Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA - Coggle Diagram
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA
BAKTERIJE
najbrojnija skupina jednostaničnih organizama
nalaze se na predmetima, na mrtvim organizmima, u živim organizmima i na njima, u vodi, zraku, tlu i na tlu
organizmi koji su prilagođeni različitim uvjetima života
prema potrebi za kisikom razlikujemo bakterije kojima je on nužan i bakterije kojima je on nepotreban
prema načinu prehrane razlikujemo autotrofne i heterotrofne bakterije
AUTOTROFNE BAKTERIJE
same sebi stavraju hranu iz spojeva koji se nalaze u njihovoj okolini
najpoznatije su cijanobakterije
:
prvi organizmi koji su procesom fotosinteze stvarali hranu, ali i kisik
HETEROTROFNE BAKTERIJE
one iz svoje okoline uzimaju gotove hranjive tvari
razlikujemo saprofitee i parazite
SAPROFITSKE BAKTERIJE
do potrebne hrane dolaze razgradnjom uginulih organizama
imaju značajnu ulogu u kruženju tvari u prirodi-one su razlagači
uzrokuju vrenje-razgrađuju organske tvari u uvijetima bez kisika
PARAZITSKE BAKTERIJE
uzimaju organske spojeve od organizma u kojem žive kao nametnici
uzrokuju različite bolesti kod biljaka, ljudi i životinja
na slici je prikazan štapičasti oblik bakterija
mogu biti različitoga oblika
ARHEJE
jednostanični organizmi čija je stanica sličnija stanicama organizama koji pripadaju domeni eukariota nego stanicama bakterijama
potomci su najstarijih organizama na zemlji
važne su u suživotu s drugim organizama, primjerice s termitima i protistima
neke arheje žive u najekstremnijim uvjetima
na dnu oceana, vulkanskim područjima i izuzetno slanim staništima
halofilna arheja-živi u vodama visoke koncentracije soli koja bi bila pogubna za većinu živućih organizama
prvi put pronađena je u australskom rudniku soli.
sadržava ružičasti pigment
EUKARIOTI
PROTISTI
uglavnom su jednostanični organizmi, neki su kolonijalni, a manji je broj mnogostaničnih
današnji protisti većinom su vodeni organizmi ili žive kao nametnici na drugim organizmima
razlikujemoi ih prema načinu prehrane,stoga razlikujemo heterotrofne i autotrofne protiste
HETEROTROFNI PROTISTI
hrane se drugim organizmima
jednakostanični organizmi vidljivi mikroskopom
žive na vlažnom tlu, u slatkoj i morskoj vodi
ameba, euglena, papučica
Ameba
Euglena
Papučica
AUTOTROFNI PROTISTI
procesom fotosinteze sami sebi stavraju hranu
to su jednostanični protisti poput zelenih i svjetlećih bičaša te alge
količina kisika koji stavraju alge veća je od količine koji stvaraju biljke
razlikujemo jednostanične alge(zelene alge i jadranski klobučić) i mnogostanične alge(jadranski bračić, padina i vodena kuga)
Jadranski klobučić
Jadranski bračić
jednostanični i mnogostanični organizmi koji u stanicama imaju jezgru i stanična tjelešca(organele) obavijene membranama
dijele se na protiste, gljive, bljke i životinje
GLJIVE
neke gljive su jednostanični, a neke mnogostanični organizmi
prema načinu prehrane su heterotrofni organizmi, a mogo biti i paraziti i saprofiti
heterotrofni organizmi uzimaju gotove hranjive tvari iz okoline
SAPROFITI
najveći broj gljiva u prirodi
mogu biti jestive i otrovne
jestive- šampinjon, smrčak
Šampinjon
Smrčak
otrovne-zelena pupavka, muhara
Zelena pupavka
Muhara
PARZITI
uzimaju hranjive tvari iz zivih organizama u kojima žive
Guba
Pepelnica vinove loze
Kandida
LIŠAJEVI
zajednica organizama koja se sastoji od gljiva i zelenih alagi ili cijanobakterija
uloga gljiva je da štite alge i svojim hifama crpe vodu i mineralne tvari iz tla
uloga algi je da procesom fotosinteze proizvode hrau koju koriste i gljive
rastu na mjestima gdje su životni uvjeti otežani
polarni krajevi, kore drveća, pustinje, gole stijene
nazivaju se pionirima vegetacije
razgrađuju stijene, stvaraju plodnotlo za razvoj biljka
biološki pokazatelji stupnja onečišćenosti zraka
Žuta zdjeličarka
BILJKE
mnogostanični autotrofni organizmi
smatra se da su se razvile od mnogostaničnih zelenih algi
prilagodlie su se životu na kopnu
život provode prirasle za podlogu
kroz cjeli život rastu
predstavnici su mahovine, papratnjače i sjemenjače
MAHOVINEEE
najjednostavnije biljke
nemaju pravi korijen, stabiljku i listove
žive na vlažnim stijenama, kori drveća, tlu
najčešće su u busenastim nakupinama
u tijelu zadržavaju veću količinu vode
nužna im je za život
PAPRATNJAČE
zeljaste biljke
u prošlosti su bile drvenaste biljke koje cu činile šumu
za razliku od mahovina, imaju pravi korijen, stabiljku, listove i razvijene provodne žile
kao i mahovinama, potrebna im je voda za život
SJEMENJAČE
biljke koje stvaraju sjemenke
razlikujemo golosjemenjače i kritosjemenjače
ako su sjemeni zametci goli, biljka pripada golosjemenjačama, a ako su sjemeni zametci zatvoreni unutar ženskog cvijeta, biljka pripada kritosjemenjačama
GOLOSJEMENJAČE
Cikas
Crni bor
Ginko
Tisa
KRITOSJEMENJAČE
Afrička ljubica
Bagrem
Božikovina
ŽIVOTINJE
mnogostanični heterotrofni organizmi
potrebnu hranu dobivaju hraneći se drugim organizmima
vrlo raznolika skupina živih bića
podjela na životinje koje nemaju krelježnicu-beskralježnjaci te na svitkovce među kojima su životinje koje imaju kralježnicu-kralježnjaci
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE
najjednostavnije građene životinje čije se stanice ne udružuju ni u tkiva ni u organe
žive sjedilačkim načinom životinjam
uglavnom u zadrugama
većinom su morski organizmi
manji broj vrsta živi u slatkim vodama
ŽARNJACI
uglavnom žive u moru
njihove se stanice prvi put u evoluciji udružuju u tkiva, a tkiva u organe
uglavnom su sjedilački organizmi
Moruzgva
Koralji
ima i slobodnoplivajućih vrsta
Meduza uhatog klobuka
zrakaste su simetrije tijela
PLOŠNJACI
najjednostavnije životinje koje imaju dvobočnu simetriju tijela
uglavnom žive kao nametnici u tijelu domaćina
Metilj
Trakavica
ili slobodno u čistim slatkim vodama
Virnjak
OBLIĆI
kao i plošnjaci, dvobočno su simetrične životinje
kod njih se prvi put javlja prohodno probavilo za razliku od prije navedenih skupina životinja
imaju usni i crijevni otvor
često su nametnici
Dječja glista
MEKUŠCI
mekena dvobočno simetrična ili asimetrična tijela
prilagođeni su životu i na kopnu i u vodi
kod nji se prvi put javlja srce i žile
žile nisu međusobno povezane kao kod razvijenih skupina životinja
glavonošci su najrazvijeniji mekušci
Hobotnica
KOLUTIĆAVCI
dvobočno simetrične životinje kolutićave građe tijela
većina ih živi u vodi, a neki od njih poput gujavice prilagodili su se životu u vlažnome tlu
kod njih se prvi put pojavljuje zatvoreni krvotok
ČLANKONOŠCI
dvobočno simetrične životinje čije su noge rasčlanjene na članke
prilagođeni su životu na kopnu, u zraku i u vodi
Rak
Škorpion
BODLJIKAŠI
peterozrakasto simetrične životinje
prilagođene životu u moru
polusjedilački organizmi
u njih ubrajamo ježince, zvjezdače, zmijače i trpove
Morski ježinac
KRALJEŽNJACI
RIBE
dvobočne su simetrije tijela
imaju vretnasto tijelo, škrge, ljuske i parne peraje
najjednostavniji su kralježnjaci
potpuno su se prilagodile životu uvodi
možemo ih podijeliti na koštunjače i hrskavičnjače
KOŠTUNJAČE
imaju koštanu kralježnicu
Šaran
Štuka
Tuna
HRSKAVIČNJAČE
imaju kostur građen od hrskavice
Raža
VODOZEMCI
prvi kralježnjaci koji su prilagođeni životu na kopnu
ali žive u vlažnim staništima
postupno su se razvili od ribolikih predaka
jedno razdoblje života moraju provesti u vodi
njima pripadaju bezrepci, repaši i beznošci
Žaba
Daždevnjak
GMAZOVI
pravi kopneni kralježnjaci
prilagođeni su životu uz vodu ili žive u vodi, ali ih većina živi na kopnenim staništima
žive na različitim, uglavnom toplim staništima
prepoznatljivi su po ljuskama na tijelu
u njih ubrajamo ljuskaše, krokodile, kornjače i premosnike
Krokodil
Kornjača
PTICE
prvi kralježnjaci koji imaju stalnu temperaturu tijela
obilježja njihova vanjska izgleda su perje, kljun i krila
prilagođene su životu na tlu, vodi i u zraku
razlikujmo ptice neletačice i ptice letačice
PTICE NELETAČICE
imaju razvijene mišiće nogu za uspješno kretanje na tlu
Noj
PTICE LETAČICE
imaju razvijen prsni mišić na koji su pričvršćena krila za uspješno kretanje u zraku
Orao
SISAVCI
najrazvijenija skupina kralježnjaka
njihova glavna obilježja su dlake i prehrana mladunčadi mlijekom
u njih ubrajamo jednotvore(jedino liježu jaja), tobolčare i prave sisavce(plodvaše)
čovjek pripada pravim sisavcima
