Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ENERGIJA I METABOLIČKI PROCESI - Coggle Diagram
ENERGIJA I METABOLIČKI PROCESI
ENERGIJA
Jedno od glavnih obilježja živih bića jest izmjena tvari i energije
Metabolizam - neprestano izmjenjivanje tvari i energije u stanicama
Autotrofni organizmi - pretvorba svjetlosne energije u kemijsku
Heterotrofni organizmi - dobivaju organske spojeve hraneći se drugim organizmima
Stanični metabolizam - sve kemijske reakcije unutar stanice koje se zbivaju usklađeno i kontrolirano
Anabolizam - reakcije u stanici koje služe za izgradnju organizma
Katabolizam - reakcije koje služe za dobivanje manjih molekula
energija može biti u brojnim oblicima kao što su mehanički, toplinski, kemijski...
Sve kemijske veze imaju određenu molekulu, no organizam može samo neke od njih iskoristiti za dobivanje energije za sintezu molekula adenozin - trifosfata (ATP)
ATP - služi za daljnje korištenje u metaboličkim procesima
molekulska građa ATP-a
tijek energije sunca
Bazalni metabolizam - energija koja je potrebna za održavanje osnovnih životnih procesa: disanje, rad srca i pluća i ostalih organa
BIOMOLEKULE
Biomolekule - sve organske molekule koje izgrađuju živa bića
Najvažnije biomolekule su: Ugljikohidrati, lipidi, proteini i nukleinske kiseline DNA i RNA
Ugljikohidrati - jako važne molekule u životinjskom svijetu koje sadržavaj zalihe energije. važne su u komunikaciji među stanicama i u regulaciji staničnih procesa
Važni ugljikohidrati imaju od 3 do 7 ugljikovih atoma, a nazivamo ih monosaharidima
Od šećera s 5 ugljikovih atoma(pentoze) najvažnije su riboza i deoksiriboza
Od šećera sa 6 ugljikovih atoma(heksoze) najvažnije su glukoza, fruktoza i galaktoza
Disaharidi - izvori energije u stanici tijekom probave razgrađuju se u monosaharide
Disaharid formiraju dva monosaharida
Saharoza - sadržava glukozu i fruktozu, a služi u zaslađivanju i konzerviranju hrane
Laktoza(mliječni šećer) - građen od glukoze i galaktoze, a nalazi se u sastavu mlijeka
Maltoza - dvije molekule glukoze, a koristi se u proizvodnji piva
LIPIDI
Lipidi su molekule različite kemijske građe
Lipidi su masti, ulja, fosfolipidi, steroidi i voskovi
Masti i ulja - nalazimo ih u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla
Masti i ulja su trigliceridi, esteri trovalentnog alkohola glicerola i tri molekule viših masnih kiselina
U mastima dolaze zasićene (palmitinska, stearinska...) a u uljima nezasićene (oleinska, linolna) kiseline
Masti i ulja su molekule čijom razgradnjom stanica dobiva najviše energije (ATP)
Ulja su rezervna energijska tvar biljaka, a masti životinja
FOSFOLIPIDI - eseteri alkohola glicerola i dviju molekula masnih kiselina te jedne fosforne kiseline
Fosfolipidi su građevne jedinice biomembrana, vrlo tanke opne koje obavijaju sve stanice, a nalaze se i u stanicama gdje obavijaju organele
Fosfolipidi se spontano organiziraju, a to svojstvo samoorganiziranja molekula ima važnu biološku ulogu
STEROIDI
Složene prstenaste molekule
Jedna od najpoznatijih je kolesterol
Nalazi se u membranama životinjskih stanica, živčanim tkivima i krvnoj plazmi
Kolesterol je važan kao ishodišna molekula u sintezi hormona, signalnih i regulatornih molekula
U slučaju u nedostatku u prehrani naša jetra može sintetizirati kolesterol
Voskovi
Esteri dugolančastog jednovalentnog alkohola i jedne više masne kiseline
Hidrofobni su
Nalaze se na površini mnogih biljaka kao nepropusni sloj ili na tijelu kukaca
Poznat je pčelinji vosak koji pčele koriste dok grade saće
pčelinji vosak
Zaštitna uloga na plodu šljive
Lipidi
Palmitinska kiselina
trigliceridi
kolesterol
PROTEINI
Osnovni građevni elementi stanice
Hemoglobin, antitijela te neki hormoni i enzimi
Glavni je izvor proteina u našoj prehrani meso, orašasti plodovi, gljive, jaja, mlijeko...
Proteini su polimeri aminokiselina
Aminokiseline su međusobno povezane kovalentnim vezama tj. peptidnim vezama
Veličina proteina ovisi o broju aminokiselina koje su se povezale peptidnim vezama
Razlikujemo 4 strukturne razlike proteina: primarna, sekundarna, tercijarna i kvartarna
Opća formula aminokiselina
peptidna veza
ugljikohidrati
Strukturna formula monosaharida
Strukturna formula disaharida
KAKO ORGANIZMI DOLAZE DO ENERGIJE ZA ŽIVOT
Autotrofni organizmi sami sebi proizvode hranu
Kemoautotrofni za sintezu organskih spojeva koriste energiju oslobođenu oksidacijom anorganskih kemijskih spojeva
Autotrofni organizmi hranu stvaraju pomoću sunčeve svjetlosti
Takvi organizmi se nazivaju fotoautotrofi, a to su: alge, biljke, neki protisti i cijanobakterije
Autotrofni organizmi hranu stvaraju procesom fotosinteze
FOTOSINTEZA
Fotosinteza je metabolički put u kojem svjetlosna energija koja se uglavnom dobiva od sunca pretvara u kemijsku energiju
Fotosinteza se zbiva u dvije faze: primarna(svjetlosna se energija pretvara u kemijsku) i sekundarna(iz produkata svjetlosnih reakcija reducira se ugljikov dioksid i sintetiziraju se ugljikohidrati)
Primarna reakcija se naziva još fotofosforilacija, a sekundarna fotoliza vode
CALVINOV CIKLUS
Sekundarne reakcije neovisne o svjetlosti nazvane su Calvinov ciklus
Calvinov ciklus ovisi o produktima svjetlosnih reakcija
Obuhvaća niz reakcija u kojima sudjeluju NADPH i ATP
shematski prikaz Calvinova ciklusa
VRENJE
Vrenje ili fermentacija je anaerobni put dobivanja energije u nekih mikroorganizama
Događa se u citoplazmi
Tijekom ovog procesa ne dolazi do oslobađanja energije i stvaranja ATP-a, već je njegov biološki smisao regeneracija koenzima koji su nužni za nastavak procesa glikolize
Alkoholno vrenje - proces u kojemu kvasci proizvode alkohol etanol
alkoholno vrenje
alge
RASPOLAGANJE ENERGIJOM
Termoregulacija - sposobnost kontrole temperature tijela nekog organizma
Termoregulacija uključuje niz mehanizama koji utječu na homeostazu
Metaboličke reakcije u organizmu oslobađaju energiju, a najveći dio energije se oslobađa u obliku topline
Bez obzira na mogućnost kontroliranja vlastite tjelesne temperature organizme dijelimo na: homoiotermne i pikilotermne
Biljke i većina životinja su poikilotermni, a ptice i sisavci homoiotermni organizmi
Čovjek ima sličnu regulaciju tjelesne temperature kao i svi sisavci
Prekomjerna toplina iz tijela izmjenjuje se s okolinom na nekoliko načina a to su: radijacija ili zračenje, vođenje ili kondukcija, prijenos ili konvekcija, te ispravanje ili evaporacija
Zračenjem ili radijacijom gubimo najviše topline kada je temperatura okoliša niža od temperature tijela
Vođenje ili kondukcija prijenos je topline s površine tijela na druge predmete
Prijenos ili konvekcija odnosi se na hlađenje zrakom koji struji oko tijela
Isparavanje ili evaporacija je isparavanje znoja s površine tijela
znojenje
dahtanje psa
pustinjska lisica preko ušiju oslobađa tijelo
zatvoreni tulipani zbog niske temperature
otvoren tulipan zbog visoke temperature
