Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Domovinski Rat, image, image - Coggle Diagram
Domovinski Rat
ustavne promjene 1990
- srpnja 1990. - Sabor mijenja naziv Socialisticke Republike Hrvatske u Republika Hrvatska
petokraka zvijezda se mijenja s grbom od 25 crvenih i bijelih polja, a kasnije su mu dodani i grbovi 5 hrvatskih pokrajina
- prosinca 1990. - novi Ustav RH po kojemu je Hrvatska "nacionalna država hrvatskog naroda" i pripadnika naroda i manjina, kojima su jamcili ravnopravnost i demokratska i nacionalna prava 1990.
- SKH priznao pravo na osnivanje stranaka građana
- osnovane prve stranke - HSLS, HDZ, a HSS je obnovljen
-
pobljedio HDZ, na dijem čelu je Franjo Tudman
SKH - mijenja naziv u SDP (Socijaldemokratsku partiju) - vođenn Ivicom Račanom, gubi vlast
- svibnja 1990. - nastaje višestranačni Sabor
rferendum u svibnju 1991. - 93% hrvatskih građana za to da Hrvatska kao suverena država istupa iz Jugoslavije, odluku o konačnom raskidu državno-pravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ-a Sabor je donio 8. listopada 1991. godine
-
-
-
posljedice rata
civilna stradanja
Ukupan broj stanovnika Hrvatske (1991.) iznosio je 4.760.000. Procjenjuje se da je tijekom rata zemlju napustilo 260.000 ljudi. U ratu je stradalo 14.000 ljudi od čega 43,4% civila i 213 djece; 34.000 branitelja, 9.890 odraslih civila i 23.000 djece izgubilo je jednog ili oba roditelja.
389.433 civila raseljeno je unutar zemlje. Uništeno je više od 100.000 kuća. Srušene su bolnice, škole i mnoga postrojenja i farme. Ima ih 870.000
u mirovini, 260.000 bez posla, a samo 970.000 zaposlenih od kojih 80% kasne plaće (u usporedbi s 1.650.000 zaposlenika koji su redovito primali plaće prije rata.)
-
-
Ukupna ratna šteta se procjenjuje na 32,5 milijardi €
uzroci rata
-
-
Oživljeni su i tradicionalni nacionalistički mitovi te postavljeni zahtjevi za ujedinjenjem svih Srba u teritorijalnu cjelinu
-
bojišta
Istočnoslavonsko bojište
Beli Manastir, Osijek, Vinkovci i Vukovar
-
već od kraja kolovoza 1991. počinju napadaji na grad Vukovar, najveće urbano središte na području
Zapadnoslavonsko bojište
općina Novska, Nova Gradiška, Pakrac, Grubišno Polje i Daruvar te djelomice i općina Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega
-
Banovinsko bojište
obuhvaćalo je općine Hrvatsku Kostajnicu, Sisak, Petrinju, Glinu i Dvor
-
Dalekometnim napadima najviše su bili izloženi Sisak, Sunja i Komarevo, te pokupska naselja na lijevoj obali Kupe
Kordunsko bojište
Vrginmost, Vojnić, Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj
-
uspješno je obranjen, iako je bojišnica sve do 1995. ostala u predgrađu
Ličko bojište
Gračac, Korenica i Donji Lapac
početak travnja 1991. - sukob na Plitvicama, prve žrtve u Hrvatskoj
u listopadu su srpske snage spalile Lovinac i Sveti Rok, a u studenome Saborsko
-
Južnodalmatinsko bojište
Ploče, Metković i Dubrovnik
-
-
područje bilo izloženo napadima iz istočne Hercegovine, a potom i iz Crne Gore
-
-
-
Otvorena agresija na Hrvatsku završila je potpisivanjem primirja između JNA i hrvatskih snaga 2. I. 1992. u Sarajevu.
-
-
-
-
-
već u tijeku svibnja i lipnja 1992. oslobođeno je dubrovačko primorje od Ošlja do Mokošice te Župa dubrovačka
-
U siječnju 1993. hrvatske snage istodobno su oslobodile zadarsko zaleđe s Masleničkim ždrilom i dijelom Velebita te područje oko brane na Peručkom jezeru kraj Sinja
osobe
Slobodan Milošević
-
-
- ukinuo je autonomiju Kosova i postao predsjednik Srbije
-
od 1991. predvodio je agresiju na susjedne republike i izazvao konačni raspad Jugoslavije rat i masovne zločine nad civilnim stanovništvom
-
Ivica Račan, čelnik hrvatskih komunista
Franjo Tuđman
Veliko Trgovišće, 14. V. 1922 – Zagreb, 10. XII. 1999
vodio je politiku preustroja Jugoslavije u savez suverenih država ili mirnoga razlaza njezinih članica, a istodobno poticao jačanje obrambene sposobnosti Hrvatske i oblikovanje Hrvatske vojske
Kombinacijom stalnoga pregovaranja (i primirja) i povremene primjene vojne snage iscrpljivao je snagu JNA, izborio se za međunarodno priznanje Hrvatske i njezin prijam u UN (1992)
držao predavanja hrvatskim iseljenicima zauzimajući se za hrvatsku nacionalnu pomirbu i povezivanje domovine i dijaspore
-
-
-
Stjepan Mesić
-
- izabran je za saborskoga zastupnika
-
-
bio je predsjednik Zastupničkoga doma Sabora 1992–94., kada je smijenjen s dužnosti nakon razlaza s HDZ-om (zbog hrvatske politike prema BiH i dr.)
-
-
-
operacija "BLJESAK"
-
-
-
tijekom operacije srpsko je topništvo raketnim sustavima gađalo Zagreb Sisak Karlovac i Kutinu <-- osvetnički napadi, stradali civili
-
operacija "OLUJA"
-
-
-
-
-
najvažniji uspijeh - oslobađanje Knina (središta širenja srpske pobune) - 5. kolovoza 1995. danas se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
do 7.kolovoza oslobođena područja: Dalmacija, LIka, Kordun, Banovina te su stigli na granicu s BiH
-
mobilizirano više od 100,000 vojnih obveznika
-
-
-
-
-
-
