Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
azija - Coggle Diagram
azija
Reljef
geološki stari postanak-sibirska platforma,dekan,arapski štit,srednjosibirsko visočje,sjeverokineski i južnokineski štit,kineska platforma
gorja bogata rudama- ural,altaj,sajasnko gorje
himalaje su nastale sudaranjem litosfernih ploča indijskog potkontinenta s euroazijom prije 70 milijuna godina
mlade planine ( od sredozemnog mora do malajskog poluotoka)-toros,kavkaz,elburs,hindukuš,pamir,karakorum,himalaja,tjenšan,kunlun i japanske alpe
visoravni nastale između planinskih lanaca- tibet,anatolija in iranska visoravan
mezopotamija-kolijevka kultura, smještena između rijeka eufrat i tigris.
Rijeke Ind,ganges i brahmaputra sse slijevaju u indijski ocean a uz njih su nastale nizine punjab,hindustan,bengal i asam.
između rijeka hang he(žuta) i chang jiang(modra) je nastala velika nizina(plodna i gospodarski važna)
mandžurska nizina na sjeveru u sungari
plodnost turanske nizine ovisi o rijekama amu-darje i sir-darje
površinom najveća nizina je zapadnosibirska a nalazi se uz rijeke ob,jenisej i irtiš, zbog vlažnosti i hladne klime rijetko je naseljena,prekrivena gustim šumama i nije pogodna za razvoj poljoprivrede.
najkontinent
Površina-44,3milijuna km2,29% kopnene površine Zemlje
Položaj-jako dobar jer je okružena s 14 država što je dobro za turizam i trgovinu
Smještaj-najveći dio na istočnoj i sjevernoj polutki. 3 toplinska pojasa: sjeverni hladni,umjereni i žarki. 11 vremenskih zona
Granice
eu gorje ural,rijeka ural,kaspijsko jezero,kavkaz,crno more,bospor i dardaneli
afrika-umjetno pokopan sueski kanal
australija-timorsko i arafursko more
sj, amerika- beringov prolaz i tihi ocean(po zimi se smrzne pa se moze prijeci)
obale su razvedene,prevladavaju siroki zaljevi,brojni poluotoci i otoci
poluotoci
Arapski
mala azija
indijski
indokina
malajski
korejski
Najveci otoci su sumatra i borneo-indonezijsko otočje....Japansko i Filipinsko otočje su veće otočne skupine.
morski prolazi služe za lakše povezivanje i skraćivanje morskih puteva- sueski kanal,
bab-al-mandab, hormuz
, beringov prolaz,
malajski prolaz
Morske luke: šangaj(kina),Singapur,Busan,Tokio
regije azije
Središnja- stepsko i pustinjsko područje, od istocnih obala kaspijskog jezera do tjenšana. Nalaze se nalazišta plina i nafte,poznata i po ugoju žitarica te kvalitetnog pamuka
sjeverna-nepovoljne klimatske uvjete te zbog toga rijetko naseljena.Prostor ruske federacije koji se sve češće proučava kao geopolitički prostor.
istočna-od tibeta na zapadu do obala i otoka tihog oceana na istoku.Najrazvijenija industrija u kojoj se gospodarski ističu kina,japan i Južna koreja
jugoistocna-razvijena poljoprivreda i turizam, najviše se uzgajaju riža i tropske kulture. Poluotoci indokina i malajski poluotok, otoci indonezija i filipini
južna-indijski poluotok,himalaja. Uzgoj pamuka i jute.Bilježi najbrži porast stanovništva, a gospodarstvo ovisi o uvozu nafte i vjetrovima monsunima
jugozapadna-prostor na kojem se miješaju utjecaji europe,azije i sjeverne afrike. Na gosp. razvoj utječu velike rezerve nafte i politički sukobi. Arapski poluotok,mezopotamija,obala crnog mora i kaspijskog jezera
monsunska azija
monsuni-sezonski vjetrovi koji nastaju kao posljedica neravnomjernog zagrijavanja kopna i mora, a njihovo značajno obilježje je pravilna promjena smjera puhanja tijekom godine.
ljetni monsuni-pušu s mora na kopno,obično nastaju između travnja i rujna. Donose topao i vlažan zrak te obilne padaline ppa su prostori uz velike rijeke često poplavljeni
zimski monsuni pušu s kopna na more, s hladnog sjevera prema moru donosi suh i hladan vjetar.Zbog himalaje koja služi kao reljefna prepreka izraženiji je nad istočnim nego na južnim djelovima konzinenta.