Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
REGULIRANJE SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA - Coggle Diagram
REGULIRANJE SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA
ČOVJEK
STANIČNA TEKUĆINA
- dio vode, s otopljenim različitim tvarima, unutar stanica
IZVANSTANIČNA TEKUĆINA
- jedan dio te tekućine se nalazi među stanicama, a drugi dio čine našu krv i limfu
ORGANI ZA ODSTRANJIVANJE OTPADNIH TVARI:
jetra - u njoj nastaju otpadne tvari (bilirubin koji nastaje razgradnjom hemoglobina i urea koja nastaje razgradnjom bjelančevina)
bubreg (urin)
probavni sustav (izmet, fekalije)
koža (znoj)
pluća (vodena para i ugljikov dioksid)
MOKRAĆNI SUSTAV
- glavna uloga reguliranje sastava tjelesnih tekućina, a sastoji se od:
dva bubrega
dva mokraćovoda
mokraćni mjehur
mokraćna cijev
MOKRAĆOVODI
- u njima se mokraća provodi do mokraćnog mjehura
MOKRAĆNI MJEHUR
- mišićni organ koji služi kao spremište mokraće
BUBREZI
smješteni leđno u slabinskom području, lijevo i desno od kralježnice
zaštićena su ovojnicom i obavijena slojem masnog tkiva koji ih učvršćuje i čuva toplinu
čovjek može živjeti s jednim bubregom
filtriraju krv te uklanjaju višak vode i mineralnih tvari, kao i otpadnih tvari iz krvi
MOKRAĆA
- suvišna voda i u njoj otopljene različite soli i urea
mijenja se i ovisi o tome što se unosi u organizam
uobičajeno je bistra i žućkasta
MOKRAĆNA CIJEV
- kroz nju izlazi mokraća iz tijela
ŽIVOTINJE
ŽIVOTINJE KOPNENIH STANIŠTA
- imaju višeslojnu kožu koja sprečava gubitak vode isparavanjem, dok vodozemci više ovise o vodi jer imaju tanku i sluzavu kožu (potrebna im je za disanje)
PTICE
- nemaju mokraćni mjehur u mokraćnom sustavu kako bi bile lakše
nastalu mokraćnu kiselinu u krutom obliku zajedno s izmetom izlučuju kroz nečisnicu (jedinstven otvor)
KUKCI (BESKRALJEŽNJACI)
nemaju bubrege i mokraćni sustav, ali imaju sustav različitih cjevčica
koje podsjećaju na dijelove bubrega u kojima se tjelesna tekućina filtrira i izdvajaju otpadne tvari
otpadne tvari se izlučuju iz sustava cjevčica u crijevo (pauk, stonoga), te zajedno s izmetom izlaze van iz tijela kroz crijevni otvor
drugi izlučuju otpadne tvari kroz otvor za izlučivanje npr. (kolutićavci - gujavice, kopneni mekušci - vinogradnjak)
SISAVCI
- organi za izlučivanje i njihove uloge su isti kao i kod čovjeka
ŽIVOTINJE VODENIH STANICA
- razvile su različite mehanizme za održavanje homeostaze (npr. osmoza, difuzija)
SLATKOVODNE RIBE
(npr. pastrva) regulaciju svojih tjelesnih tekućina su razvile tako da:
sadržavaju tjelesne tekućine s višom koncentracijom otopljenih soli nego što ih je u vodi u kojoj žive
procesom osmoze voda im neprestano ulazi u tijelo kroz škrge kako bi se koncentracije izjednačile
da bi održale stalan sastav svojih tjelesnih tekućina izbacuju višak vode iz tijela s pomoću razrijeđene mokraće koju stvara bubreg i izbacuje kroz mokraćni otvor na stražnjem dijelu tijela, pa tako iz tijela uz mokraću izbacuju i ostale otpadne tvari
zbog osmoze slatkovodne ribe nikada ne piju vodu, soli i druge tvari dobivaju iz hrane
MORSKE RIBE
sadržavaju nižu koncentraciju otopljenih soli u tjelesnim tekućinama
gube vodu osmozom
imaju mehanizam kojim mogu sadržavati vodu u tijelu i izbaciti višak soli
mokraćom izbacuju minimalnu količinu vode
piju morsku vodu i imaju razvijene mehanizme za izbacivanje višak soli
SPUŽVE I ŽARNJAC
I
nemaju organe za izlučivanje, ni dišni i optjecajni sustav
otpadne tvari uklanjaju difuzijom preko površine tijela
OSTALA ŽIVA BIĆA
BILJKE
- tekućinu reguliraju procesom transpiracije kroz puči (voda je prijenosno sredstvo)
ALGE i GLJIVE
- otpadne tvari izbacuju difuzijom preko stanične stijenke u okolišu
JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI
BAKTERIJE I ARHEJE
- stanične tekućine reguliraju procesima osmoze i difuzije kroz staničnu membranu
PAPUČICE, AMEBE I EUGLENE
organele sudjeluju u procesu regulacije staničnih tekućina
uz pomoć kontraktilne vakuole (stezljivi mjehurići) izbacuju se višak vode i otpadnih tvari
stezljivi mjehurići rade usklađeno
HOMEOSTAZA
- održavanje stalnih uvjeta u tijelu (temperatura tijela, krvni tlak, stalna opskrba tijela kisikom i dr.)
BOLESTI
LABORATORIJSKA ANALIZA MOKRAĆE I KRVI
prati se i analizira boja, izgled, miris, pH vrijednost, prisutnost tvari
analiza mokraće koristi se u dijagnostici bolesti i prilikom pregleda osoba
Prekomjerna količina bakterija uzrokuje:
upala mokraćne cijevi
upala mokraćnog mjehura
upala mokraćovoda
upala bubrega
Upale se liječe antibioticima, pijenjem više tekućine i utopljavanjem.
MOKRAĆA
je bistra i žuta. Bolno mokrenje najčešći je znak upala ili druge bolesti mokraćnog sustava. Po izgledu mokraće mogu se vidjeti simptomi različitih bolesti.
BUBREŽNI KAMENCI
uzrokuju probleme u mokraćnom sustavu
ultrazvukom se razbijaju u pijesak i uz pijenje veće količine tekućine s mokraćom izlaze iz tijela
UMJETNIM BUBREGOM
koriste se osobe čiji bubrezi ne funkcioniraju
hemodijaliza - izvantjelesno pročišćavanje krvi (dva do tri puta tjedno)
TRANSPLANTACIJA BUBREGA
presađivanje bubrega pacijentima čiji bubrezi ne funkcioniraju
podudaranost presađenog bubrega s organizmom u koji se presađuje
mogućnost odbacivanja organa
Do
ZATAJENJA BUBREGA
dolazi zbog:
dijabetesa (šećerna bolest)
visokog krvnog tlaka
kroničnog upalnog procesa bubrega
cista na bubrezima
infekcije i začepljenje mokraćnog mjehura
Provođenjem redovite osobne higijena, pijenjem dovoljne količine tekućine, izbjegavanje jako začinjene hrane te fizičkom aktivnošću možemo sačuvati zdravlje mokraćnog sustava.