Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
UGLJIK - Coggle Diagram
UGLJIK
kruženje ugljika
efekt staklenika
Efekt staklenika je prirodni proces u kojem se toplina zadržava u Zemljinoj atmosferi zbog određenih plinova koji apsorbiraju i emitiraju infracrvenu (toplinsku) energiju. Ovi plinovi, poznati kao staklenički plinovi, uključuju ugljični dioksid (CO₂), metan (CH₄), dušikov oksid (N₂O), ozon (O₃) i vodenu paru (H₂O). Proces je ključan za održavanje temperature na Zemlji pogodnom za život
-
Refleksija i apsorpcija: Zemljina površina apsorbira većinu ove energije i zagrijava se, a zatim emitira infracrveno zračenje (toplinu) natrag prema atmosferi
Apsorpcija topline: Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog infracrvenog zračenja, zadržavajući toplinu i vraćajući je prema Zemlji, čime se održava temperatura na površini
Ravnoteža: Bez efekta staklenika, Zemljina temperatura bila bi previše hladna da podrži život. Međutim, prekomjerne emisije stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti, poput sagorijevanja fosilnih goriva, mogu povećati efekt staklenika, uzrokujući globalno zagrijavanje
Kruženje ugljika je proces u kojem ugljik cirkulira kroz prirodu, uključujući atmosferu, biosferu, hidrosferu i geosferu
Fotosinteza: Biljke koriste CO₂ iz atmosfere za fotosintezu, stvarajući organske spojeve koji služe kao hrana za biljke, životinje i mikroorganizme
Atmosfera: Ugljik se u atmosferu oslobađa u obliku ugljičnog dioksida (CO₂) kroz procese poput sagorijevanja fosilnih goriva, disanja organizama i vulkanskih erupcija
Disanje i razgradnja: Tijekom disanja, životinje i mikroorganizmi vraćaju CO₂ natrag u atmosferu. Kada organizmi umru, mikroorganizmi razgrađuju njihove ostatke, oslobađajući ugljik u obliku CO₂
Geosfera: Ugljik može biti pohranjen u sedimentima i fosilnim gorivima (poput ugljena, nafte i plina), gdje se može ostati milijunima godina
Oceani: Ugljik se također razmjenjuje između atmosfere i oceana, gdje može biti pohranjen u obliku karbonata ili raztopljen kao CO₂
Elementarne tvari
grafit
Oblik ugljika, jedno od alotropnih stanja ugljika
Koristi se u olovkama, kao lubrikant, u baterijama, elektrodama i industriji čelika
Dobro provodi električnu struju, mekano i lako se lomi
Ekstrakcija može utjecati na okoliš, ali grafit je vrlo stabilan i reciklirajući materijal
dijamant
Oblik ugljika, jedno od alotropnih stanja ugljika
Koristi se u industriji (rezanje, bušenje), nakitu, i kao termalni vodič
Najtvrđi prirodni materijal, dobar vodič topline, ali loš vodič električne struje
Ekstrakcija dijamanata može imati ozbiljan utjecaj na okoliš i ljudska prava, posebno u "krvavim" dijamantima
fuleren
Oblik ugljika, molekule koje sadrže 60 ili više atoma ugljika
Koristi se u nanotehnologiji, elektronici, medicini (transport lijekova), i materijalima
Izvrsna stabilnost, dobar apsorber energije, može se koristiti za skladištenje vodika
Još se proučava, ali potencijalno može imati koristi u energetskoj učinkovitosti i zdravlju
amorfni ugljik
-
Koristi se u proizvodnji čelika, kao materijal za premazivanje, u filtraciji i u elektronici (npr. tankoslojni materijali)
Manje čvrst od dijamanta i grafita, ali otporan na trošenje, dobar električni izolator
Proizvodnja može imati utjecaj na okoliš, ali amorfni ugljik se često koristi u specifičnim industrijskim primjenama
Fosilna goriva
Nafta
Zagađenje i emisija CO₂ prilikom vađenja, transporta i sagorevanja
Koristi se za proizvodnju goriva (benzin, dizel, kerozin) i industrijske proizvode
-
ugljen
Koristi se za proizvodnju energije (električna energija, industrija)
Lignit, bitumenski ugljen, antracit
Zagađenje, emisija CO₂ i drugih štetnih plinova
pri sagorevanju
zemni plin
Koristi se za proizvodnju energije (grijanje, električna energija), industrijske procese i kao sirovina za kemijske proizvode
Manje zagađuje u odnosu na ugljen i naftu, ali još uvijek doprinosi emisiji CO₂ i metana
Fosilno gorivo, najčešće metan (CH₄), nastaje razgradnjom organskih materijala
Organska kemija
-
proučava strukturu, svojstva, reakcije i sintezu tih spojeva
poznati kao organski spojevi, čine osnovu života (npr. proteini, lipidi, ugljikohidrati, DNK)
spojevi
CO
Ugljikov monoksid, plin bez boje, mirisa i okusa
Koristi se u industriji (proizvodnja čelika, kemijska industrija), ali se također može stvoriti tijekom sagorijevanja goriva
Otrovan plin koji se lako apsorbira u krv, ometa prijenos kisika
-
CO2
Ugljikov dioksid, plin bez boje, mirisa i okusa
Koristi se u industriji (gaziranje pića, pakiranje hrane), u proizvodnji kemikalija i nastaje pri sagorijevanju fosilnih goriva
Neotrovan u malim koncentracijama, ali može izazvati gušenje u visokim koncentracijama
Glavni plin stakleničkog efekta, doprinosi globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama
H2CO3
Ugljična kiselina, nestabilna kiselina koja se stvara u vodenim otopinama CO₂
Nema široku industrijsku primjenu, ali je važna u biološkim procesima i kemijskim reakcijama, poput kiselinsko-baznih ravnoteža u organizmima
Nestabilna, brzo se razlaže na CO₂ i H₂O; prisutna u gaziranim pićima
Djeluje kao slaba kiselina, utječe na ravnotežu pH u vodi i organizmima