Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA - Coggle Diagram
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA
DOMENA ARHEJA
Jednostanični organizmi. Potomci su najstarijih organizama na Zemlji.
Žive u ekstremnim uvjetima uz visoku temperaturu ili visokom koncentracijom soli kao u Mrtvom moru.
Podmorski vulkani
Gejziri
Od bakterija se razlikuju po građi stanične stijenke i metaboličkim procesima. Čine važan dio planktona.
Važne su u suživotu s termitima i protistima.
TERMITI
Kukci kod kojih je zadužen zadružni život.
DOMENA BAKTERIJA
Sudjeluju u kruženju tvari energije u prirodi.
DOMENE EUKARIOTA
PROTISTI
Uglavnom su jednostanični organizmi, neki su kolonijalni, a manje je broj mnogostaničnih. Većinom su vodeni organizmi ili žive kao nametnici na drugim organizmima.
HETEROTROFNI PROTISTI
Jednostanični organizmi koji su vidljivi mikroskopom. Hrane se drugim organizmima. Žive na vlažnom tlu, u slatkoj i morskoj vodi.
Papučica
AUTOTROFNI PROTISTI
Jednostanični protisti poput zelenih i svjetlećih bičaša te algi, procesom fotosinteze sami sebi stvaraju hranu. Količina kisika koju stvaraju alge veća je od količine kisika koje stvaraju biljke.
KOLONIJALNE ALGE
MNOGOSTANIČNE ALGE
JEDNOSTANIČNE ALGE
Srdoboljna ameba
GLJIVE
Neke su jednostanični, a neke mnogostanični organizmi. Prema njihovom načinu prehrane one su heterotrofni organizmi, a mogu biti i paraziti i saprofiti. Kod saprotrofskih gljiva razlikujemo jestive i otrovne.
SAPROFIT
Organizmi koji se hrane mrtvom organskom tvari. Saprotrofi imaju ključnu ulogu u održanju života na Zemlji jer omogućavaju kruženje tvari u prirodi.
JESTIVE
Smrčak
OTROVNE
Zelena pupavka
PARAZIT
Guba
Pepelnica vinove loze
BILJKE
Mnogostanični autotrofni organizmi. Današnje biljke prilagodile su se životu na kopnu. Ne kreću se aktivno te većinu svog života provode prirasle za podlogu. Rastu cijeli život. Njihove stanice imaju stalan oblik zbog čvrste stanične stijenke građene od celuloze.
PAPRATNJAČE
Danas su to zeljaste biljke, a nekad su u prošlosti Zemlje bile velike drvenaste biljke koje su činile šume. Imaju pravi korijen, stabiljku i listove te razvijene provodne žile. Voda im je potrebna za njihov životni ciklus.
MAHOVINE
Nemaju pravi korijen, stabiljku i listove. Žive na vlažnim stijenama, kori drveća, tlu. U tijelu zadržavaju veću količinu vode koja im je nužna za život. Kapljica vode im je potrebna kako bi se mogle razmnožavati.
ZDENČARA
JETRENJARKA
VLASAK
SJEMENJAČE
Biljke koje stvaraju sjemenke. Žive na svim područjima Zemlje.
GOLOSJEMENJAČE
KRITOSJEMENJAČE
ŽIVOTINJE
Mnogostanični heterotrofni organizmi. Hranu potrebnu za preživljavanje dobivaju hraneći se drugim organizmima. Životinje su raznolika skupina živih bića.
KRALJEŽNJACI
RIBE
Dvobočna simetrija tijela.
HRSKAVIČNJAČE
Morska mačka
Raža
KOŠTUNJAČE
Šaran
Štuka
Tuna
VODOZEMCI
Žive na vlažnim staništima i raznolike su građe.
Repaši (daždevnjaci)
Bezrepci (žabe)
GMAZOVI
Kopneni kralježnjaci prepoznatljivi po ljuskama na tijelu. Mogu živjeti u vodi, ali ih većina živi na kopnu u staništima.
U njih ubrajamo ljuskaše.
Gušteri
Kornjače
Zmije
PTICE
Kralježnjaci koji lete, trče ili skaču. Prepoznatljivi su po perju na svojem tijelu, krilima i kljunu. Prilagođene su životu na tlu, vodi i zraku.
SISAVCI
Tijelo im je pokriveno dlakama. Rasprostranjeni su na svim staništima na Zemlji.
TOBOLČARI
PRAVI SISAVCI
JEDNOOTVORI
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE
Najjednostavnije životinje. Tijelo im je građeno od stanica koje se međusobno razlikuju prema svojoj ulozi, ali se ne udružuju u tkiva i organe. Imaju sjedilački način života te su asimetričkog oblika.
ŽARNJACI
Žive u moru. Zrakaste su simetrije. Imaju žarne stanice u svojem tijelu po kojima su karakteristični, a one im služe za obranu ili omamljivanje plijena. Žive slobodno plivajući ili su pričvršćene za podlogu.
PLOŠNJACI
Dvobočna simetrija tijela.
Slobodno žive u čistim slatkim vodama
Virnjaci
Nametnici
Metilj
Trakavica
OBLIĆI
Skupina oblenjaka.
Dječja glista
Bijela glistica
Zavojita trihinela.
MEKUŠCI
Mekana tijela. Žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu. Kod većine puževa i školjkaša tijelo im je zaštićeno ljušturom.
Glavonošci su najrazvijeniji.
KOLUTIĆAVCI
Građeni su od niza kolutića.
Žive u moru - perjaničar
Kopnene vode - pijavica
kopno - gujavica
ČLANKONOŠCI
Imaju člankovite noge. Žive u svim staništima.
BODLJIKAŠI
Peterozrakasta simetrija tijela. Stanovnici morskog dna i polusjedilački organizmi.
LIŠAJEVI
Zajednica organizama koja se sastoji od gljiva zelenih algi ili cijanobakterija.
Alge fotosintezom proizvode hranu koju upotrebljavaju i gljive za svoj život. Rastu na staništima na kojima su otežani uvjeti (gole stijene, pustinje, kore drveća).
Razgrađujući stijene, stvaraju plodno tlo za razvoj biljaka te se zato nazivaju
pioniri vegetacije
.
Lišajevi žive na mjestima gdje je čist zrak pa su takve vrste dobri biološki pokazatelji stupnja onečišćenja zraka.
ŽUTA ZDJELIČARKA
ISLANDSKI LIŠAJ
Gljive štite alge i svojim hifama crpe vodu i mineralne tvari iz podloge na kojoj žive.
HETEROTROFNE BAKTERIJE
saprotrofske
Razgrađuju uginule organizme.
parazitske
Uzročnici različitih bolesti.
Bakterijska palež jabuke
AUTOTROFNE BAKTERIJE
cijanobakterije
Same sebi stvaraju hranu iz spojeva koji se nalaze u njihovoj okolini.
