Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Od tehnološke do digitalne revolucije - Coggle Diagram
Od tehnološke do digitalne revolucije
Znanost i tehnologija u 20. stoljeću
Projekt
Manhattan
konstruiranje atomske bombe
Julius Robert Oppenheimer
- otac atomske bombe
nuklearni reaktori za proizvodnju električne energije
nuklearna elektrana
Krško
nuklearne katastrofe
Černobil
(SSSR, 1986.)
Fukushima
(Japan, 2011.)
Otok tri milje
(SAD, 1979.)
svemirska utrka
Konstantin Eduardovič Ciolkovski
- otac svemirskog leta
prvi proračuni kojima se dokazala mogućnsot putovanja u svemir
razvoj raketa i raketnih tehnologija
ideja konstruiranja umjetnih satelitskih postaja koje bi kružile oko Zemlje
pioniri raketne tehnologije -
Hermann Julius Oberth
i
Wernher von Braun
prvi dalekometni projektil na svijetu - njemačka raketa
V-2
SSSR
1961.
- prvi čovjek u svemiru
Jurij Aleksejevič Gagarin
Sputnik 1
- prvi umjetni satelit lansiran u Zemljinu orbitu (1957.)
SAD
NASA
program
Apollo
1969.
- prvi ljudi na Mjesecu
Neil Alden Armstrong
Utjecaj znanstvenog i tehnološkog napretka na svakodnevni život u 20. i 21. stoljeću
informatička revolucija
prvo računalo
ENIAC
(SAD, 1946.)
automatizacija strojeva, razvoj umjetne inteligencije, uporaba satelita u komunikaciji
internet
world wide web
Tim Berners Lee
(1989.)
informatičke korporacije
Intel
- mikroprocesor
Apple Inc.
- osobno računalo Apple 1
IBM
- PC
Microsoft
- Bill Gates i Paul Allen
utjecaj razvoja medicine, biologije i kemije na svakodnevni život
otkriće stukture DNA
(1953.)
James Watson i Francis Crick
prvo uspješno izvedeno kloniranje
presađivanje organa i otkriće brojnih lijekova
razvoj bioetike
globalizacija
ubrzani gospodarski razvoj
protuglobalistički pokret
Svjetska trgovinska organizacija
Umjetnost, kultura i sport u 20. i 21. stoljeću
književno stvaralaštvo
moderna
avangarda
Miroslav Krleža, Tin Ujević, Antun Branko Šimić, August Cesarec
socijalno angažirana književnost
Milan Begović i Miroslav Krleža
Ivan Meštrović
Zdenac života i Dom hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu
Grgur Ninski u Splitu
Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu
spaljivanje knjiga
filmska umjetnost
Louis i Auguste Lumiere
(1895.)
Hollywood
Oscar
(1929.)
umjetnost otpora
sport
nogomet
najvažnija sporedna stvar na svijetu
1911.
u
Pragu
-
Hajduk
u
Zagrebu
-
Građanski
svjetska bronca 1998. u Francuskoj
svjetsko srebro 2018. u Rusiji
svjetska bronca 2022. u Kataru
Olipmijske igre
Pierre de Coubertin
antički običaj održavanja olimpijskog natjecanja svake četiri godine
Atena, 1896.
ljetne Olimpijske igre
od
1924.
-
zimske Olimpijske igre
bojkotiranje Olimpijskih igara u Moskvi 1980.
zapadne države
bojkotiranje Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984.
države sovjetskog bloka
Milan Neralić - bronca u mačevanju sabljom za Austro-Ugarsku (Pariz, 1900.)
Janica Kostelić
Povijest i kultura sjećanja u 20. i 21. stoljeću. Uloga institucija u očuvanju kulturne baštine
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
u Splitu
fra Lujo Marun
(1893.)
stalni postav otvoren je
1978.
trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata
Solin, 1976.
1979. - Branimirova godina
obilježavanje 1100. godišnjice priznanja Hrvatske
uspomene
Drugi svjetski rat
intenzivno obrađivani svi aspekti rata
svako sjećanje na poraženu stranu bilo je zabranjeno
Prvi svjetski rat
nisu podizani spomenici, nisu održavana groblja, muzeji nisu pokrivali taj aspekt rata
Domovinski rat
politika komemoracije je najsveobuhvatnija
uređena groblja i nadgrobni spomenici, specijalizirani muzeji i muzejski odjeli, brojna filmska i knjižna produkcija
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
(Zagreb, 2005.)
Memorijalni cenatr Domovinskog rata u Vukovaru
(2013.)
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
18.11.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5.8.
komemoriranje genocida
prvi genocid -
Osmansko Carstvo nad Armencima
tijekom Prvog svjetskog rata