Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MITOVI, BIBLIJA SREDNJI VIJEK - Coggle Diagram
MITOVI, BIBLIJA SREDNJI VIJEK
mitovi o postanku svijeta
mitovi koji objašnjavaju zbivanja u prirodi i njene cikličke mijene
mitovi o herojima
GUSTAV SCHWAB
Najljepše priče klasične starine po prvi su put objavljene u Stuttgartu 1838-1840.
zbirka njemačkih priča za narod (Deutsche Volksbucher)
zbirka antičkih, grčkih priča - Najljepše priče klasične starine
G. Schwab želio je priče obrađene po raznim grčkim i rimskim izvorima, ili sačuvane samo kojekuda u ulomcima složiti u suvislu cjelinu
Zajedničko kod mitova i narodne predaje
Slični su im obrasci i način pripovijedanja
Pokušavaju riješiti zagonetke života i smrti uz pomoć natprirodnih bića.
Natprirodna stvarnost duboko je upletena u svagdan običnog čovjeka (folklor – fant. bića dvojne prirode, prevrtljiva, a legende - važnost određenog kraja i njegove sudbine)
Heroji epova i legendi
Epski junaci - srž akcije više se ne koncentrira u djelovanju bogova, već u djelovanju jednog heroja. Kulturni ili nacionalni junaci koji objedinjuju idealnu sliku čovjeka određenog vremena.
Epovi su izraz najviših moralnih vrijednosti nekog društva. Znanje o njima kazuje o razumijevanju neke kulture; uvodi u ono što je određeno doba smatralo značajnim i veličinom.
BIBLIJA I KRŠĆANSKA TRADICIJA
Uz narodnu predaju, kršćanska tradicija je drugi sljedeći izvor gdje se sačuvala mitologija. Uz veliku pomoć apokrifa. To su u kršćanskoj kanonizaciji Svetoga Pisma nepriznate interpretacije svetopisamskih tekstova.
U srednjem vijeku su nastala mnoga apokrifna evanđelja, koja neosporno pripadaju legendi. Najčešći su apokrifi bili životopisi mučenika i drugih svetaca, koji su nastajali od ranog srednjeg vijeka sve do renesanse.
Djela Andrije i Matije u gradu ljudoždera
Hodanje Bogorodice po mukama
Dundulovo viđenje pakla u Petrisovu zborniku 1468.
Kanonizacija
Kanon SZ - do kraja 1. st.n.e. sinagoga nije utvrdila kanon ili potpuni popis knjiga SZ. Rana se crkva pridržavala Septuaginte, grčke verzije Staroga zavjeta.
U 4. i 5. st. sveti Jeronim preveo Bibliju na lat. j. koristeći se hebrejskim tekstom, a knjige iz Septuaginte (ispuštene iz konačne verz. hebrejske Bib.) prihvatile su rimokatolička crkva i istočne pravoslavne crkve, iako su ih reformatorske crkve smatrale apokrifnima.
Kanon NZ- do sredine 2. st. priznata četiri ev. i poslanica sv. Pavla. Poslanica Hebrejima, Otkrivenje svetog Ivana, te ostale knjige uključene tijekom 4. i 5. st.
Kršćanstvo se tijekom dugih stoljeća prožimalo s NARODNIM FOLKLOROM
Paralelno s kršćanstvom i dalje je postojalo mnoštvo TIPOVA RELIGIOZNOSTI:
sunčani kultovi, astralne mitologije (vjerovanja u Mjesec, Sunce, zvijezde), preznovjerja, popularne religije, „niska“ mitologija poput čaranja, uroka, vilenjaštva, …
Važne vjerske knjige uz Bibliju
Talmud - opsežan zbornik židovske usmene predaje pretežno posvećene interpretacijama Starog zavjeta, nastao od 6. st. pr. Krista do 2. st. pr.Krista.
Kuran-vjerski, moralni i društveni kodeks islama
Tora-1. ime što ga Židovi daju Mojsijevim zakonima, prvih pet knjiga Biblije, Staroga zavjeta; Petoknjižje
svitak na kojem je Petoknjižje rukom napisano, obredni predmet u sinagogi;
Od kuda su djeca saznavala o svijetu i njegovim čudima do pojave dječje književnosti?
Iz usmene književnosti: mitova, legendi, saga, bajki, pripovijetki, šala, anegdota, narodne poezije
iz epova staroga doba i srednjovjekovlja
iz kršćanske tradicije, koja je uključivala i kanonske knjige i one izvan kanona
iz viteških romanci i svjetovnih romana
iz djela poput Don Quijotea Miguela de Cervantesa Saavedre, poučne prosvjetiteljske literature 17. stoljeća u koju se uklapa i Perrault, te nekih proslavljenih djela namijenjenima odrasloj čitateljskoj publici (basne)