Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
REALIZAM I NATURALIZAM - Coggle Diagram
REALIZAM I NATURALIZAM
REALIZAM
u europskim knjiž. traje od 1830. do 1870.
želja za iscrpnim opisivanjem stvarnosti
u prvoj fazi tematika je društvena, a kasnije psihološka
vodeću ulogu imaju Francuska, Engleska i Rusija
poetika se razvija pod utjecajem pojačanog interesa za priordne znanosti i jačanje filozofije pozitivizma
načelo istinitosti (prikazivanje na vjerodostojan i objektivan način), načelo tipičnosti (ljudi su obični iz svih društvenih slojeva)
roman je najvažnija književna vrsta
francuska: Stendhal - roman Crveno i crno (uz Balzaca tvorac realističkog romana), Honore de Balzac - roman Otac Goriot, Gustave Flaubert (tvorac psihološkog realizma) - roman Gospođa Bovary, završio je na sudu zbog toga kao i Baudelaire
rusija:
rani ruski realizam = Nikolaj Vasiljevič Gogolj (utemeljitelj ruskog realizma) - zbirka Petrogradske pripovijesti i pripovijetka Kabanica
razvijeni ruski realizam: Ivan Sergejevič Turgnjev - novelističke zbirke Lovčevi zapisi, poetski realizam
visoki ruski realizam: lav nikolajevič tolstoj - povijesni roman Rat i mir, roman Ana Karenjina
ZLOČIN I KAZNA, DOSTOJEVSKI
uvod
pisac visokog ruskog realizma, tvorac modernog psihološkog romana
najvažniji uz ovo su mu romani braća karamazovi i idiot
može se žanrovski odrediti i na društveni, psihološki, filozofski, kriminalistički (odnosno antikrimić) roman
karakterizacija
razočaran što uspješni ai siromašni ljudi ne uspijevaju, teorija o običnim i neobičnim ljudima, slojevit i složen lik, promišljanje i preispitivanje društva oko sebe, dvojba i strah nakon ubojstva, proturječnost
problemska žarišta
sudbina siromašnog studenta i njegovi sukobi prije i nakon ubojstva
filozofska problematizacija običnih i neobičnih ljudi i kršenja normi
odnos zločina i kazne ianaliza psiholoških posljedica na pojedinca
mogućnost obnove zahvaljujući ljubavi i vjeri
slika velegradske sirotinje i osiromašenog ruskog plemstva
poveznice s drugim djelima
stranac (ubojstvo)
otac goriot - pojedinac koji se pokušava osamostaliti od svoje obitelji
hamlet introspekcija lika, kompleksan karakter
realisitčka obilježja (prikaz društva, naeta fabula, svakodnevni prostori, iscrpni opisi, pripovjedač u 3. licu, likovi kao tipovi), modernistička obilježja ( tema otuđenja i potrage za identitetom, pripovjedanje iz perspektive junakove svijesti)
NATURALIZAM
od 1870. do 1890. znači ful kratko
nastavlja se na realizam i još doslijednije teži prikazivanju ljudske naravi (basically realizam w/extra spice)
teme: najniži slojevi društva, bijeda, društveni otpadnici, devijantni ljudi
stilska obilježja
dokumentaristički pristup građi
fotografski snimak stvarnosti
(što preciznija slika stvarnosti)
neutralni pripovjedač
estetika ružnoće
biološka motivacija (Taineovo učenje, čovjekovo ponašanje uvjetuju naslijedne osobine
Emile Zola - Therese Raquin, Germinal (roman)
Guy de Maupassant - Na vodi (pripovjetka)
August Strindberg - Gospođica Julija (drama)
REALIZAM I NATURALIZAM U HRVATSKOJ
predrealizam ili šenoino doba
od 1860. do 1881.
značenje šenoe: uveo poetiku realizma, utemeljio modernu hrvatsku ujetničku prozu, kazališnu kritiku, stvorio je hrvatsku čitateljsku publiku, utjecao na prihvaćanje štokavice (koncepcija zagrebačke filološke škole), autor feljtona, piše povijestice
pripovijetke koji obrađuju suvremenu tematiku (Branka, prosjak Luka), propadanje intelekttualca u malograđanskoj sredini (Prijan Lovro (prvo realističko djelo u hrv. knjiž.)), pet povijesnih romana (Zlatarovo zlato (prvi umjetnički uspijeli roman u hrv.), Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke....)
Hrvatski realizam
od Šenoine smrti (1881.) do prvog modernističkog djela (1892.)
književni život regionalno je određen (Slavonija, Istra, Hrvatsko zagorje, Hrvatsko primorje)
faza kritičkog (analiziranje aktualnih tema u Hrvatskoj krajem 19. st. - odnos sela i grada, prikaz gradskog života, proces proletarizacije sela i život radnika, seoska stvarnost) i faza psihološkog realizma (pojačano psiholško profiliranje likova)
Eugen Kumičić (Istra), prvi hrvatski naturalist - programski članal O romanu (naturalistički manifest)
Ksaver Šandor Gjalski (Hrvatsko zagorje) - novelistička zbirka Pod starim krovovima
Josip Kozarac (Slavonija) - novela Tena
Vjenceslav Novak (primorje) - roman Posljednji Stipančići
Ante Kovačić (Hrvatsko zagorje) - roman U registraturi
Silvije Strahimir Kranječević, (najvažniji pjesnih hrvatskog realizma), Časopis Nada, pjesme Gospodskom Kastoru, Mojsije