Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Razlike Linux-a i Windows-a - Coggle Diagram
Razlike Linux-a i Windows-a
Glavne razlike na programskoj razini
Sloboda licenciranja vs ograničeno licenciranje
S Linux GPL-licenciranim operativnim
sustavom, slobodni smo izmjenjivati taj sustav i koristiti ga, te ga čak ponovno objaviti i prodati.Također možemo napraviti jednu kopiju Linuxa i postaviti na koliko računala želimo.
S Microsoft licencom ne možemo napraviti ništa od gore navedenog.Ako kupimo 10 licenci možemo 10 Windowsa instalirati, legalno.
Komandna linija vs. nepostojanja komandne linije
Bez obzira koliko Linux bude napredovao i koliko nevjerovatno desktop okruženje bio, komandna linija će uvijek ostati neprocjenjiv alat administracijske svrhe.Možemo koristiti Linux računalo godinama i nikad dotaknuti komandnu liniju, isto tako s Windowsima.
Online podrška kolega vs plaćena help-desk podrška
S Linuxom imamo podršku ogromne zajednice putem foruma, online pretraživanja i obilju
posvećenih web stranica.Međutim kada koristimo podršku
kolega svojstvenu Linuxu, postajemo žrtvom vremena. Možemo poslat jedan e-mail za pomoć i u roku 10 minuta bi bili preplavljeni prijedlozima.
Na drugoj strani medalje je podrška za Windows.
Možemo napraviti
istu stvar kao i na Linuxu i očekivati rješenje od svojih kolega.
Puni pristup vs bez pristupa
Imati pristup izvornom kodu je vjerovatno najznačajnija i najpoznatija razlika Linuxa i Windowsa. Činjenica da Linux pripada GNU Public License osigurava da svi korisnici mogu pristupiti i mjenjati kod na kernelu koji služi kao temelj za Linux.
Na Windowsu je to nemoguće.
Cijela vs djelomična hardverska podrška
Prije mnogo godina ako ste htjeli instalirati Linux na računali trebali ste biti 100% sigurno da ste ručno odabrali svaki komad hardvera ili vaša instalacija neće raditi sto postotno. S Windowsima znamo da će gotovo svaki dio hardvera raditi s OS.
Centralizirana vs. necentralizirane instalacije programa
U Linuxu imamo središnje mjesto gdje možemo pretraživati,
dodavati ili otklanjati softver.Windows nema ništa slično ovome.
S Windowsima moramo znati gdje gdje pronaći
softver koji želimo instalirati, preuzeti softver te pokrenuti
setup.exe ili install.exe s jednostavnim dvostrukim klikom.
Fleksibilnost vs krutost
Da bi lakše opisali razliku između Linuxa i Windowsa u ovom segmentu uzeti ćemo za primjer
sobu gdje su pod i strop ili pokretni ili ne.S Linuxom imate sobu gdje se pod i strop mogu
podignuti ili spustiti po volji visoko ili nisko kako nam god odgovara.S Windowsima su taj
strop i taj pod nepomični.Ne možete ići dalje nego Microsoft smatra da je potrebno ići.
Višeslojne razine pokretanja vs. Jednoslojne razine pokretanja
Ono o čemu je ovdje riječ je sposobnosti svojstvenu Linuxu da zaustavi različite razine
pokretanja. S tim možete raditi ili iz komandne linije ili GUI-a.
S Windowsima ste sretni ako dobijete komandnu liniju preko safe
moda – i tada možete ili ne morate imati alat da bi riješili taj problem.
Glavne razlike na administratorskoj razini
Instalacija
Jednostavnost instalacije
U Linuxu se to uvelike razlike od distribucije do distribucije. Većina distribucija je namijenjena novim ili srednje obrazovanim korisnicima pruža jednostavne grafičke načine instalacije. Na Windows serveru 2003 i prethodnim verzijama instalacija je bilapodijeljena u dvije faze: prva faza – tekstualni način rada i druga faza – grafički način rada.
Upravljački programi
Linux kerneli u većini distribucija uključuju većinu drivera dostupnih kao modula. Oni
se učitavaju prilikom pokretanja sustava bez interakcije korisnika.Windows instalacijski medij uglavnom sadrži dovoljno
drivera kako bi operativni sustav učinio funkcionalnim.
Instalacija putem Live okruženja
Gotovo sve Linux distribucije sada imaju live CD koji se može koristiti za testiranje, instalaciju ili oporavak.
Windowsi se mogu instalirati putem Windows predinstalacijskog okruženja ili BartPE, ali je samo prvi potvrđen od strane Microsofta.
Particioniranje
U Linuxu, većina datotečnih sustava mijenja veličinu particije bez gubitka podataka. LVM omogućuje dinamičko particioniranje.
U Windowsima, širenje NTFS particije je moguće bez problema.Dynamic Disks omogućuje dinamičko particioniranje.
Datotečni sustavi
U Linuxu su podržani slijedeći datotečni sustavi: ext2, ext3, ext4, ReiserFS, FAT, ISO 9660, UDF, NFS, NTFS, JFS, XFS, Minux i GmailFS.Windowsi podržavaju NTFS, FAT, ISO 9660, UDF, te ostale;
Korisničko sučelje
Grafičko korisničko sučelje
U Linuxu su dostupna brojna desktop okruženja od kojih su GNOME i KDE najčešće korištena.
U Windowsima imamo Desktop Window Manager na Windows Visti i Stacking Window Manager izrađen na GDI-u u starijim verzijama.
Sučelje komandne linije
Linux je čvrsto integriran sa sustavom za kontrolu. Komandna linija se može iskoristiti
za oporavak sustava ako grafički podsustav zakaže.
U Windowsima, Command prompt postoji da omogući direktnu komunikaciju između korisnika i operativnog sustava.
Stabilnost
U Linuxu postoji nekoliko indirektnih razina budući da su sve aplikacije odvojene od grafičkog podsustava (X Server) koji je i sam odvojen od Linux kernela.Kao rezultat toga i zbog toga što
su većina drivera integralni dio Linux kernela, sustav se gotovo nikad ne ruši.Windows operativni sustav temeljen na NT kernelu je tehnički mnogo stabilniji nego neke starije verzije
Emulacija i virtualizacija
Hardverska emulacija i virtualizacija
VMware, VirtualBox, Xen, Parallels, Win4Lin. KVM i QEMU se mogu koristiti za pokretanje ostalih operativnih sustava unutar Linuxa.VMware, VirtualBox, Virtual PC, Virtual Server, Hyper-V, Parallels i QEMU se mogu koristiti za pokretanje drugih
operativnih sustava unutar Windowsa.
Binarna emulacija, alternativni API
U Linuxu nekoliko projekata koji uključuju Bordeaux, Cedega, CrossOver i Wine pokušavaju implementirati WindowsAPI na gornjem dijelu Linuxa. Na Windowsima postoji nekoliko projekata za postavljanje Unix okruženja u sustavu Windows.
Performanse
Planiranje procesa
Linux kernel 2.6 se nekada koristio algoritam za planiranje koji je pogodovao interaktivnim procesima.U tom slučaju se „interaktivno“ definira kao proces koji
ima kratke bljeskove korištenja CPU-a umjesto dugih.
NT verzije Windowsa koriste CPU planer
temeljen na multirazinskom feedback upitu s definirane 32 prioritetne razine.
Memory managment Disk
Većina instalacija Linuxa koristi „swap particiju“, particiju posvećeno isključivo operacije dojavljivanja.To smanjuje usporavanje zbog defragmentacije diska za
opću uporabu.Windows NT obitelj (uključujući 2000, XP, Vista i Win7) najčešće koriste dinamički dodijeljene pagefileove za upravljanje memorijom.
Zadani datotečni sustav
Linux najčešće koristi Ext4 datotečni sustav, koji je nepodržan u Windowsima.Ext4 izbjegava fragmentiranje diska što je više moguće,daleko više nego NTFS.Način na koji zadani Windows datotečni sustav NTFS radi uzrokuje da datoteke budu fragmentirane, znatno smanjujući performanse sustava kroz određeno vrijeme.
Sigurnost
otvoreno vs zatvoreno
U Linuxu tvrde da je njihova platforma sigurnija jer je njezin kod pregledan od strane puno ljudi koji su otklonili pogreške sustava.
U Windowsu pak tvrde da je njihova platforma sigurnija zbog sveobuhvatnog pristupa sigurnosti koristeći Security Development Lifecycle.
Korisnički račun
U Linuxu korisnici obično pokreću ograničene račune budući da imaju kreiran administratorski račun i najmanje jedan korisnički račun tijekom instalacije.U Windows Visti sve prijavljene sesije (čak i one od administratorskih korisnika) se pokreću sa standardnim korisničkim dozvolama, sprječavajući na taj način
Zlonamjerni programi
U praksi, izvješća zlonamjernih programa na sustavima temeljenim na Linuxu su vrlo rijetka.Jednom kad je zlonamjerni program prisutan na Windows sustavima,ponekad ga može biti
nevjerojatno teško pronaći i otkloniti.
Osnovne razlike
Programi dolaze iz poslova povratne kupnje, a ne CD-a ili web stranica
U Windows okruženju ako trebamo pronaći program za izvođenje određenog zadatka obično imamo Google za tu namjenu, te sami program instaliramo pomoću njegove vlastite instalacije.
S druge strane popularna Linux distribucija se udaljila od ove vrste instaliranja programa i zamijenila ga s konceptom "programskih spremišta". Kad želimo instalirat program jednostavno pokrenemo add/remove programski alat, potražimo program koji trebamo te ga instaliramo.
Ne prijavljujete se kao root
Uobičajena je praksa za korisniek Windows sustava da se prijavljuju kao sistem administratori
cijelo vrijeme. U Linuxu se administrator zove "root" i trebali bi koristiti "root" pristup samo onda kada nam je zaista potreban. Moderne distribucije i sučelja će vas pitati za root lozinku samo ako je potrebna
Nema registara
Linux ne koristi jednu bazu podataka konfiguracijskih mogućnosti, kao što to radi Windows s svojim registrima. Umjesto toga postoji mnogo pojedinačnih konfiguracijskih datoteka, obično u jednostavnom tekstualnom formatu, u koji se može uređivati ručno korištenjem uređivača teksta.
Pomoć je dostupna i to besplatno
Promjena na Linux može biti zabavna i obrazovna ali i frustrirajuče ako pronađemo nešto što neradi sasvim dobro ili kada nešto nemožemo shvatit.
Jedan od najboljih dijelova prelaska na Linux je da postoji veliki broj ljudi koju su to već prošli i bili u istom položaju te nam rado nude svoju pomoč
Diskovi nemaju slova, nego samo točke montiranja, jer u Linuxu imamo jedan datotečni sustav koji počinje s
root („/“ ili „slash“) i sve se nalazi ispod njega.
Na linuxu na datotečnim sustavima nisu dodjeljenja slova kao u Windowsu. Umjesto toga postoji samo jedan root datotečni sustav kojemu je putanja " / ".
Analizator diska pokazuje iskorištenost datotečnog sustava, dok
Layout Linux montira nove pogone u mape unutar root datotečnog sustava.