Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VAŽNOST ZRAKA - Coggle Diagram
VAŽNOST ZRAKA
ZRAK je smjesa različitih plinova koja se nalazi oko Zemlje i čini plinoviti omotač tzv. ATMOSFERU (štiti Zemlju od hladnoće i štetnog UV zračenja od Sunca)
-
- boja i miris (prozirna tvar, nema mirisa i ispunjava svaki prostor )
- zrak ima masu (sve tvari , tako i zrak imaju masu.. masa zraka jednaka je zbroju masa svih čestica.. sitne čestice zraka nikad ne miruju, gibaju se, međusobno sudaraju ili sudaraju s okolnim tijelima)
- temperatura zraka; kada Sunce zagrijava zrak, gibanje čestica je brže, zrak je topliji i temperatura je viša - pritom se povećava i volumen zraka, zark se širi...) Porastom visine, čestice se sporije gibaju i temperatura se smanjuje
- gustoća zraka; zrak je najgušći pri tlu, porastom visine je zrak sve rjeđi.. Znači, s porastom visine smanjuje se i temperatura i gustoća zraka i tlak zraka (količina zraka koja nas pritišće, mjeri se barometrom)
-
- vlažnost zraka ovisi o prisutnosti vodenih površina (zagrijavanjem voda, voda isparava i u obliku vodene pare tvori oblake, a potom kao kapljice kiše padaju na površinu..)
METEOROPATI su osobe osjetljive na promjene atmosferskih uvjeta te imaju promjene u ponašanju, razdražljive su, nemirne i pospane
S A S T A V zraka
-
-
-
-
- čestice NEČISTOĆA (prašine, čađe..)
- lebde i MIKROORGANIZMI (virusi, bakterije, gljivice, plijesni)
- RIBE su se prilagodile životu u morima (zbog preživljavanja razvile su plivaći mjehur pomoću kojeg su uzimale kisik iz zraka, jednostavna pluća za disanje na kopnu te čvrste i mesnate peraje s čvrstim kosturom i mišičima, a potom udove kakve imaju sve četveronožne životinje
PRAATMOSFERA - je prva Zemljina atmosfera (sastojala se od plinova nastalih tijekom čestih vulkanskih erupcija i vodene pare)
kisik se u gornjim dijelovima atmosfere pretvara u OZON tj. u atmosferi se nalazi sloj plina koji se naziva ozon; to je nevidljivi omotač koji štiti Zemlju od štetnih sunčevih zraka (i bez njega ne bi bio moguć život na Zemlji)
-
-
-
- vulkanske erupcije ili veliki požari
- godišnje doba godine (razdoblja velike koncentracije peludi)
- tlak zraka i količina vlage u zraku
-
-
- BILJKE su se prilagodile životu na kopnu (neki vodeni organizmi, slični algama, prešli su iz vode na život na kopnu no morali su razviti čvrstu stabljiku, korijen, listove, sjemenke i plod koje im nisu trebali u vodi jer im je voda davala oslonac za uspravan položaj)
Vodozemci nisu sasvim prilagođeni životu na kopnu( za razmnožavanje i život potrebna su im vlažna mjesta, npr. žabe) Ipak, neki vodozemci su se prilagodili životu na kopnu te im voda nije neophodna jer imaju suhu kožu prekrivenu ljuskama, npr. zmije)
- PTICE su se prilagodile životu u zraku ( ptice su se razvile od gmazova, tj. prve životinje koje su razvile krila bili su gmazovi, s vremenom su im prednj udovi počeli nalikovati na krila i počeli su letjeti..Danas ptice imaju prilagodbe za letenje - oblik tijela (kratko i čvrsto), perjeda štiti od hladnoće (paperje, letno perje), izvrstan vid, lagane i šuplje kosti, kljun prilagođen hranjenju
Osim ptica, postoje i sisavci koji lete: kukci i šišmiši dok s druge strane neke ptice opet ne lete: nojevi i pingvini
- KRETANJE PO KOPNU, KROZ ZRAK PO TLU... ( životinje se na tlu kreću tako da: hodaju i trče (savitljive kosti, zglobovi i mišići), skaču (snažne stražnje noge), gmižu ( koriste mišiće i rebra)