Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ELEKTRONIKA - Coggle Diagram
ELEKTRONIKA
Poluvodička dioda
elektronički element s dvjema elektrodama kojemu električna vodljivost izrazito ovisi o polaritetu napona između elektroda, pa zato propušta električnu struju gotovo samo u jednom smjeru
Ispravljačka dioda pokazuje veliku razliku vodljivosti u propusnom i nepropusnom (zapornom) smjeru, pa se rabi u ispravljačima, usmjerivačima i demodulatorima
Zenerova dioda postaje, pri tzv. Zenerovu naponu, naglo vodljiva u nepropusnom smjeru, pa služi kao stabilizator napona
Svjetleća dioda ili LED (engl. Light Emitting Diode) svijetli pri prolasku struje i upotrebljava se kao pretvornik električne informacije u svjetlosnu, većinom za signalna svjetla različitih boja ili kao dio svjetlećega optoelektroničkoga pokaznika
slobodni elektroni nosioci su negativnog, a šupljine pozitivnog naboja te se mogu kretati kroz poluvodič i voditi struju
Bipolarni tranzistori
bipolarni tranzistor sastoji se od triju slojeva poluvodiča, s kontaktima emitera (E), baze (B) i kolektora (C). Postoje npn-tranzistori i pnp-tranzistori (→ poluvodiči)
Kod npn-tranzistora baza p-tipa poluvodiča formirana je između emitera i kolektora koji su n-tipa, dok su kod pnp-tranzistora slojevi emitera, baze i kolektora suprotnoga tipa
U normalnom aktivnom području rada tranzistora emiter injektira nosioce u bazu. Manji dio nosilaca gubi se (rekombinira) u uskoj bazi, čineći malu struju baze, a veći dio prolazi kroz bazu u kolektor, uzrokujući struju kolektora. Kod npn-tranzistora osnovnu struju čine elektroni, a kod pnp-tranzistora šupljine
Struje emitera, baze i kolektora međusobno su proporcionalne. U najčešće korištenom spoju zajedničkog emitera mala promjena ulazne struje baze uzrokuje veliku promjenu izlazne struje kolektora, čime se ostvaruje pojačavajuće djelovanje tranzistora u pojačanju signala
Bipolarni tranzistor upotrebljava se i kao sklopka. Ovisno o ulaznoj struji baze, tranzistor se prebacuje iz područja zapiranja u područje zasićenja i obratno; u području zapiranja radi kao isključena sklopka uz zanemarive struje, a u području zasićenja kao uključena sklopka uz mali pad napona između kolektora i emitera
Unipolarni tranzistori
Unipolarni tranzistor označava se kraticom FET (engl. Field Effect Transistor – tranzistor upravljan poljem). FET ima tri osnovne elektrode: uvod (S), upravljačku elektrodu (G) i odvod (D).
Ovisno o tipu poluvodiča u kanalu razlikuju se n-kanalni i p-kanalni FET-ovi. Rad FET-ova određuje tok samo jednoga tipa nosilaca – elektrona kod n-kanalnih i FET-ova šupljina kod p-kanalnih
Naponom priključenim između uvoda i upravljačke elektrode modulira se poluvodički otpor (nazvan kanal) između uvoda i odvoda, čime se upravlja strujom odvoda.
Upravljačka elektroda električki je izolirana od kanala te se FET-ovi odlikuju velikim ulaznim otporom. Ovisno o konstrukciji rabi se više tipova FET-ova.
Kod JFET-a (engl. Junction FET – spojni FET) kanal i upravljačka elektroda čine zaporno polarizirani pn-spoj, a kod MESFET-a (engl. Metal-Semiconductor FET – metalni poluvodički FET) zaporno polarizirani pn-spoj zamijenjen je zaporno polariziranim spojem metal-poluvodič.
Multivibratori
elektronički impulsni sklop koji može postojati u dva stanja, a svako od njih može biti stabilno ili kvazistabilno. Prijelazi iz jednoga stanja u drugo su nagli, tako da su i promjene izlaznoga napona multivibratora nagle
Bistabilni multivibrator (kraće bistabil) ima dva stabilna stanja i svako od njih može trajno zadržavati, sve dok pobudom izvana, ne bude prebačen u drugo stabilno stanje
Bistabil je temeljni sklop za pamćenje u digitalnim sustavima (→ digitalna elektronika). Već prema stanju u koje ga se postavi, bistabil pamti stanje označeno kao 0 ili 1. To je osnovni sklop u brojilima, registrima i statičkim spremnicima s izravnim pristupom
Monostabilni multivibrator (kraće monostabil) ima jedno stabilno stanje, te jedno kvazistabilno stanje, u koje prelazi vanjskom pobudom, a ostaje u njem ograničeno vrijeme, određeno elementima sklopa. Služi kao sklop za kašnjenje i dijeljenje frekvencije
Astabilni multivibrator (kraće astabil) ima oba stanja kvazistabilna, pa ih neprestano mijenja, jer ni u jednom od njih ne može trajno ostati. Stoga je astabil oscilator koji generira pravokutni električni napon, a on se može razložiti na sinusni val osnovne frekvencije i valove višekratnike osnovne frekvencije; otuda naziv multivibrator