Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
NAGONSKA I SMISLENA ORIJENTACIJA (2. modul) - Coggle Diagram
NAGONSKA I SMISLENA ORIJENTACIJA (2. modul)
razlika psihoterapije i logoterapije
psihoterapija - osvijestiti u čovjeku duševno
staje pred pitanjem smisla
logoterapija - osvijestiti duhovno
pritom dovesti u svijest odgovornost kao osnovu ljudske egzistencije
odgovornost prema nekom smislu
nadilazi psihoterapiju, ulazi u filozofiju
ne proglašava se nekompetentnom za egzistencijalna pitanja nego na njih nudi odgovore
uloga logoterapeuta: pokazati da u životu postoji bezuvjetan smisao, bez obzira na sve uvjetovanosti i vanjske okolnosti
više nalik oftalmologu nego slikaru (slikar-svijet kakav on vidi, oftalmolog-da vidimo svijet kakav on jest)
širenje i povećavanje vidnog polja kako bi bio svjesniji, a vidokrug smisla vidljiviji
razlika između noogene neuroze i noogene depresije
neurotska oboljenja utemeljena u frustriranoj volji za smislom, nekom duhovnom problemu, konfliktu savjesti, egzistencijalnoj krizi
nedostatak "temelja za biti sretan" - primarna težnja za smislom se iskrivi u volju za uživanjem koja postaje predmet hiperintencije i hiperrefleksije, što onemogućava uživanje
#
egzistencijalna frustracija: gubitak vrijednosti prema kojima čovjek usmjerava život
#
kad se toj frustraciji pridruže tjelesni i psihički simptomi: noognea neuroza
u slučaju simptoma depresije - noogena depresija
#
noogena neuroza
korijen u anticipacijskoj anksioznosti, hiperintenciji i hiperrefleksiji
liječi se tehnikom paradoksalne intencije (kratka želja protiv anticipacijske anksioznosti, derefleksija protiv hiperrefleksije i hiperintencije)
prati ju duševni nemir; besmisleno, besciljno, neosmišljeno, prazno stanje; ubitačna duševna praznina; narušavanje obiteljskih, društvenih i poslovnih obveza
poremećaj kojemu je prvotni uzrok u egzistencijalnoj frustraciji koja se manifestira na način nekog psihičkog poremećaja
bolesti koje potječu 'iz duha', a ne bolesti 'unutar duha'; nije bolest suha, već bolest čovjeka u njegovom jedinstvu i cjelovitosti
noogena depresija
uzrok-egzistencijalni vakuum u obliku dosade i ravnodušnosti
liječi se nalaženjem smisla koz tri vrijednosne kategorije
egzistencijalna frustracija koja se manifestira u obliku depresije
simptomi depresije čije polazište nije u psihičkom (kognitivnom ili emotivnom), već svoje polazište ima u duhovnom
prezentsko življenje
stav prema životu koji drži da se može odreći svake usmjerenosti
ponašanje koje se ne temelji na prošlosti niti je okrenuto budućnosti, nego se odnosi na čistu bespovijesnu sadašnjost
neurotski bijeg u esteticizam
normalan čovjek se na taj način može povremeno rasterećivati od katkad prevelikog pritiska odgovornosti, no samo u određenim trenucima i određenom stupnju
nedjeljna neuroza
depresivnost pri susretu s prazninom, pustoši i besadržajnošću vlastitog života nakon cjelotjednog napornog rada
manifestacije egzistencijalnog vakuuma
#
#
nestaju nakon uvođenja smislenog sadržaja u život
vrsta depresije koja pogađa ljude kad postanu svjesni nepostojanja sadržaja u njihovu životu kad se završi strka užurbanog tjedna i kad praznina u njima postane vidljiva
neuroza nezaposlenosti
kad su ljudi nezaposleni, osjećaju se beskorisno i zbog toga osjećaju kao da njihov život nema smisla
taj osjećaj besmislenosti izaziva depresiju
ljudi ne trebaju samo novac od kojeg bi živjeli, nego i nešto za što bi živjeli - nešto što daje smisao njihovom životu
zlatni rez i nadsmisao
manji dio se odnosi prema većem kao veći dio prema cjelini
mogućnost smisla ljudske patnje u ultrahumanoj dimenziiji
dimenziji iznad ljudske kao što je ljudska iznad životinjske
ne možemo isključiti postojanje dimenzije nedohvatljive ljudskom razumu u kojoj naša patnja dobiva konačni smisao, u kojoj Nad-smisao osmišljava ljudsku patnju
postojanje u prošlosti je najsigurniji oblik postojanja
sve ostvarene mogućnosti u životu i sav ispunjen smisao ostaje pohranjen u prošlosti, ništa nije izgubljeno i ništa se ne može poništiti
iako u budućnosti postoje mogućnosti koje se mogu, a ne moraju ostvariti, u prošlosti je stvarnost - učinjenih djela, proživljene ljubavi, propaćenih patnji
načelo ugode je neodrživo
čovjekova primarna težnja i krajnji cilj je postizanje ugode
ne uviđa intencionalni karakter svake psihičke aktivnosti
u stvarnosti ugoda nije cilj nego posljedica ispunjenja naših težnji
razlika između radosti i ugode
radost može dati smisao životu, ali jedino ako sama ima smisla
možemo ju postići u obavljanju vrijednospoznajnih čina, namjeravanih čina poimanja vrednota
ona uvijek intendira neki predmet - smisao se nalazi izvan nje same
radost je intencionalan osjećaj, a ugoda neintencionalan
ugoda-čovjek u "prezentskom življenju"
"visinska" i "dubinska" psihologija
dubinska psihologija
Freudova i Adlerova psihologija koja traži uzroke neuroze u čovjekovoj dubini i svode čovjeka na primarne težnje-princip užitka i volja za moći
demaskiranje - obezvređivanje svih vrijednosti
princip homeostaze
cilj postojanja je zadovoljenje vlastitih potreba - zadovoljenje samog sebe
visinska psihologija
uzima u obzir čovjekove visine - nastojanja onkraj principa užitka i volje za moći
obuhvaća volju za smislom
uključuje područje duhovnog
svekoliko ljudsko postojanje smjera preko sama sebe, uvijek smjera prema nečemu ili nekomu što nije ono samo
usmjeren prema svijetu, smisao koji bi htio ispuniti ili osobu koju bi mogao ljubiti
SMISAO
konkretan smisao svake pojedine situacije u kojoj se konkretna osoba nalazi
pitanje koje život postavlja mijenja se od časa do časa i od osobe do osobe
usporedba s gestalt pojmovima "aha" iskustva i otkrivanja lika na pozadini
na pozadini stvarnosti otkrivaju se mogućnosti u konkretnoj životnoj situaciji
bezuvjetna vjera u bezuvjetan smisao
sloboda za zauzimanje stava prema patnji
život je,
prema mogućnosti
, smislen do kraja*
dimenzija homo patiensa nije samo različita od dimenzije homo sapiensa već je i superiornija
homo sapiens: od neuspjeha do uspjeha (horizontalno)
uspjeh i neuspjeh u poslu ili ljubaavi
homo patiens: od ispunjenja do očaja (vertikalno)
mijenjajući sebe ispunjavamo najkreativniju od svih ljudskih mogućnosti, kroz sebenadilaženje i zaboravljanje na sebe
končani križ
generalizirane vrijednosti stava
izravno pomaganje bližnjega (gornji desni kvadrant-uspjeh i ispunjenje)
SREĆA
čovjek ne želi biti sretan sam po sebi, nego želi temelj samom stanju biti sretan
do neuroza koje imaju korijen u nedostatku "temelja za biti sretan" dolazi zbog pretjeranog priklanjanja samoj sreći, užitku
posljedica ispunjenja smisla i susreta s drugim ljudskim bićem
kad se iskrivi u izravnu težnju za srećom, postaje predmet hiperintencije i hiperrefleksije
čovjek se može svesti na volju za uživanjem i volju za moći
kopernikanski obrat
nismo mi ti koji mogu pitati o smislu života - život je taj koji postavlja pitanje - mi smo upitani
život je odgovaranje - odgovornost pred životom
značaj trpljenja
i dalje zauzimanje stava
noetički nesklad
učini se izbor cilja koji se odjednom unaprijed pokaže kao neizvediv
mora se dovesti u smislenu vezu
prilagoditi se