na nekoliko čimbenika, uključujući potražnju i ponudu, troškove proizvodnje te monetarnu politiku. Cost-push inflacija nastaje kada se cijene povećavaju zbog rasta troškova proizvodnje, poput rasta cijena sirovina ili radne snage, što potiče proizvođače da prenesu te troškove na potrošače kroz povećane cijene proizvoda i usluga.
Kenzinska teorija inflacije naglašava da inflacija nastaje kada potražnja premašuje ponudu dobara i usluga, s preporukama za ekonomske intervencije kako bi se održala stabilnost
-
Suzbijanje inflacije
Suzbijanje inflacije obično uključuje primjenu monetarnih politika, poput povećanja kamatnih stopa, smanjenja novčane opskrbe ili fiskalnih mjera koje ograničavaju potrošnju, s ciljem smanjenja ukupne potražnje i održavanja stabilnih cijena
Antiinflacijski program obuhvaća set političkih mjera koje imaju za cilj suzbijanje inflacije. To uključuje primjenu monetarnih instrumenata poput povećanja kamatnih stopa, smanjenje novčane opskrbe ili fiskalne politike koja ograničava potrošnju kako bi se smanjila opća razina potražnje i kontrolirala inflacija
Politika dohotka odnosi se na niz mjera i strategija koje vlada primjenjuje kako bi utjecala na distribuciju dohotka među različitim slojevima društva. Ove politike mogu uključivati porezne reforme, socijalne programe, minimalne plaće i druge mjere koje imaju cilj smanjivanja socijalnih nejednakosti i poboljšanja raspodjele dohotka
Selektivno investiranje je usmjeravanje investicija prema određenim sektorima ili projektima koji su strateški važni ili imaju poseban značaj