Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Kronologija razvoja računala - Coggle Diagram
Kronologija razvoja računala
ABAKUS
izunmili kinezi
obavljao osnovne matematičke operacije
LOGARITAMSKO RAČUNALO
1617.
preteća kalkulatora
MEHANIČKA RAČUNALA
Wilhelm Schickard
prvi mehanički kalkulator koji radi osnovne operacije
Blaise Pascal - Pascaline
mana- nepreciznost izračuna
Gottfried Wilhelm Leibniz
Leibnizov kalkulator, sličan Pascalini
Bušene kartice
Joseph Marie Jacquard
prva popularna kartica za pohranu
Analitički stroj
ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje.
ELEKTROMEHANIČKI STROJEVI
Herman Hollerith - sortirni stroj
naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica
Konard Zuse - prvi programibilni kalkulator
radi na principu binarne algebre
Howard Aiken - Mark I
prvo elektromehaničko računalo. težilo 5 tona
Alan Turing - Colossus
služio za dešifriranje njemačkih poruka
prvi puta se upotrebljavaju elektronske cijevi
John von Neumann
Von Neumannova arhitekrura računala
Svako računalo prihvaća podatke, obrađuje ih pomoću procesora te ih prikazuje nazad korisniku. Ti podatci se pohranjuju u memoriji računala za vrijeme obrade.
ELEKTRONIČKA RAČUNALA
ENIAC
Temeljilo se na elektroničkim cijevima i moglo je rješavati razne zadatke. Mana mu je bila jer je trošio puno struje i imao malu memoriju-
GENERACIJE RAČUNALNIH SUSTAVA
Prva generacija, 1951- 1958
Temeljni element za pokretanje računala su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu binarnim jezikom. Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad.
Druga generacija, 1959 - 1963
Računalni sustavi se temelje na tranzistorima. Za pohranu podataka koriste se magnetski diskovi i vrpce. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja.
Treća generacija, 1964. - 1970
Koristi se više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa.
Četvrta generacija, 1971. - 1990.
U ovoj generaciji nastaju čipovi. Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
Peta generacija, 1990 - danas
Generacija računala koja i danas traje. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija, lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala. Razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.
MODERNIJE DOBA
Microsoft
Bill Gates i Paul Allen - 1975.
Tvrtka apple
Steve Wozniak i Steve Jobs - 1975.
Apple II
prvo komercijalno računalo
windows operativni sustav
ima grafičko sučelje za rad s računalom