Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatski Matura 2026 - Coggle Diagram
Hrvatski Matura 2026
Esej
Miroslav Krleža –
Gospoda Glembajevi
Literatura
PDF:
https://gimnazijadg.wordpress.com/wp-content/uploads/2023/04/miroslav-krleza-gospoda-glembajevi.pdf
Audio Knjiga:
https://www.youtube.com/watch?v=VmH8EKPk8jg&t=1s
Kratki sadržaj:
https://www.youtube.com/watch?v=yhUVAtpCx2c
Uvod
Miroslav Krleža je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca 20. stoljeća. Drama Gospoda Glembajevi nastala je za vrijeme njegova stvaralaštva u drugom razdoblju hrvatske književnosti. Njegovo je najpoznatije dramsko djelo, koji uz dramu U agoniji i Lađa čini dramsku trilogiju o Glembajevima. U njoj prikazuje raspad bogate zagrebačke obitelji Glembaj koja iznutra trune unatoč vanjskom sjaju. Kroz prizmu obitelji Glembaj, Krleža kritizira društvene nejednakosti i moralnu ispraznost gospodstva.
Književno povijesni podatci
· drama pripada trećoj Krležinoj dramskoj fazi (realističke konverzacijske drame, nastala 1928.)
· razdoblje hrvatske književnosti od 1928. do 1952. – smirivanje avangarde i povratak realističkom shvaćanju
· psihološka drama (moderna građanska drama) – raskid s ranim ekspresionizmom
· socijalno-psihološka karakterizacija likova, kritika malograđanskog društva i obiteljskog nasljeđa
· tema propadanja plemićke obitelji kao alegorija društvene krize između dva rata
· Trojstvo drame
Ranko Marinković –
Kiklop
Literatura
Film:
https://www.youtube.com/playlist?list=PLaJBtgwIDxmLGObDfZZlDdENutPhFLOQ_
Kratki sadržaj:
https://www.youtube.com/watch?v=lLuI-cSDFEU
Uvod
Ranko Marinković jedan je od najvažnijih hrvatskih pisaca druge polovice 20. st., najpoznatiji po svojoj novelističkoj zbirci Ruke, drami Glorija i romanu Kiklop, koji je jedan od triju njegovih romana uz Zajedničku kupku i Never more. Kiklop je moderni egzistencijalistički roman objavljen u razdoblju druge moderne, ali najavljuje i postmodernistička obilježja. Radnja je smještena u zagrebačkoj predratnoj svakodnevici te prikazuje tjeskobu, otuđenost i paralizirajući strah intelektualca Melkiora Tresića koji nastoji pobjeći od mobilizacije.
Književno povijesni podatci
· roman pripada razdoblju druge moderne (1952. – 1969.), točnije egzistencijalističkom romanu
· obilježja modernoga romana: defabularizacija, introspekcija, unutarnji monolog, asocijativne veze, retrospekcija
· intertekstualnost – aluzije na Homerovu Odiseju (motiv Kiklopa), Shakespeareova Hamleta, Dostojevskog
· antijunak Melkior Tresić – paraliziran strahom, tipičan za modernu književnost
· tematizira se tjeskobna predratna atmosfera, otuđenost pojedinca i odnos pojedinca prema povijesti
· najavljuje i neka postmodernistička obilježja (citiranje, ironija prema tradiciji)
Johann Wolfgang Goethe –
Patnje mladog Werthera
Literatura
PDF:
https://www.gimnazija-sb.com/wp-content/uploads/2022/11/goethe_patnjemladogawerthera.pdf
Audio Knjiga:
https://www.youtube.com/watch?v=56JsBYQl_G4&list=PLcA2lV208NDwiZKxWge3J230_cIIfrDpQ&index=1
Kratki sadržaj:
https://www.youtube.com/watch?v=LSDHlGhf72Y
Uvod
J.W.Goethe stvarao je na prijelazu s 18. na 19.stoljeće i jedan je od najvažnijih njemačkih književnika. Roman Patnje mladog Werthera nastao je u prvoj fazi Goetheova stvaralaštva, u razdoblju predromantizma, za vrijeme pokreta Sturm und Drang, pokreta mladih genija, u kojem su naglašena emocionalna stanja, subjektivnost i slikoviti prikaz krajolika. epistolarna forma pridonosi čitateljskom dojmu o neposrednom uvidu u emocionalna stanja glavnog lika Werthera. Tema je neostvarena ljubav Werthera prema Lotti.
Književno povijesni podatci
· roman pripada njemačkom predromantizmu i pokretu Sturm und Drang („oluja i prodor“)
· obilježja: subjektivnost, osjećajnost, unutrašnji nemir, bunt protiv društvenih normi
· epistolarna forma (pisma u 1. licu) – neposredan uvid u emocionalna stanja junaka
· verterizam – mladenački idealizam koji završava tragično zbog sukoba ideala i stvarnosti
· tipična romantičarska tema „svjetske boli“ (Weltschmerz) i bijeg u prirodu
Vjenceslav Novak –
Posljednji Stipančići
Literatura
PDF:
https://www.gimnazija-sb.com/wp-content/uploads/2022/11/novak_posljednjistipancici.pdf
Audio Knjiga:
https://www.youtube.com/watch?v=fwQ0cXfi-TI
Kratki sadržaj:
https://www.youtube.com/watch?v=6SchzhMFjcs&t=412s
Uvod
Vjenceslav Novak jedan je od najvažnijih hrvatskih pisaca realizma, a zbog dotjeranosti realistične pripovjedne tehnike u svojim djelima nazivan je i „hrvatskim Balzacom", pripada regiji Hrvatskoga primorja. Osim romana Posljednji Stipančići napisao je i romane Dva svijeta, Pavao Šegota i Tito Dorčić. Roman Posljednji Stipančići bavi se društvenim i moralnim propadanjem patricijske obitelji u senjskoj sredini za vrijeme ilirskog pokreta.
Književno povijesni podatci
· roman pripada hrvatskom realizmu s kraja 19. stoljeća
· načelo istinitosti – vjerodostojan prikaz svakodnevnog života, kronološka fabula, objektivni pripovjedač u 3. licu
· socijalno-psihološka karakterizacija likova (utjecaj socijalnih okolnosti na psihu)
· tipična realistička tema: propadanje plemstva u doba ilirskog pokreta
· kritika patrijarhalnog odgoja i političkog konvertitstva; roman se naziva i „hrvatskim Balzacom“
Pedro Calderón de la Barca –
Život je san
Literatura
PDF:
https://www.scribd.com/doc/171002412/ZIVOT-JE-SAN-Pedro-Kalderon
Audio Knjiga:
https://www.youtube.com/watch?v=4slQ2ubvZcI
Kratki sadržaj:
https://www.youtube.com/watch?v=qY_wVLIzc88
Književno povijesni podatci
· djelo pripada španjolskom baroku (17. st.), razdoblju katoličke obnove i protureformacije
· barokna podvojenost između svjetovnog uživanja i straha od prolaznosti – tema života kao sna
· kićeni stil (gomilanje figura: metafora, antiteza, oksimoron, paradoks, hiperbola, alegorija)
· končet (concetto) – spajanje naizgled nespojivih pojmova radi isticanja pjesnikove domišljatosti
· filozofska drama o odnosu stvarnosti i privida, pojedinčevoj autonomiji i odlikama dobra vladara
Uvod
Pedro Calderón de la Barca je stvarao u doba 17. st. i on je najvažniji španjolski barokni dramatičar, napisao je 120 dramskih tekstova svjetovnoga i vjerskoga sadržaja, najpoznatije su njegove drame Život je san, Sudac zalamejski i Veliko kazalište svijeta. Njegova filozofska drama Život je san problematizira odnos stvarnosti i privida te pitanje može li pojedinac nadvladati vlastitu sudbinu i postati dobar vladar.
Francesco Petrarca –
izbor iz poezije
Gramatika
Promijenjive riječi
Glagolski oblici
Glagolska vremena
Sadašnjost
Prezent
Kako se tvori.
Glagolski pridjev radni
Primjeri
Gradiš ------- upoznajem...
Buduće
Futur prvi
Kako se tvori.
Infinitiv + nenaglašeni prezent pomoćnog glagola htjeti
Primjeri
Ćeš graditi / gradit ćeš ---- ću upoznati / upoznati ću...
Zapamti!
Kada se nenaglašeni prezent pomoćnog glagola htjeti nalazi nakon infinitiva infinitiv gubi slovo i.
Prošlost
Aorist
Kako se tvori.
Tvori se samo od glagola svršenog vida.
Primjeri
Sagradio ----- upoznah...
Nastavci
Osnova završava sa samoglasnikom
/
smo
/
ste
h
še
Osnova završava sa suglasnikom
oh
e
e
osmo
oste
oše
Imperfekt
Kako se tvori.
Tvori se samo od glagola nesvršenog vida.
Primjeri
Gradiše ------- čitasmo...
Nastavci
asmo
aste
aše
ahu
ah
aše
Perfekt
Kako se tvori.
Glagolski pridjev radni + nenaglašen prezent pomoćnog glagola biti
Primjeri
Gradio si --- upoznao sam...
Zapamti!
Postoji i krnji perfekt. To je perfekt bez pomoćnog glagola.
Pluskvamperfekt
Kako se tvori.
Glagolski pridjev radni + perfekt ili imperfekt pomoćnog glagola biti
Primjeri
Bio si gradio / bijaše gradio ---- bio sam upoznao / bijah upoznao...
Predbuduće
Futur drugi
Kako se tvori.
Svršeni prezent pomoćnog glagola biti + glagolski pridjev radni
Primjeri
Budeš gradio ---- budem upoznao...
Glagolski načini
Imperativ
Kako se tvori.
dodavanjem nastavaka ništa, i ili j
Primjeri
U mlijeko
stavite
šećer i sol te
zagrijte
. ----- Hodajmo. -----
Ne približavaj
se onome. ----
Neka napiše
zadaću...
Imperativ je zapovjedni glagolski način te se njime izriču:
Molbe
Poticaji
Savjeti
Zabrane
Upute
Zapovjedi
Zapamti
Imperativ nema prvu osobu jednine jer ne možemo naređivati sami sebi.
U trećoj osobi jednine ili množine ispred imperativa ide riječ neka.
Kondicional
Kondicional I.
Primjeri
Ana
bi imala
skladnu obitelj da živi kod petra. ----- Djeca
bi držala
ptice i mačke, ako im roditelji dopuste...
Kako se tvori.
Glagolski pridjev radni + aorist pomoćnog glagola biti
Kondicional II.
Kako se tvori.
Glagolski pridjev radni + kondicional I. pomoćnog glagola biti
Primjeri
Bio bih došao
na koncert da sam stigao. -----
Bili bismo svirali
da smo imali note.
Izriče
Molbu
Mogućnost
Želju
Imenice
Gramatička obilježja:
Broju
Padežu
Rodu
Singularija tantum
Imenice koje imaju samo jedninu.
Tu spadaje vlastite imenice i zbirne imenice
Pluralia tantum
Imenice koje imaju samo množinu.
Podjela imenica:
Vlastite
Opće
Gradivne
Zbirne
Ime za skup istih bića, stvari ili pojava
Pridjevi
Podjela
Opisni
Gradivni
Posvojni
Gramatička obilježja:
Broju
Rod, broj i padež se određuju pomoču imenice na koju se odnose.
Padežu
Rodu
Jesu li odeđeni ili neodređeni: ()
Neodređeni
Nema nastavak
Kakav?
Sufiksi:
ev
ljev
ov
in
Dio imenskog predikata
Određeni
Nastavak - i
Koji?
Sufiksi:
nji
šnji
ski
ći
ji
Dio vlastitog imena
Brojevi
Podjela
Glavni
Redni
Brojevne imenice
Imenice kojima je sastavni dio značenja broj.
Primjeri:
Petorica
Stotina
Trojica
Milijun
Zamjenice
Izjavne
Kakav
Čiji
Koji
Što
Tko
Zapamti!
Rečenica u kojoj se nalaze mora biti izjavna.
Kolik
Neodređene
Neodređene
Netko
Gdjegod
Štogod
Opće
Itko
koješta
Bilo tko
Niječne
Nitko
Nikakav
Ništa
Osobne
Oni
Ja
Vi
Ti
Mi
On/Ona/Ono
Povratna
Se
Sebe
Upitne
Kolik
Kakav
Čiji
Koji
Što
Tko
Zapamti!
Rečenica u kojoj se nalaze mora biti upitna.
Posvojne
Njihov
Moj
Vaš
Tvoj
Naš
Njegov
Pokazne
Ovaj
Onaj
Taj
Povratno-posvojne
Svoj
Svoje
Svoja
Padeži
Akuzativ
Koga? Što?
Vidim
Majko pazi na
dijete
.
Vokativ
Oj! Ej!
Nikola
, izađi vanka!
Dativ
Komu? Čemu?
Prilazim
Stojim nasuprot
školi
.
Lokativ
O Komu? O Čemu?
Govorim
Diječak je
u parku
.
Genitiv
Koga? Čega?
Nema
To je kocka
čokolade
.
Instrumental
S Kim? S Ćim?
Putujem
Družim se
s prijateljem
.
Nominativ
Tko? Što?
Je to
Ivan
ide u školu.
Rod
Ženski rod
Ova
Srednji rod
Ovo
Muški rod
Ovaj
Nepromijenjive riječi
Veznici
Riječi koje povezuju riječi, skupine riječi ili rečenice.
Primjeri:
te, ni, a, ali, nego, no, već, jer, ako, da...
Usklici
Koristimo ih za izraziti:
Osječaj
Doziv
Oponašanje zvukova iz prirode
Poticaj
Primjeri:
he, hura, jao, joj, oho, o...
Prijedlozi
Uvijek se prilažu imenicama.
Primjeri:
o, u, na, po, pri, prema...
Čestice
Same po sebi nemaju značenje, ali mogu promijeniti cijelu rečenicu.
Primjeri:
li, zar, da...
Prilozi
Uvijek se prilažu glagolima.
Mogu označavati:
Način
Kako?
Uzrok
Zbog čega?
Vrijeme
Kada?
Posljedicu
Zašto?
Mjesto
Kamo?
Označava cilj kretanja.
Kuda?
Označava put do cilja.
Gdje?
Označava mjesto.
Količinu
Koliko?
Književni rodovi
Epika
Obilježja
Likovi
Fabula
Prstenasta
Paralelna
Stepenasta
Naracija
Tema
Epska opširnost
Kompozicija
Prozni oblici:
Jednostavni
Basna
Poslovica
Bajka
Zagonetka
saga
Anegdota
Legenda
Vic
Mit
Složeni
Novela
Pripovijetka
Priča
Roman
Karakterizacija likova
Psihološka
Prikaz osječaja, raspoloženja, misli, stanja svijesti...
Etička
Moralne osobine
Njegovo poimanje dobra i zla, odnos prema društvenim pravilima i zakonima
Govorna
Načina izražavanja lika, upotreba: dijalekta, žargona, uzrečica...
Idejna
Odnosi se na stavove i ideje koje lik ima
Socijalna
Društveno podrijetlo i status, Staleška pripadnost, razina obrazovanja
Biološka
Odnosi se na nasljedne osobine koje su utjecale na razvoj lika
Fizička
Opis izgleda i odjeće
Lirsko-epske vrste
Romanca
Najčešća tema:
Ljubavna
Obilježja:
Ubrzan ritam
Vedar ton
Završetak obično sretan
Poema
Kompozicija se zasniva na razvoju određene fabule, ali se motivi povezuju na način lirske pjesme
Balada
Najčešća tema:
Pjeva o stradanjima i nesrečema
Obilježja:
Polagan ritam
Tužan ton
Završetak Tragično (smrću junaka)
Epika u stihu
epopeja
prikaz junaka koji se stavlja u službu naroda
epska pjesma
kraće djelo u stihovima epskog karaktera
ep
opsežno djelo u stihovima koje iznosi neki značajan povijesni događaj i ima razrađenu kompoziciju
Epske tehnike
invokacija
Zazivanje muza ili bogova
formulaičan način kazivanja
Pračenja "formule" zbog lakše usmene predaje
in medias res
Uključivanje izravno u radnju
retardacija
Usporavanje radnje
epizode
ponavljanje
digresija
Drama
Podjela
Komedija
Stupnjevi smiješnoga
Satira
Groteska
Humor
Podvrste
Intrige
zaplet se temelji na nesporazumu
Situacije
neočekivane situacije u kojima se nađe lik
Karaktera
ismijavaju se karakterne mane
Konverzacije
duhoviti razgovori i dosjetke
Tragedija
Karakteristike
Tragična krivnja
Brani svoje ciljeve i to ga vodi u propast
Tragični završetak
Plača vlastitim životom
Tragični junak
Strada zbog sukoba ideala
Uzvišen stil
Svečan, dostojanstven ton
Grčki tragičari
Sofoklo
Uvodi trećeg glumca
Euripid
Psihološki produbljeje likove, osobito ženske likove
Eshil
Uvodi drugog glumca
Drama u užem smislu
¢prikazuje ozbiljnu radnju, ali nema tragičan završetak
Kompozicija
Unutarnja
Činovi
Prizori
Scene
Vanjska
Vrhunac radnje
Peripetija
Preokret
Zaplet
Rasplet
Uvod
Aristotelovo trojstvo drame
vrijeme
Prepričava je jedna radnja u rasponu 3 dana na istoj lokaciji
radnja
mjesto
Ostale dramske vrste
Lakrdija
jeftina komika
Melodrama
glazbena drama, razvila se u baroku
Vodljiv
lagana komedija s popularnim melodijama
Pastorala
drama s temom iz pastirskoga života, razvila se u renesansi
Fraza
vulgarni humor, karikirani likovi
Diskurzivni književni rod
Književno-znanstvene vrste
Biografija
Autobiografija
Putopis
Dnevnik
Esej
Memoari
Publicističke vrste
Polemika
Feljton
Reportaža
Lirika
Obilježja:
Slikovitost
Kratkoća
Subjektivnost
Ritam
Podijela po temi:
Socijalne
Duhovno-religiozne
Ljubavne
Misaone ili refleksivne
Domoljubne
Anakreontske
pejzažne
Vrste pjesničkih slika:
Gustativna
Auditivna
Olfaktivna
Vizualna
Taktilna
Tradicionalni lirski oblici:
Epigram
kratka, satirična pjesma
Himna
pjesma posvećena nekomu ili nečemu vrijednom divljenja
Epitaf
nadgrobni natpis, prolaznost života
Oda
pjesma posvećena nekomu ili nečemu prema čemu se osjeća ljubav, privrženost, naklonost
Elegija
pjesma u kojoj se izražavaju tuga i žaljenje za nečim neostvarenim
Idila
Pjesma koja tematizira idiličan život u prirodi
Ditiramb
pjesma u kojoj se slavi priroda i život
Stilska sredstva:
Anafora
Ponavljanje riječi na početku uzastopnih stihova
Epifora
Ponavljanje riječi na kraju uzastopnih stihva
Onomatopeja
Oponašanje zvukova iz prirode
Simploka
Ponavljanje riječi na početku i kraju uzastopnih stihova
Aliteracija
Ponavljanje suglasnika
Anadiploza
Ponavljanje riječi s kraja jednog stiha na početak sljedećeg stiha
Asonanca
Ponavljanje samoglasnika
Inverzija
Obrnut redoslijed riječi ili dijelova rečenice
Asindenton
Nizanje riječi bez gramatičkog povezivanja
Polisideton
Gomilanje veznika
Elipsa
Izostavljanje riječi
Prebacivanjne
Prenošenje jedne riječi u sljedeći stih
Opkoračenje
Prenošenja dvije ili više riječi u sljedeći stih
Prijenos
Prenošenje rečenice iz strofe u strofu
Retoričko pitanje
Pitanje na koje se ne traži odgovor
Oksimoron
Ironija
Paradoks
Metafora
Antiteza
Metonimija
Poredba
Personifikacija
Gradacija
Alegorija
Litota
Simbol
Hiperbola
Epitet
Apostrofa
Eufemizam
Nema likove. Ima lirskog subjekta.
Osobito značajni stihovi
Dvanaesterac
12 slogova
Dvostruko rimovani dvanaesterac
pauza nakon 6. sloga
Judita
Deseterac
Lirski deseterac
Pauza (cenzura) nakon 5. sloga
Epski deseterac
Pauza (cenzura) nakon 4. sloga
10 slogova
Sonet
2 katrena i 2 tercine
talijanski ili Petrarkin sonet
3 katrena i 1 distih
elizabetanski ili Shakespearov sonet