Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
:desktop_computer: Kronologija razvoja računala - Coggle Diagram
:desktop_computer:
Kronologija razvoja računala
RAČUNALO:- stroj koji se može programirati kako bi automatski izvršavao slijed aritmetičkih ili logičkih operacija.
RAČUNALA STARE ERE
ABAK
Abak je pomagalo pločastog oblika za lakše izvođenje računskih operacija. Prvotno se koristio u Aziji.
BROJAČ
Drevni uređaj za pomoć pri pamćenju koji se koristio za snimanje i dokumentiranje brojeva, količina i poruka.
RAČUNALA NOVE ERE
MEHANIČKA RAČUNALA
DIFERENCIJALNI STROJ: 1820-TE
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija.
ANALITIČKI MOTOR: 1837.
Analitički motor bio je predloženo mehaničko računalo opće namjene. Prvi put je opisan 1837. kao nasljednik Babbageovog diferencijskog stroja, koji je bio dizajn za jednostavniji mehanički kalkulator.
ARITMOMETAR: 1820.
Aritmometar bio je prvi digitalni mehanički kalkulator dovoljno jak i pouzdan da se može svakodnevno koristiti u uredskom okruženju. Ovaj kalkulator mogao bi izravno zbrajati i oduzimati dva broja i mogao bi učinkovito izvoditi duga množenja i dijeljenja koristeći pomični akumulator za rezultat.
ELEKTROMEHANIČKA RAČUNALA
Z2: 1940.
Z2 je bilo elektromehaničko digitalno računalo koje je dovršio Konrad Zuse. Moglo je pročitati 64 riječi s bušenih kartica. Fotografije i planovi za Z2 uništeni su u savezničkom bombardiranju tijekom Drugog svjetskog rata.
ATANASOFF-BERRY COMPUTER: 1942.
Atanasoff–Berryjevo računalo (ABC) bilo je prvo automatsko elektroničko digitalno računalo. Građen je od vakuumskih cijevi, umjesto kotača, čegrtaljki, mehaničkih prekidača ili telefonskih releja. Među povjesničarima računalne tehnologije raspravlja se o korisnosti ABC-a, jer nije bio programibilan.
MODERNA RAČUNALA
Princip modernog računala predložio je Alan Turing u svom temeljnom radu iz 1936.
Turing je predložio jednostavan uređaj koji je nazvao "Univerzalni računalni stroj" i koji je sada poznat kao univerzalni Turingov stroj. Dokazao je da je takav stroj sposoban izračunati sve što je izračunljivo izvršavanjem instrukcija (programa) pohranjenih na traci, omogućujući stroju programibilnost
POSTOJI 5 GENERACIJA MODERNOG RAČUNALA
3. GENERACIJA
Od 1960-ih do 1970-ih. Sagrađeni su od integriranih krugova. Manji su, brži i jeftiniji od prošlih generacija
4. GENERACIJA
Od 1970-ih do sada. U izradi se koriste mikročipovi i VLSI tehnologije. Programski jezici uključuju Javu, C++ i slične. Brži, precizniji i jeftiniji nego prošle generacije.
2. GENERACIJA
Od 1950-ih do 1960-ih. Sagrađeni od tranzistora. Koristi manje struje, sporije se zagrijava te je manji i brži u odnosu na 1. generaciju
5. GENERACIJA
Od sada i za budućnost. Koristi se umjetna inteligencija i ULSI tehnologija. Brži, koriste manje struje i manje zagrijavaju.
1. GENERACIJA
Od 1940-ih do 1950-ih. Spori, veliki, teški. Radili se uz pomoć vakuumskih cijevi. Programirali se u računalnom jeziku.
