7.vj. Infekcija računala, analiza i čišćenje (virusi, crvi, trojanski konj, rootkit programi)

Maliciozni programi

Softver ili kod koji je dizajniran s zlonamjernom namjerom da ošteti ili iskoristi računalne sustave, mreže ili korisnike.

Virus je program koji se može replicirati i širiti s jednog računala na drugo. On može oštetiti ili uništiti podatke, preuzeti kontrolu nad računalom ili koristiti resurse računala bez dozvole korisnika.

Crv je samoreplicirajući program koji se širi preko računalnih mreža. On može iskorištavati sigurnosne propuste kako bi se replicirao na druge računalne sustave i često ima mogućnosti za nanošenje štete.

Trojanski konj se predstavlja kao legitimna i korisna aplikacija, ali u stvarnosti ima skrivene zlonamerne funkcionalnosti. Može otvoriti vrata za druge zlonamerne programe ili omogućiti napadačima pristup i kontrolu nad računalom.

Spyware je program koji se koristi za prikupljanje informacija o korisniku bez njihovog znanja ili odobrenja. Ove informacije mogu uključivati ​​osobne podatke, navike pregledavanja interneta, lozinke i druge osjetljive informacije.

Adware je program koji prikazuje reklame korisnicima bez njihovog pristanka. Osim što je nametljiv, adware može usporiti računalo i dovesti do nepoželjnih promjena u pregledniku ili postavkama sustava.

Ransomware je vrsta malicioznog programa koji šifrira podatke na računalu ili mreži i zahtijeva otkupninu za dešifriranje. To može dovesti do gubitka podataka ili financijske štete ako žrtva odluči platiti otkupninu.

Rootkit je vrsta malicioznog programa koji se koristi za prikrivanje drugih zlonamjernih aktivnosti na računalu. On može preuzeti kontrolu nad operativnim sustavom i sakriti svoje prisustvo od antivirusnih programa i drugih sigurnosnih alata.

Keylogger je program koji bilježi sve unesene tipke na računalu, uključujući lozinke, korisnička imena i druge osjetljive informacije. Ove informacije se zatim mogu koristiti za krađu identiteta ili druge zlonamjerne svrhe.

Botnet je mreža računala koja je zaražena zlonamjernim programom i kontrolira je napadač. Ova mreža se može koristiti za izvođenje napada na druge računalne sustave, širenje spam poruka ili izvršavanje drugih zlonamjernih aktivnosti.

Pharming je tehnika kojom se korisnici preusmjeravaju na lažne web stranice kako bi se prikupili njihovi osobni podaci, kao što su lozinke ili bankovni podaci. Napadači manipuliraju DNS-om kako bi preusmjerili korisnike na zlonamjerne stranice.

Povijest malicioznih programa

1970-ih i 1980-ih: U ovom razdoblju, prvobitni maliciozni programi su se uglavnom širili putem disketa. Jedan od najpoznatijih primjera je "Elk Cloner", prvi poznati virus koji je zahvatio Apple II računala 1982. godine.

1990-ih: U ovom desetljeću, maliciozni programi su postali sve sofisticiraniji. Pojavili su se prvi crvi, kao što je "Morris Worm" 1988. godine, koji je značajno oštetio računalne mreže. Također su se pojavili i prvi trojanski konji, kao što je "Back Orifice" 1998. godine, koji je omogućavao napadačima udaljeni pristup računalima.

2000-te godine: U ovom desetljeću, maliciozni programi su postali sve rašireniji i kompleksniji. Pojavili su se prvi ransomware programi, kao što je "Gpcode" 2004. godine, koji je šifrirao podatke na zaraženim računalima i zahtijevao otkupninu za njihovo dešifriranje. Također su se pojavili i botneti, kao što je "Storm Worm" 2007. godine, koji je kontrolirao veliki broj zaraženih računala za izvršavanje zlonamjernih aktivnosti.

2010-te godine: U ovom desetljeću, maliciozni programi su se dalje razvijali i postajali sve sofisticiraniji. Napredni oblici ransomwarea, kao što je "WannaCry" 2017. godine, postali su globalne prijetnje i nanijeli veliku štetu. Također su se pojavili i napredni oblici špijunskog softvera, napredni botneti te ciljani napadi putem phishinga i spear-phishinga.

Danas: Maliciozni programi i cyber napadi i dalje predstavljaju veliku prijetnju. Napadači se stalno prilagođavaju novim tehnologijama i razvijaju sofisticirane metode napada. Pojavljuju se nove vrste malicioznih programa kao odgovor na promjene u tehnologiji i ponašanju korisnika.

Uklanjanje virusa sa računala

Ažuriranje antivirusnih programa

Redovno skeniranje

Uklanjanje zaraženih datoteka

Čišćenje internetskih preglednika

Ažuriranje operacijskih sustava