KARAKTERIZACIJA LIKOVA
Minka
vanjski izgled
"Mjesečina pokaza mi cijelo joj lice. Zadrhtah. To ne bijahu cvatući obrazi mladosti. Od nosnica prema kraju usnica pružile se dvije crte, svjedočice zrelijih ljeta, usnice bijahu vehle, pod očima si vidio nagrešpanu kožicu; cijelo lice bijaše osuho, uvelo. Ne, to nije rascvala ružica - to je usidjelica koja doziva u pomoć mjesečinu da joj pozlati uvelo lice.", 27. str.
vehle usne
nagrešpana koža
osuho, uvelo lice
Malvina
vanjski izgled
"U vlastelina bila ljepušna jedinica, crnooka i zlatokosa, bujna i vesela, a pametna, van reda pametna. Umjela ona više jezika, umjela crtati, udarati u glasovir i više toga. Osobito rado govorila je franceski, pa je francesku knjigu i dobro poznavala. I Lovro bijaše tomu jeziku vrlo vješt. Nije dakle ni čudo, da su mladi svetac i crnooka plavka mnogo međ sobom čevrljali o cvijeću, o suncu, o glazbi, o Bérangeru i o koječem. Mladica bijaše živa, vrlo živa", 8. str.
crnooka
zlatokosa
prva idealistična Lovrina ljubav
siromašna
"Ljubeći vas strasno, skinuh crnu halju te iziđoh slobodan na svijet.", 15. str.
Lovro se želio oženiti njome samo zbog imovinske koristi - koje nije bilo
"Krila su mi slomljena, moji nekadanji sanci minuli, ali još sam čovjek ostao, ali sada me htjedoše ubiti. Groza me hvata. Ja pođoh k Minki, rastrgah vijenac svadbeni, bacih joj ga pred noge. Ona se plačući izvinjavala da su roditelji krivi, a ja ostavih kuću navijeke. Moj oče! Moj ubogi oče!", 31. str.
plemićka kći
bitan joj je društveni status
udala se za bogatog čovjeka
Lovro je bio zaljubljen u nju
ostavio se svećeništva zbog nje
"Poslije tih vedrih dana nastade u Lovrinoj duši noć, tamna noć, burna noć. Dugi hodnici sjeminišta zijevahu na nj kao otvorena ždrijela. Lovro se odbi od drugova. Bivao sve bljeđi. Stao moliti, moliti pritiskujući čelo na molitvenik. Al dim njegove žrtve ne vinuo se uz nebo, dim se gubio po tlih.", 8. str.
na što je Lovro bio šokiran
"Na prvi pojav Lovrin bila se Malvina stresla kao list o večernjem vjetru. Zatim obori oči i nakloni se dostojanstveno. Lovro problijedi na smrt i stajaše časak nijem", 14. str.
Lovrin otac
siromašan
ulagao sve u školovanje svog sina
sin ga je osramotio kada je odustao od svećenstva
"Tebe su odnekad krstili gospodinom. Budi tako. Popom nijesi htio biti. Zbilo se. Božja je volja. Učen si, pametan si, reče predsjednik. Mora da je istina. Kako si inače mogao učiti mu sina? Htio si u Beč. Ne dadu ti novaca. Na čast im novci. Ja ti velim, ti ćeš u Beč.", 21. str.
samo 2 godine
nedostatak novaca
dugovi
"Kod nas? Nećeš. Bez djela nema jela. A kod nas djela nema van plugom i motikom. - Neću da se hranim vašim znojem. Vratit ću se u grad. Naći ću pomoći. Ali bar za prvi čas dajte mi zakloništa. – Ne dam. Idi kud ti drago.", 11. str.
August
studirao s Lovrom u Pragu
opisuje Lovru kako ga je on shvatio
"Bijaše naoko cjepidlaka, satirik. Svijet ga je takvim i smatrao te ga se na neki način i bojao. Ja mu zavirih dublje u dušu. Uvidjeh da pod tim bodljivim, napola kavalirskim, napola neuglađenim likom gori plemenita, žarka duša, da pod tom priprostom puhovom kapom stoji velik um. Kad je govorio o svome životu, o svojim prevarenim nadama, bijaše mu glas mehak, žaloban, kanda mu je na srcu neiscjeliva rana.", 23. str.
u selu pripovijeda o Lovri
trebao je biti Lovrin kum
"- Ne nadajte se, gospodo moja, da ću vam dokazati pričicu, složenu po pravilima umjetnosti; ne mislite da ću dozivati u pomoć oštru dosjetljivost ili bujnu maštu. Nipošto. Što
vam evo kazujem, živa je i prosta istina", 4. str.
pripovijedač djela
"- bit će vjenčanje. Ti ćeš mi biti kum. Ne prigovorih ništa. Tko će i prigovarat u takvom slučaju?", 28. str.