Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 20. ST. - Coggle Diagram
HRVATSKA KNJIŽEVNOST 20. ST.
Hrvatska književnost od 1914. do 1952.
Prvo razdoblje od 1914. - 1928. (ekspresionizam )
označava kraj moderne, umire Matoš, objavljena je antologija Hrvatska mlada lirika
početak povezan s pojavom avangardnog časopisa Kokot 1916. (urednik Ulderiko Donadini)
ostali časopisi Vijavica i Juriš (Šimić), Plamen (Krleža i Cesarec)
ANTUN BRANKO ŠIMIĆ, PJESME
uvod
njeogva jedina pjesnička zbirka Preobraženja (1920.), smatra se prvom zbirkom napisanom slobodnim stihom u hrv. knjiž.
označuje početak modernog razdoblja u hrvatskom pjesništvu
u prvoj fazi pisao pod utjecajem Matoševa pjesništva, akasnije pod utjecajem njemačkog časopisa Der Sturm oblikuje ekspresionističku poetiku, za koju se zalaže u svojim časopisima
tematski najčešće pjesme o pjesnicima i pjesništvu, pjesme o ljubavi i smrti
obilježja
zalaže se za umjetnost kao ekspresiju duhovne pjesnikove stvarnosti
uvodi škrt i sažet izraz
uz snažnu metaforiku, bojama daje simbolična značenja
slobodni stih, djelomično ili posve nema interpunkcije, ključne riječi odvaja u posebne stihove, ritam gradi prebacivanjem, opkoračenjem i sl.
tematska podjela pjesama
tema pjesnika i pjesništva (Pjesnici, Moja preobraženja)
tema zavičajnog krajolika (Hercegovina)
tema ljubavi i smrti (Povratak, Smrt i ja, Smrt, Ljubav, Opomena, Budući)
ciklus o siromaštvu - ciklus Siromasi
Drugo razdoblje (1928. - 1952.)
smirivanje avangardnih tendecija i povratak realističkom shvaćanju knjiž.
socijalni/utilitarni/novi realizam , regionalni realizam, dijalektalno pjesništvo
protiv novog realizma ustaje Krleža, on se zalaže za tendecioznu knjiž., sukob na književnoj ljevici (započeo objavom Predgovor pOdravskim motivima Krste Hegedušića)
središnji pisac razdoblja je Krleža
stvaralačke faze
simbolističko.ekspresionistička
realističko-psihološka faza: (zbirka Lirika, treći dramski ciklus - ciklus o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda)); zbirka proturatnih novela Hrvatski bog Mars (Baraka pet be, realističko pripovijedanje, naturalistički opsis ratnih stradanja, ekspresionističko slikanje masovnih scena i simbolika, groteska i ironija
faza bunta: ciklus pjesama na kajkavskom Blade Petrice Kerempuha
u znaku romana: Povratak Filipa Latinovicza, Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Zastave
GOSPODA GLEMBAJEVI
uvod
jedan od najvažnijih hrvatskih književnika
drama je nastala 1928. dio je trećeg Krležinog ciklusa (vraća se psihološkom realizmu)
tri čina, moderna građanska drama ili psihološka drama
problemska žarišta
sjebani obiteljski odnosi
nemogućnost ostvarivanja iskrene komunikacije
društveni ugled
poveznice
stipančići i preobražaj (zeznuti obiteljski odnosi)
povratak filipa latinovicza (umjetnik kojeg nitko ne shvaća)
TIN UJEVIĆ, PJESME
prva faza (1914. - 1930.)
neopetrarkističke zbirke Lelek sebra (1920.) i Kolajna (1926.)
novosimbolistička faza
trpljenje i osamljenost, motivi žene i ljubavi , ispovjedni ton
klasične forme (pravilni katreni i tercine, simetrija, rima
Svakidašnja jadikovka
druga faza (1930-e)
Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru
slobodni stih, dulje nepravilne strofe
zbirke Auto na korzu (1932.) i Ojađeno zvono (1933.)
misaona lirika s filozofskim obilježjima
uvod
najvažniji hrvatski modernistički pjesnik
opus je sinteza knjiž. tradicije i europskog modernizma
prvu pjesmu objavljuje 1909. bio je najdarovitiji pjesnik Matoševa kruga
vrstan poznavatelj fran. knjiž. i vrstan prevoditelj
nakon 1930-ih
zbirka izabranih pjesama Rukovet (1950.), posljednja zbirka Žedan kamen na studencu (1954.)
Ivo Andrić - roman Prokleta avlija, Dragutin Tadijanović (pjesme), Dobriša Cesarić (pjesme - Vagonaši, Oblak, Balda iz predgrađa, Povratak), Ivan Goran Kovačić - zbirka novela Dani gnjeva, zbirka dijalektalnih pjesama Ognji i rože, poema Jama
Druga moderna (1952. - 1969.)
krugovaši (1952. - 1958.)
povezani s časopisom Krugovi, urednik Vlatko Pavletić (krilatica Neka bude živost)
književni rodovi i vrste:
pjesništvo
Ivan Slaming, Slavko Mihalić (pjesma Majstore ugasi svijeću), Jure Kaštelan - zbirka pjesama Crveni konj (pjesme Konjic bez konjika, Tvrđava koja se ne predaje), Vesan Parun - zbirka Zore i vihori (pjesme Mati čovjekova, Ti koja imaš nevinije ruke), Josip Pupačić (Moj križ svejedno gori)
proza
najzastupljeniji je egzistencijalistički roman
Slobodan Novak - Mirisi, zlato i tamjan
RANKO MARINKOVIĆ, KIKLOP
uvod
Marinković je jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca druge pol. 20. st.
najpoznatiji po svojoj novelističkoj zbirci Ruke, drami Glorija i romanu Kiklop
moderni egzistencijalistički roman (1965.), najavljuje i postmodernistička obilježja
obilježja
simbolika naslova: aluzija na kiklopa polifema iz Odiseje , proždire dio Odisejevih ljudi, a u romanu postaje simbol rata koji "proždire" ljudske živote
fragmentarna kompozicija koju povezuje Melkiorova svijest
dvije fabularne linije: Melkiorov život i Melkiorova izmišljena priča o brodolomcima
dominantni književni postupci: introspekcija, intertekstualnost, parodiranje, ironizacija, jezične igre
problemska žarišta
odnos pojedinca i povijesti
predratna tjeskoba i osjećaj otuđenosti
odnos uma i tijela
paralizirajuća moć straha
paradoksalna nemoć inteligentnih pojedinaca
poveznice
Hamlet (pasivni lik koji se prepušta razmišljanju, glumi ludilo, često razmišlja o besmislu života
kratka priča, short story, proza u trapericama - Kratki izlet, Antun Šoljan
razlogovci (1962. - 1969.)
okupljeni oko časopisa Razlog
predstavnici: D. Horvatić, A. Stamać, Z. Mrkonjić....
intelektualizacija pjesništva, proza je slabo zastupljena
Postmodernizam (od 1970.)
u pjesništvu konkretna poezija, jednostavnost
vrijeme reciklaže tuđih misli i produkata tradicija, intertekstualnost, intermedijalnost
proza: fantastičari (Pavao Pavličić - Dorbi duh Zagreba), oživljava trivijalna žanrovska proza (Pavo Pavličić - Koraljna vrata), stvarnosna proza, povijesni i obiteljsko.genealoški roman (Ivan Aralica - trilogija Psi u dvorištu, Nejdljko Fabrio - Vježbanje života i Berenikina kosa), žensko pismo, djela koja se opiru krutoj žanrovskj klasifikaciji
drama: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. groteskna tragedija Ive Brešana)