HIGIJENA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA
Mikroorganizmi u mlijeku
Fermentirani mliječni proizvodi i starter kulture, probiotici i prebiotici
Visok aktivitet vode, pH vrijednost blizu neutralne i bogadstvo hranjivih tvari čine mlijeko izvarednom hranjivom podlogom
U proizvodnji i preradi mlijeka primjenjuje se visoki standardi higijene namirnica
Tri su izvora odgovorna za prisutnost mo unutrašnjost vimena, vanjska površina bradavice na vimenu u njihova neposredna okolnu te mužnja i pribor za mužnju
mlijeko je aseptički uzeto od zdrave krave normalno sadrži malo mo
Više CFU vrijednosti su pokazatelji mastitisa i upale tkiva vimena
inficirane krave se liječe antibioticima, inafekcijama izravno u vime
mlijeko takvih životinja se ne smije prodavati nekoliko tjedana nakon lječenja
vanjska strana vimena i njegova neposredna okolina mogu biti kontaminirani mo koji općenito obitavaju u oklini
kontaminacija sa staje i stajskog gnoja koja može biti izravno ljudskih patogena
ako se pranje i čišćenje često zanemaruje, može se stvoriti "mliječni kamen"
fermentacija mlijeka se provodi prevenstveno pomoću bakterija mliječne kiseline
nakupljanje mliječne kiseline u proizvodima njihova je prirodna zaštita, razlike u okusu i mirisu čitavog niza fermentiranih proizvoda nastaju zbog različitih produkata fermentacije
Mliječno kiselo vrenje
provode ga mliječno kisele bakterije
Prebiotici
probiotici su živi mikroorganizmi koji su primijenjeni u adekvativnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina
probiotičke vrste komplektivno inhibiraju stanje toksičnih supstitucija i rasta manje poželjnih vrsta natječuči se za prostor i hranu
dosadašnja znanstvena istraživanja upučuju da probiotici ne mogu zamjeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru
Prebiotici
nepovoljni sastojci tvari koji imaju povoljan učinak na domačina stimulirajući rast i aktivnost probiotika
Postbiotic
Za razliku od probiotika, koji predstavljaju žive kulture bakterija ili drugih mikroorganizama s povoljnim učinkom na zdravlje čovjeka, postbiotici su molekule koje nastaju kao rezultat metabolizma probiotika.
Postbiotici su najčešće enzimi, peptidi, organske kiseline, peptidoglikani, polisaharidi te proteini i vitamini
Odlikuje ih sadržaj različitih signalnih molekula koje mogu imati protuupalno, imunomodulatorno, antihipertenzivno, hipokolesterolemično, anti-proliferativno i antioksidacijsko djelovanje.
Imajući u vidu čimbenike koji nepovoljno utječu na crijevnu mikorofloru, a samim time i naše zdravlje, redoviti unos probiotika, prebiotika i postbiotika u preventivne svrhe pitanje je zdravog i dalekosežnog razmišljanja