Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Ranosrednjovjekovno hrvatsko društvo, image, image, image, image, image,…
Ranosrednjovjekovno hrvatsko društvo
Velikaši
Hrvatski vladari su tijekom 9. stoljeća nosili nazive dux ili comes što znači knez. Od 10. stoljeća vladari koristite titulu rex, što znači
kralj.
Političke prilike u Hrvatskoj ovisile su o odnosu između vladara i velikaških
obitelji.
Najpoznatije hrvatske velikaške obitelji bile su: Frankopani, Šubići,
Babonići i Kačići.
Vladari su velikašima dodjeljivali veće posjede, ali i
određene povlastice (oslobađanje od plaćanja poreza). Zbog toga je
kraljevska vlast sve više slabila, a velikaši su postajali samostalni
vladari svojih posjeda.
Velikaši su u nekim razdobljima imali jednaku ulogu kao i vladari. Bliskost sa vladarima i uloge na dvoru podižu im ugled u društvu.
Seljaštvo
Seljaštvo je u ranom srednjem vijeku činilo ogromnu većinu stanovništva.
Seosko stanovništvo dijelilo se na slobodno i neslobodno.
Manji dio seljaka bio je osobno
slobodan i živio je od obrade vlastitog zemljišta.
Najveći dio seljaka bili su neslobodni/zavisni, obrađivali su zemlju velikaša i Crkve.
Svoju slobodu seljaci su mogli izgubiti neplaćanja poreza državi i Crkvi kao i nemogućnosti otplate dugova.
Hrvatska vojska
Konstantin VII. Porfirogent
(Bizantski car, 10.st.)- pisao o organizaciji Hrvatske vojke. To je jedini detaljni opis
Konstatin VII. Profirogent navodi da je kršena Hrvatska postavljala
konjaštvo do 60 000, a sješaštvo do 100 000 i sagena
(veće lađe)
do 80 i kondura
(manje lađe)
do 100
Na sagenama imaju po
40 ljudi
, na kondurama po
20 ljudi,
a na manjim kondurama po
10 ljudi
Hrvatska je tada bila
značajna vojna sila
, koju su cijenili i u bizantskom carsrkom dvoru
Hrvatska posjeduje
konjaštvo, pješaštvo i monaricu
Vojne družine su se okupile prema potrebi
Svaki velikaš u slučaju ratnog sukoba dovodio određeni broj vojnika, koji su s velikašima činili vladarsku vojsku
žena
Žene visokog roda
su žene hrvatskih vladara ili drugih važnih osoba u hrvatskom društvu ranog srednjeg vijeka. Pratnja muževa ili drugih žena visokog društvenog položaja
Jako malo pisanih izvora o njima
Govori se samo o ženama visokog roda
Knez Branimir
- poveo svoju suprugu
Marušu
na hodočašće u Čedad (Italija)
Ne zna se ništa puno o utjecaju ženskih osoba u hrvatskom društvu
Nadgrobni spomenik kraljice Jelene
Neke žene su društveno aktivne u dobrotvorni rad
Jelena- majka siročadi i zaštitinica udovica
Redovnice u samostanima su se bavile
humanitarnim radom
Vladareve supruge su se brinule o
domaćinstvu u dvoru
Ratnici
Najbrojniji ratnici bili su u pješadiji.
Oprema i oružje dijelom su proizvedeni u franačkim radionicama što znači veliki utjecaj Franačke države na razvoj Hrvatske.
Izrađivala se je i luksuznija ratna oprema koju su si mogli priuštiti samo bogatiji slojevi.
Naoružani su bili dugim mačem, kopljem, lukom te strijelama, noseći okrugli štit i kacigu. Uz sve navedeno konjanici su imali i ostruge.
