Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA, ., ., . - Coggle Diagram
RAZVOJNO STABLO ŽIVOG SVIJETA
DOMENA BAKTERIJA
AUTOTROFNE BAKTERIJE
same sebi stvaraju hranu iz spojeva koji se nalaze u njihovoj okolini
CIJANOBAKTERIJE
Prvi organizmi koji su procesom fotosinteze stvarali sebi hranu i kisik
DUŠIKOVE BAKTERIJE
vežu elementarni dušik iz zraka
NESIMBIOTSKE
žive slobodno u tlu
SIMBIOTSKE
žive u simbiozi s leptirnjačama, npr djetelina
Bakterije od djeteline dobiva ugljikohidrate, a bakterije opskrbljuju djetelinu dušikom
HETEROTROFNE BAKTERIJE
Uzimaju gotove hranjive tvari iz okoline
SAPROFITSKE BAKTERIJE
Dolaze do hrane razgradnjom uginulih organizama
one su razlagači
PARAZITSKE BAKTERIJE
uzimaju organske spojeve od organizama u kojem žive, poput nametnika
uzrokuju različite bolesti kod biljaka, životinja i ljudi
u liječenju bakterijskih bolesti upotrebljavaju se antibiotici
DOMENA ARHEJA
potomci najstarijih organizama na Zemlji
jednostanični organizmi
stanica je slična stanicama organizama koji pripadaju domeni eukariota
važne u suživotu s drugim organizmima
termiti
protisti
nalazimo ih u morima i oceanima gdje čine važan dio planktona
neke žive u ekstremnim uvjetima
pri visokim temperaturama
pri visokim koncentracijama soli
Mrtvo more
podmorski vulkani i gejziri
DOMENA EUKARIOTA
PROTISTI
uglavnom jednostanični organizmi, neki kolonijalni, manji dio su mnogostanične
današnji protisti većinom su vodeni organizmi ili žive kao nametnici na drugim organizmima
HETEROTROFNI PROTISTI
Jednostanični organizmi vidljivi mikroskopom
PAPUČICA
na membrani ima udubljenje kroz koje ulazi hrana
stanična usta
ima stezljivi mjehurić koji služi za regulaciju stalnog sastava tjelesnih tekućina
kreće se pomoću trepetiljki
ima hranidbeni mjehurić koji sadržava enzime
razgradnja hrane
razmnožava se mitozom
AMEBA
razmnožava se mitozom
ima promijenjivi oblik tijela
kreće se pomoću lažnih nožica
pomoću njih prikuplja čestice hrane
EUGLENA
na svjetlu autotrofni
same sebi stvaraju hranu pomoću fotosinteze
razmnožava se mitozom
u tami heterotrofni
uzimaju gotove hranjive tvari iz okoline
ima očnu pjegu kojom razlikuje svjetlost i tamu
kreće se pomoću bičeva
AUTOTROFNI PROTISTI
procesom fotosinteze sami sebi stvaraju hranu
količina kisika koji stvaraju alge veća je od količine kisika koji stvaraju biljke
ZELENI BIČAŠI
pokreću se pomoću bičeva
najvažniji predstavnik je euglena
jednostanični protisti
SVIJETLEČI BIČAŠI
žive gotovo uvijek pojedinačno
sadržavaju klorofil
jednostanični protisti
razmnožavaju se uzdužnom diobom stanica
organizam se podijeli na približno jednake dijelove
ALGE
SMEĐE ALGE
najčešće se nalaze u slanim vodama, odnosno morima i oceanima
imaju klorofil smeđe boje
mnogostanični protisti
CRVENE ALGE
žive u morima
imaju važnu ulogu u formiranju koraljnih grebana
imaju klorodil crvene boje
najčešće mnogostanični protisti
razmnožavaju se vegetativno, spolno i nespolno
ZELENE ALGE
mikroskopski sitne, jednostanične alge
žive pojedinačno ili u kolonijama
razmnožavaju se spolno i nespolno
višestanične alge
GLJIVE
neke jednostanični, a neke mnogostanični organizmi
heterotrofni organizmi
uzimaju gotove hranjive tvari iz okoline
SAPROFITI
poznatije jednostanične gljive su kvasci ili kvaščeve gljivice
kvasci sadržavaju posebne hranjive tvari koje potječu razgradnju šećera pretvarajući ga u alkohol i ugljikov dioksid
alkoholno vrenje
mogu biti:
JESTIVE
vrganj
lisičarka
OTROVNE
muhara
zelena pupavka
izlučuju tvari koje razlažu ostatke uginulih organizama pretvarajući ih u spojeve koji su im potrebni
PARAZITSKE GLJIVE
pojedine vrste parazitskih gljivica uzrokuju gljivična oboljenja kod ljudi i životinja
za svoj rast trebaju vlagu
uzimaju potrebne hranjive tvari iz živih organizama na kojima se nalaze
kandida
LIŠAJEVI
Lišaj je zajednica organizama koja se sastoji od gljiva i zelenih algi ili cijanobakterija
uloga cijanobakterija ili zelenih algi je ta da fotosintezom proizvodi hranu koju upotrebljavaju i gljive, a gljive pružaju zaštitu te svojim hifama crpe vodu i mineralne tvari s podloge na kojoj žive
rastu na staništima na kojima su životni uvjeti otežani
na polarnim krajevima, u pustinjama, na golim stjenama, kori drveta i sl.
nazivamo ih pionirima vegetacije jer su sposobni naseljavati staništa na kojima druga živa bića ne mogu preživjeti
većina raste na mjestima čistog zraka stoga su dobri biološki pokazatelji stupnja čistoće zraka
BIOINDIKATORI
korasti lišaj
BILJKE
autotrofni mnogostanični organizmi prilagođeni životu na kopnu
rastu cijeli život
MAHOVINE
najjednostavnije biljke
nemaju pravi korijen, stabljiku i list
nemaju razvijene provodne žile stoga primaju vodu cijelom površinom tijela
nalaze se na vlažnim i sjenovitim staništima
potrebna im je voda za razmnožavanje
vlasak
PAPRATNJAČE
zeljaste kopnene biljke
u prošlosti su bile velike drvenaste biljke koje su činile šume
imaju pravi korijen, stabljiku i listove te imaju razvijene provodne žile
jelenak
potrebna im je voda u životnom ciklusu
SJEMENJAČE
najrazvijenije kopnene biljke
razmnožavanje im nije ovisno o vodi
ime su dobile po tome što stvaraju sjemenku
Prema zaštićenosti sjemenke razlikujemo:
GOLOSJEMJENJAČE
sjemeni zametci su goli
cikas
KRITOSJEMENJAČE
kivi :
sjemeni zametci su zatvoreni unutar ženskog cvijeta
imaju cvijet za razliku od golosjemenjača
nose naziv biljke cvjetnjače
ŽIVOTINJE
potrebnu hranu dobivaju hraneći se ostalim organizmima
veoma raznolika skupina živih bića
mnogostanični heterotrofni organizmi
BESKRALJEŽNJACI
SPUŽVE
sjedilački organizmi
pričvršćene za podlogu
asimetričnog su oblika
imaju otvore na tijelu
filtriraju planktone iz vode
žive u zadrugama
najjednostavnije životinje čije je tijelo građeno od stanica koje se ne udružuju ni u tkiva ni u organe
ŽARNJACI
naziv su dobili po žarnicama kojima omamljuju i ubijaju plijen te služi za obranu
životinje zrakaste simetrije tijela
prvi put u evoluciji se stanice udružuju u tkiva, a tkiva u organe
žive slobodno plivajući ili pričvršćeni za podlogu
imaju mrežasti živčani sustav
živčane stanice povezane živčanim vlaknima
brža reakcija na podražaje
reagira cijelo tijelo
PLOŠNJACI
jednostavnije oči
razlikovanje svjetlosti od tame
početak razvoja mozga
vrpčasti živčani sustav
gangliji povezani živčanim vrpcama koji se protežu duž cijelog tijela
mogu živjeti kao nametnici( metilj i trakavica) i slobodno živjeti u čistim slatkim vodama (virnjaci)
metilj
najjednostavnije životinje koje imaju dvobočnu simetriju
samooplodnja i unakrsna oplodnja
OBLIČI
prvi put se pojavljuje prohodno probavilo
usni i izmetni otvor
često su nametnici
dječja glista
dvobočno simetrične životinje
KOLUTIČAVCI
dolazi do povezivanja žrvnih žila
zatvoreni krvotok
ljestvičasti živčani sustav
gangliji su u svakom kolutiću poprečno povezani živčanim vlaknima
većina njih živi u vodi, a neki su se poput gujavice prilagodili životu u vlažnome tlu
razmnožavaju se unakrsnom oplodnjom
dvije jedinke se međusobno spoje kako bi razmijenile spermije i oplodile svoja jaja
dvobočno simetrične životinje kolutičavste građe tijela
gujavica
MEKUŠCI
životinje mekana, dvobočno simetrična ili asimetrična tijela
prilagođeni životu na kopnu i vodi
najrazvijeniji živčani sustav među beskralježnjacima
prvi put u evoluciji:
pojava srca i krvnih žila, no žile nisu međusobno povezane
se razvijaju zubi- rožnati nabor u puževa
Hobotnica-glavonošci
ČLANKONOŠCI
dvobočno simetrične životinje čije su noge u parovima
žive u svim staništima
najbrojnija skupina beskralježnjaka
u njih ubrajamo kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge
različite vrste osjetila i načini prehrane
škorpion
BODLJIKAŠI
polusjedilački organizmi
hrane se ostatcima uginulih organizama
čistači morskog dna
zrakasto simetrične životinje prilagođene životu u moru
ježinac
SVITKOGLAVCI
svitak je prutić građen od vezivnog tkiva koji služi kao potpora tijelu
najpoznatija skupina su KOPLJAČE
obostrano zašiljeno tijelo
leđna i trbušna peraja, jače izražena repna peraja
mogu plivati, no veći dio života provedu ukopani stražnjim dijelom tijela u pijesak
vanjska oplodnja
nemaju mozak
imaju osjetilne stanice po cijeloj površini tijela
usni i izmetni otvor na suprotnim krajevima tijela
morske životinje
KRALJEŽNJACI
GMAZOVI
žive na različitim, uglavnom toplim staništima
hladnokrvne životinje
ne mogu samostalno regulirati vlastitu temperaturu tijela
unutarnja oplodnja
imaju razvijena pluća te udišu kisik iz zraka
trodijelno srce
u njih ubrajamo ljuškaše (gušteri, zmije, prstenaši), krokodili, kornjače i premosnike
kralježnjaci prilagođeni životu na kopnu u potpunosti
liježu jaja
jaja su obavijena čvrstom kožnatom opnom
zmija- loptasti piton
dišu plućima
na koži im se nalaze ljuske
VODOZEMCI
vanjska oplodnja, događa se u vodi
mriješćenje
mekana, vlažna koža bez ljuski
žive na vlažnim staništima
predstavnici vodozemaca su:
bezrepci(žabe)
repaši(daždevnjaci)
beznošci
prvi kralježnjaci koji su prilagođeni životu na kopnu
PREOBRAZBA
proces razvoja od punoglavca do odrasle jedinke gdje nastaju velike promjene na tijelu
u zamjenu za rep razvijaju se noge
umjesto škrga razvijaju se pluća
PTICE
unutarnja oplodnja
prepoznatljivi su po perju, tijelu, krilima i kljunu
prvi kralježnjaci koji imaju stalnu temperaturu tijela
PREMA SPOSOBNOSTIMA LETA RAZLIKUJEMO:
LETAČICE- koje imaju razvijen prsni mišić na koji su pričvršćena krila za uspješno kretanje zrakom
jastreb
NELETAČICE- koje imaju razvijene mišiće nogu za uspiješno kretanje po tlu
noj
PREMA SPOSOBNOSTIMA ZA SAMOSTALAN ŽIVOT RAZLIKUJEMO:
POTRKUŠCE-ptići koji su nakon što se izlegu iz jajeta sposobni za samostalan život, vise i imaju perje- pačići
ČUČAVCE-ptići koji nakon što se izlegu iz jajeta nisu sposobni za samostalan život, ne vide i nemaju perje-ptići kosa
liježu jaja s vapnenom ljuskom
četverodijelno srce
lagane i šuplje kosti
žive diljem planete Zemlje
magnetizam- orijentacija pomoću zemljinog magnetskog polja, seobe u toplije krajeve kada dođe hladnije vrijeme
PREMA MIGRACIJAMA RAZLIKUJEMO:
SELICE- odlaze u krajeve s povoljnijim životnim uvjetima, roda, lastavica
STANARICE-cijelu godinu provode na istom području, galeb, vrabac
RIBE
dvodijelno srce
bočna pruga- podražaj o strujanju i tlaku vode
vretenast oblik tijela
dišu škrgama
vanjska oplodnja
mriješćenje
ženka ribe polaže velik broj jajašaca(ikre) u vodu, a zatim mužjak ikru prelijeva spermom(mliječi)
žive u plovama
najjednostavniji kralježnjaci
Prema vrsti tvari od kojih je građen njihov kostur možemo ih podijeliti na:
KOŠTUNICE-imaju koštanu kralježnicu
šaran
HRSKAVIČNJAČE-imaju kostur građen od hrskavice
raža
SISAVCI
najrazvijenija skupina kralježnjaka
ime su dobili po načinu prehrane mladih-sisanje
imaju dlaku
toplokrvni kralježnjaci
unutarnja oplodnja
četverodijelno srce
dišu plućima
SISAVCE DIJELIMO NA:
TOBOLČARE
jednostavniji sisavci
ženke nemaju posteljicu
mladi se razvijaju i rastu u tobolcu pričvršćeni za majčinu bradavicu
klokan
PRAVE SISAVCE
najrazvijenija skupina sisavaca
mladi se razvijaju u maternici, hranu i kisik primaju preko posteljice s kojom su povezani popčanom vrpcom
gepard
JEDNOOTVORE
mlado se razvija u jajetu obavijeno mekom opnom
imaju nečisnicu, kljun i dlaku
najjednostavniji sisavci
čudnovati kljunaš
imaju tri vrste zuba
kutnjaci i pretkutnjaci
očnjaci
sjekutići
.
.
.
