Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
stvaralačka biografija Ivana Gundulića, izvori, De_Gondola, https://hr…
stvaralačka biografija Ivana Gundulića
obilježja
rođen 1589. u Dubrovniku
najvažniji hrvatski književnik baroknog razdoblja
velika ljubav prema gradu Dubrovniku
najpoznatiji po baroknim djelima
odražavaju teme prolaznosti života, kršćanske moralnosti i patrijarhalnih vrijednosti
duboka pobožnost, klasični ideali renesanse spojeni s baroknom osjetljivošću
stil obilježen baroknim ukrasima, simbolikom i retorikom
raskošni jezik, stilske figure
religioznost, domoljublje, sloboda
prvo radoblje stvaranja (1606.-1616.)
nastaju mladenačke drame
spominje ih u predgovoru "Pjesnima pokornima kralja Davida"
nesačuvane drame
Galatea
Posvetilište ljuveno
Čerera
Kleopatra
Adon
Koraljka od Šira
sačuvane drame
Dijana
potpuna, sačuvana u rukopisu
Armida
potpuno sačuvana u rukopisu, kratki dramski prizor ("Favoleta")
Prozerpina ugrabljena
drama u 3 čina s prologom, sačuvana u rukopisu
Arijadna
tragedija u 5 činova, poznata priča iz grčke legende
melodrame/ libretističke drame
mitološka tematika
radnja popračena plesom i glazbom
važna uloga: glazba, scenski pokret, dramski tekst
kor ima važnu ulogu
ispjevane osmercem, upotreba dvostruko rimovanog dvanaesterca
drugo razdoblje stvaranja (1616.-1620.)
protureformatorski period
Gundulić se naziva "Krstjanin spjevalac"
prvo objavljeno djelo -prepjevi sedam pokornih psalama Davidovih Pjesni pokorne kralja Davida
objavljena i pjesma "Od veličanstva Božjijeh"
godine tiskana religiozna poema "Suze sina razmetnoga"
posvetio stricu
tri plača
prema Evanđelju po Luki opjevava grešnog razmetnog sina
alegorijsko značenje - ocrtava ne marnost prema Bogu
treće razdoblje stvaranja (1622.-1638.)
nastaje djelo "U slavu Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane"
nastaje drama u stihu "Dubravka"
izvedena na dan Sv. Vlaha (najveći kazališni događaj)
pastoralna dramska vrsta, raširena u doba renesanse i baroka, elementi pastirske igre
radnja u pastoralnoj Dubravi
udaju se najljepši pastir i najljepša pastirica
epski elementi prepoznatljivi su u odabiru i oblikovanju fabule
stihovi o slobodi služili kao geslo hrvatskih nacionalnih ideologiji
izvodi se prilikom otvaranja dubrovačkih ljetnih igara
pisana u alegoriji, pisana različitim stihovima – petercem, osmercem i dvanaestercem
"Osman" posljednje nedovršeno djelo
opjevava sukob Poljaka i Turaka
ep u osmeračkim katrenima
govori o suvremenom svijetu
progovorio o pitanju legitimne i nelegitimne vlasti, o odnosu vladara i naroda
izvori
https://hr.izzi.digital/DOS/18107/18166.html
pristupljeno 16.12.2024.
https://www.enciklopedija.hr/clanak/gundulic-ivan
pristupljeno 16.12.2024.
https://www.youtube.com/watch?v=mNrgOnBsyhk&t=1s
pristupljeno 16.12.2024.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Gunduli%C4%87#/media/Datoteka:De_Gondola.jpg
https://images.app.goo.gl/vp4GKVtAh2K1fpyf9
https://images.app.goo.gl/B8DXHikAm9mwjNZVA
https://images.app.goo.gl/A3gKYLPnw54Jy9dT8
https://images.app.goo.gl/iHX9ZRJemRb4gBfo9
