Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA, - Coggle Diagram
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA
BAKTERIJE
AUTOTROFNE BAKTERIJE- same si stvaraju hranu iz spojeva koji se nalaze u blizini
npr. sumporne bakterije, cijanobakterije, dušikove bakterije...
HETEROTROFNE BAKTERIJE- uzimaju gotove hranjive tvari iz svoje okoline
SAPROTROFSKE BAKTERIJE- razgrađuju uginule organizme
PARAZITSKE BAKTERIJE- uzročnici raznih bolesti
EUKARIOTI- jednostanični i mnogostaničniorganizmi koji u stanicama imaju staničnu jezgru i organele
GLJIVE
LIŠAJEVI- zajednice organizama koje se sastoje od gljiva i zelenih algi ili cijanobakterija
rastu na staništima s teškim životnim uvjetima- u polarnim krajevima, pustinjama, na golim stijenama, kori drveća, nazivamo ih pionirima vegetacije zato što razgradnjom stijena stvaraju plodno tlo za razvoj biljaka
poznate vrste: islandski lišaj i zdjeličarka
SAPROFITSKE GLJIVE- izlučuju tvari koje razlažu ostatke uginulih organizama pretvarajući ih u spojeve koje zatim upijaju i koriste kao hranu
PARAZITSKE GLJIVE- žive na živim organizmima
BILJKE- mnogostanični autotrofni organizmi koji rastu cijeli život, stanice im imaju stalan oblik zbog čvrste stanične stjenke građene od celuloze
MAHOVINE- najjednostavnije biljke koje nemaju pravu stabljiku, listove i korijen, žive na vlažnim stijenama, kori drveća i tlu, u tijelu sadržavaju veću količinu vode koja im je nužna za život
PAPRATNJAČE- danas uglavnom zeljaste biljke, a u prošlosti velike drvenaste biljke, potrebna im je voda te imaju pravi korijen, stabljiku, listove i provodne žile
SJEMENJAČE- biljke koje stvaraju sjemenke
KRITOSJEMENJAČE- najbrojnija skupina biljaka
GOLOSJEMENJAČE- biljke koje su potpuno prilagođene životu na kopnu
PROTISTI- uglavnom jednostanični, većinom vodeni organizmi ili žive kao nametnici na drugim organizmima, dijelimo ih na mnogostanične, jednostanične i kolonijalne alge
HETEROTROFNI PROTISTI- jednostanični organizmi vidljivi mikroskopom koji se hrane drugim organizmima, žive na vlažnom tlu u slatkoj i morskoj vodi
AUTOTROFNI PROTISTI- jednostanični protisti koji sami sebi stvaraju hranu fotosintezom, žive na vodenim staništima te stvaraju veću količinu kisika od biljaka
ŽIVOTINJE- mnogostanični heterotrofni organizmi
KRALJEŽNJACI
RIBE- najjednostavniji kralježnjaci dvobočne simetrije tijela, možemo ih podijeliti na koštunjače
( šaran, štuka, tuna ) i hrskavišnjače
( morska mačka i raža )
VODOZEMCI- prvi prilagođeni na kopno i vlažna staništa, raznolike su građe, a dijele se na bezrepce ( žabe ), repaše ( daždevnjaci ) i beznošce ( rijača )
GMAZOVI- većina živi na kopnu, neki uz vodu ili u vodi, imaju ljuske po tijelu, a u njih ubrajamo ljuskaše ( gušteri, zmije ), krokodile, kornjače i premosnike ( pilasti premosnik )
PTICE- prilagođene na život u vodi, na tlu i u vodi, imaju perje, kljun i krila, dijele se na grebenke koje posjeduju kobilicu na donjoj strani grudi koja se koristi za sidrenje velikih letećih mišića i bezgrebenke ( pingvin, noj, kivikavac ) sa zakrižljalim krilima bez grebena na prsnoj kosti zbog čega ne mogu letjeti
SISAVCI- najrazvijeniji kralježnjaci dlakavog tijela, rasprostranjeni su svugdje po zemlji, to su: jednootvori, tobolčari, pravi sisavci i kljunaši
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE- najjednostavnije životinje čije stanice nisu udružene u tkiva, pričvršćene su za podlogu i tijelo im je uvijek asimetrično
ŽARNJACI- karakteristični po žarnim stanicama koje im služe za obranu ili omamljivanje plijena, zrakaste su simetrije tijela te uglavnom žive u moru plivajući ili su pričvršćeni za podlogu kao i spužve
PLOŠNJACI- uglavnom žive kao nametnic
i ili u čistim slatkim vodama, dvobočne su simetrije tijela
OBLIĆI- pripadaju skupini oblenjaka,
najpoznatije vrste: dječja glista, bijela glistica i zavojita
MEKUŠCI- žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu, tijelo im je mekano, a kod većine je i zaštićeno ljušturom
KOLUTIĆAVCI- tijelo im je građeno od kolutića, žive u moru i kopnenim vodama te na kopnu
ČLANKONOŠCI- najbrojnija skupina beskralježnjaka člankovitih nogu koja živi na gotovo svim područjima, to su: kukci, stonoge, rakovi, pauci i škorpijoni
BODLJIKAŠI- polusjedilački organizmi peterozrakaste simetrije tijela, nalaze se na dnu mora, to su: zvjezdače, trpovi, zmijače i ježinci
EUGLENA- živi u barskim vodama jako zelene boje, kažemo da je na granici heterotrofnog i autotrofnog svijeta zato što se hrani heterotrofno i proizvodi hranu autotrofno, mogu se kretati prelijevanjem plazme s jednog kraja stanice na drugi, obavlja fotosintezu te se razmnožava diobom stanica
ARHEJE- jednostanični organizmi, potomci najstarijih organizama na Zemlji- važne su u suživotu s drugim organizmima, nalaze se u morima i oceanima, ali i u ekstremnijim uvjetima pri povišenoj temperaturi ( vulkani i gejziri ) ili visokoj koncentraciji soli ( Mrtvo more )
