Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA - Coggle Diagram
KATOLIČKA CRKVA I KRŠĆANSTVO U HRVATA
NA POČETCIMA
POKRŠTENJE HRVATA I ULAZAK U ZAJEDNICU KRŠĆANSKIH NARODA
lipnja 879. godine Ivan VIII. je priznao knezu Branimiru zemaljsku vlast Hrvatske
Branimir je s pismom dobio dužnost da mora obvezno štititi Crkvu i da mora širiti kršćanstvo.
Hrvati su prvi put došli na današnje prostore u sedmom stoljeću na poziv cara Heraklija i oni su mu pomogli u obradi od Avara.
Njih su predvodili petorica braće (Kluks, Hrvat, Muhlo, Kosjenac, Lobel) i dvije sestre (Tuga i Buga)
Naši predci su vjerovali u vukodlake, vampire, vile i duhovna ognjišta.
Osim toga, vjerovali su u više bogova. Vrhovni bog je bio Perun, bog dobra je bio Bjelobog, a bog zla Črnobog.
Pokrštavanje Hrvata započinje nakon što je uspostavljena Splitska nadbiskupija za vrijeme prvog splitskog nadbiskupa Ivana Renjanina.
Hrvati su prvi put dodirnuli Sveti Stolac 640. godine kada je papa Ivan IV. Dalmatinac poslao opata Martina u Dalmaciju i Istru kako bi učvrstio vjeru, otkupio kosti solinskih i istarskih mučenika i vratio ih u Rim.
papa je dao podići kapelu sv. Venancija unutar bazilike sv. Ivana Lateranskog u Rimu u kojoj je postavio relikvije.
Samo Pokrštenje je započelo dolaskom svećenika misionara iz Rima i Bizanta. Mnogi spomenici svjedoče o ranom pokrštenju, a najvažnija je krstionica kneza Višeslava.
KORIJENI KRŠĆANSTVA NA HRVATSKOM PROSTORU
U prošlosti u Hrvatskoj biskup Kvirin je svjedočio kako je bilo mnogih mučenika kršćanstva koji su se suprotstavljali progonima rimske državne vlasti
S time je dokazano da se kršćanstvo širilo prije nego što su Hrvati doselili.
MUČENIK - osoba mučena i ubijena zbog kršćanske vjere; svjedok vjere.
Primjer najpoznatijih mučenika su bili solinski biskup Dujam, biskup Irenej, sv. Anastazija-Stošija i sv. Mauro.
Kako se kršćanstvo širilo tako su vrlo rano nastale i mnoge biskupije, kao što su biskupije u Sisku, Vinkovcima, Osijeku, Sirmiji i Saloni.
Salona je bila toliko snažna da je 283. za rimskog papu odabran Solinjanin Kaja.
godine donesen je Milanski edikt. S Milanskim ediktom doneseno je da je Salona sjedište Dalmacije, a Sirmij je sjedište Panonije.
Redovništvo i sveti Jeronim su pomogli procvatu kršćanstva
ILIRI: - stari narod na područjima Hrvatske - poznato su bili stočari, a uz more gusari - stanovali su u špiljama, kamenim kućama u suhozidu i gradinama - žestoki i svadljivi - politeisti
DRUŠTVENI I VJERSKI ŽIVOT HRVATA
PREDZIĐE KRŠĆANSTVA
Kada su Turci osvojili velike dijelove Hrvatske, oni su ju pustošili. Oni su nakon BiH zauzeli veći dio današnje Hrvatske.
Posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević se nadao da će papa pomoći i on j uskaćivao je Turce i on je bio zarobljen i ubijen.
Kraljica Katarina Kosača je pobjegla U Rim gdje je umrla
Hrvatska je doživjela velike poraze, prvo 1493. kod Krbavskog polja, a onda 1526. na Mohačkom polju.
posljedna hrvatska tvrđava na jugu - Klis je pala, a branio ju je Petar Kružić.
1593, Bitka kod Siska je bila prva velika pobjeda za Hrvatsku i ta bitka je započela prekretnicu i naznačila je zaustavljanje Turaka u Europi
Mnogi su se odselili iz domovine i otišli su u Gradišću (Austrija), Moliseu (Italija) i okolici Bratislave.
Katolici su morali nositi crna odjela, nisu smjeli nositi oružje niti jahati konje.
U pomoć su došli bosanski franjevci sa svojim poglavarom fra Anđelom Zvizdovićem koji se poklonio sultanu Mehmedu II. i 1463. dobio dokument "ahdnamu" kojom se franjevcima dopušta vršenje svećeničke službe.
CRKVA PROMIČE ŠKOLSTVO, KULTURU I ZNANOST
Katolička Crkva je bila jako povezana sa školstvom, kulturom i znanošću
Benediktinci su pomogli u širenju pismenosti, znanosti i književnosti tako što su u sklopu samostana u Rižinicama otvorili prvu školu 852.
Nakon benediktinaca došli su mnogi ženski redovi (kao što su dominikanci, franjevci te pavlini)
Augustin Kažotić, dominikanac, je utemeljio u Zagrebu katedralnu školu i knjižnicu gdje je vodio računa o higijeni i zdravlju naroda.
Ističe se narodni pjesnik fra Andrija Kačić Miošić koji je ostavio četiri tiskane knjige , među kojima je najčitanija Razgovor ugodni naroda slovinskoga
Pavlini su otvarali gimnazije, najpoznatija među njima je ona u Lepoglavi koja je u XVII. stoljeću prerasla u sveučilište.
Istaknuti je pavlin Ivan Belostenec, autor hrvatskog rječnika Gazophylacium
U novom vijeku isusovci imaju veliku ulogu. Primjer je prva gimnazija osnovana u Hrvatskoj 1607., koja 1669. postaje sveučilište.
Poznati isusovci su Bartol Kašić, koji je izdao prvu gramatiku hrvatskoga jezika, i Ruđer Bošković, poznati matematičar, fizičar i astronom
KRŠĆANSTVO U HRVATA U SREDNJEM VIJEKU
Kršćanstvo je sad jako raširena u Hrvatskoj. Veliki doprinos u tome su bile bratovštine, tj. dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika. Laici su njegovali pobožnost i kulturne običaje i pružali socijalne zaštite. Pružali su članovima duhovnu sigurnost, pomoć u bolesti i utjehu, a oni su zahtijevali živu vjeru
Žene su također utjecale na vjerski život. Posebne uloge imale su kraljica Jelena i opatica Čika.
Opatica Čika je utemeljila je benediktinski samostan sv. Marije u Zadru, a kraljica Jelena je u Solinu sagradila crkvu sv. Marije i sv. Stjepana.
Moralna veličina kraljice Jelene se može pronaći na nadgrobnoj ploči, koju je pronašao don Frane Bulić 1898. godine.
Važne uloge imale su i brojne biskupije u vjerskom i društvenom razvoju
Odlukom Drugoga splitskog crkvenog sabora Splitska nadbiskupija je dobila važnu ulogu
osnovana je Zagrebačka biskupija pod upravom ugarskog kralja Ladislava koji ju je izuzeo ispod vlasti splitskoga nadbiskupa i on je podvrgnuo mađarskoj crkvenoj upravi
Osim u Hrvatskoj, vjerski život uključuje i kršćanstvo u srednjovjekovnoj Bosni.
Spominje se da je u 11. stoljeću osnovana prva bosanska biskupija, a u 13. stoljeću bosanski se biskup preselio u Šakovo
Crkva bosanska je bila za vrijeme bana Kulina pred papinim delegatom ispovjedila svoju katoličku pravovjernost i odanost rimskom prvosvećeniku
CRKVA ČUVA NACIONALNI IDENTITET
u XIX. stoljeću Crkva je bila glavni pokretač kulturnoga i nacionalnoga bušenja Hrvata.
Maksimilijan Vrhova je postavio temelje hrvatskog narodnog preporoda. On je bio protiv mađarizacije, želio je ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i on je uredio zagrebački park, koji se zove po njemu.
Ljudevit Gay je bio vođa hrvatskog narodnog preporoda.
Bili su još istaknuti Janko Drašković, Pavao Štoos, don Mihovil Pavlinović, Juraj Haulik, Juraj Dobrila, Vatroslav Lisinski, biskup Strossmayer te franjevci Grgo Martić i Didak Buntić.
Pomoću Jelačića, kardinala Jurja Haulika i Hrvatskog sabora Crkva je proglasila samostalnost.
Zagrebačka biskupija se 1852. odvojila od mađarske Crkve i podigla nadbiskupije, a Zagreb je sada postao novo središte nove metropolije.
Katolička Crkva u BiH se obnovila uspostavljanjem Vrhbosanske crkvene pokrajine te prvi vrhbosanski nadbiskup je imenovan dr. Josip Stadler.
CRKVA U HRVATA U XX. STOLJEĆU I DANAS
Novi svjetonazori i Hrvatski katolički pokret
U Europi u vrijeme XIX. i XX. stoljeća se javljaju novi svjetonazori, a to su liberalizam i materijalizam.
LIBERALIZAM je proglasio vjeru privatnom, a kako je vjera bila u državi znanosti i školstva, ona nije imala veliku važnost.
U prigodi 1900. obljetnice Kristova rođenja, papa Lav XIII. je posvetio cijeli svijet Presvetom Srcu Isusovu te hrabri vjernike da izađu "iz sakristije".
Odgovor na to je bio katolički kongres u Zagrebu na kojem je bio poznati krčki biskup Antun Mahnić koji je prihvatio smjernice pape i on je pozvao katoličke laike na okupljanje u Hrvatski katolički pokret.
Taj pokret je okupljao đačke, studentske i omladinske organizacije. Cilj je bio u pokretu obraniti vjeru i Katoličku Crkvu, preobrazba javnoga života po katoličkim načelima te stvaranje kršćanske demokracije.
Mahnić je promicao preporodne ideje putem časopisa Hrvatska straža.
Putem tiska i obrazovanja kršćanske su se vrijednost širile u hrvatskom društvu, među brojnim udruženjima ističu se akademski klub Domagoj i Hrvatski orlovski savez.
Jaki utjecaj na životno opredjeljenje Ivana Merza je imao Hrvatski katolički pokret
Rođene su mnoge izgrađene kršćanske ličnosti koje su ostavile neustrašiva svjedočanstva vjere i ljubavi za Crkvu i za Krista.
BLAŽENI ALOJZIJE STEPINAC
Rođen je u Brezariću, župi Krašić, 8. svibnja 1898. Roditelji su mu bili Josip i Barbara r. Penić. Školovao se u UŠ u Krašiću, Gimnaziji u Zagrebu, Školi za pričuvne časnike u Rijeci i dr.
Bio je na talijanskom bojištu 1917. - 1918.
Pet godina je bio u zatvoru u Lepoglavi (1946. - 1951.)
od 1951. do smrti 10. veljače 1960. bio je zatočen u Krašiću.
Alojzije je imao mnoge dobre vrline u najgorim vremenima Crkve i Hrvatske kao što su:
Alojzije je vodio pastirsku brigu o životu vjernika
potaknuo je osnivanje Caritasa
sačuvao je mnoge nevine u vrijeme rata
hrabro je dizao glas u obrani svih progonjenih
poštivao je svakoga, bez obzira na rasu, narodnost, vjeru, spol i dob
ostao je vjeran Petrovoj Crkvi
oprostio je svojim progoniteljma
Blaženim je proglašen 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici kada ga je papa Ivan Pavao II. nazvao "najsvjetlijim likom Crkve Božje u Hrvata"
STRAHOTE SVJETSKIH RATOVA I NOVIH IDEOLOGIJA
U Kraljevini Jugoslaviji Katolička Crkva je bila u lošem položaju. Katolici nisu smjeli raditi i napredovati u državnim službama, država je više puta ukidala školske i izvanškolske organizacije katoličke mladeži, a u školama se govorilo protiv Katoličke Crkve i njezinoga učenja i zabranjene su biskupske poslanice vjernicima
Najgori trenutci za Katoličku Crkvu bili su u vrijeme Drugog svjetskog rata (1941. - 1945.) kada u novoj jugoslavenskoj državi komunisti dolaze na vlast.
Pod komunističkom vlašću obilježeno je vrijeme rata i poraća. Mnoga katolička svećenstva su ubijena i ubijeni su svi neistomišljenici režima. Zabranjen je katolički tisak, vjeronauk izbačen iz škola, zatvarane su katoličke škole, nepriznati katolički brakovi, oduzeta je crkvena imovina, bili su križni putevi i mnoge grobnice.
Na čelu Crkve bio je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Pod njegovim nadzorom Crvka je dijelila strašna stradanja i muke svojega naroda.
Crkva se spremala za 1941. proslaviti 1300. obljetnicu prve veze Hrvata sa Svetom Stolicom, ali nažalost zbog rata, nisu uspjeli proslaviti proslavu tog jubileja.
Kada je nastala NDH nadalo se konačnoj slobodi u državi, ali zbog utjecaja fašizma i nacizma te su želje spriječene.
Za vrijeme NDH biskupi su vodili brojne prosvjede kako bi zaštitili prava svih ljudi, tu je sudjelovao i Stepinac koji je osudio rasna, ideološka i politička progonstva.
Kada su komunisti došli na vlast počeli su medijsku kompanju protiv Crkve i protiv Stepinca koji je 17. svibnja 1945. uhićen. Čak je Tito ponudio Stepincu da stvore narodnu Crkvu neovisnoj o Svetoj Stolici, što je isti odbio.
Suđenje protiv Crkve se moglo primijetiti da je bilo namješteno gdje su izabrani lažno govorili protiv Crkve i nitko se nije mogao suprotstaviti. Neovisnost je Stepinac potvrdio 3. listopada 1946.
Mnogi svećenici koji su branili Katoličku Crkvu su izgubili živote, a svećenik koji se ističe po svojoj hrabrosti je
blaženi Miroslav
Bulešić
koji se zalagao za slobodu vjere i bio je protiv komunističke vlasti. Komunisti su imali oko na Miroslava sve do 1947. kada su upali u župnu crkvu u Buzetu kako bi spriječili podjelu sakramenta potvrde. Miroslav je branio Svetohranište, a nakon završetka krizme komunisti su ušli u župnu kuću i ubili ga.
KATOLIČKA CRKVA U HRVATA DANAS
U obnovi Crkve bio je povezan Ivan Pavao II. koji je sa svojim govorom nagovorio Koncil da pomognu u uspostavi boljih odnosa Crkve i komunističkih vlasti. To je bilo prekinuto početkom Domovinskog rata.
U njega su našli potporu Hrvati pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Sveta Stolica je bila među prvima proglasila novu hrvatsku državu što se također može zahvaliti Ivanu Pavlu II.
On je također pozvao sve narode da popišu svoje mučenike. a odgovor na to je bila izgradnja crkve hrvatskih mulenika u Udbini
svibnja 1993. Sveta Stolica je utemeljila Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK), a Katolička Crkva u RH je organizirana u četiri metropolijske zone (Zagreb, Split, Rijeka i Đakovo) sa šesnaest nad/biskupija i Vojnim ordinarijatom
GLAGOLJICA I STAROHRVATSKI JEZIK U BOGOSLUŽJU
Sve do Drugog vatikanskoga koncila samo su Hrvati smjeli slaviti misu na svojem jeziku.
Oni su također pisali pismom glagoljice liturgijske knjige.
Glagoljica je nastala kada su pozivom kneza Rastislava u Hrvatskoj došli dva Grka iz Soluna - Konstantin (Ćiril) i Metod.
Oni su preveli najvažnije dijelove Biblije i bogoslužne knjige na narodni jezik.
Protiv njih su se suprotstavili svećenici latinaši koji su ih optužili za krivovjerje. Na njihovoj strani su bili papa Hadrijan II. i papa Ivan VIII. koji je napisao pismo moravskom knezu Svatopluku.
Grgur Ninski je bio najpoznatiji branitelj hrvatskog jezika u bogoslužju
Kako je nastala glagoljica, ona će kasnije postati najpopularnije pismo u Hrvatskoj zbog koje će Hrvatska glagoljska književnost procvati.
U glagoljaškim tiskarama u Senju, Rijeci i Kosinju su izrađivani misali, evanđelistari i brevijari.
Prva tiskana knjiga, Misal po zakonu rimskog dvora (1483.), je pisana glagoljicom
Među najstarijim natpisima ističemo Plominski natpis, Valunsku ploču i Bašćansku ploču
Bašćanska ploča se ističe među jednim od najdragocjenijih hrvatskih spomenika koji je nastao oko 1100. godine. On svjedoči o daru kralja Zvonimira samostanu svete Lucije.
